Arktik i Antarktika

Antarktika je ledeni kontinent smješten na jugu Zemlje oko Južnog pola i okružen je Južnim oceanom. Antarktika za razliku od Arktika nema stalnih naselja.

Porastom temperatura na Zemlji i nastupanjem globalnog zatopljena ledeni pokrov na Antarktici polako se topi. Ovo nam treba poslužiti kao alarm jer otapanjem ledenog pokrova u polarnim područjima moglo bi doći do značajnijih promjena na Zemlji, a prvenstveno izdizanja morske razine i potapanja dijela kopna.

Arktik je bogat naftom i prirodnim plinom. Nafta i plin eksploatiraju se na prostoru Aljaske i sjeveru Sibira, a osim ovih fosilnih goriva Arktik obiluje i nalazištima dijamanta, zlata, kositra, željezne rude,...

Arktik je polarno područje na Zemlji koje se nalazi oko Sjevernog pola. Obuhvaća najsjevernije dijelove Azije, Europe i Sjeverne Amerike, a u središtu se nalazi Arktički ocean, jedan od pet oceana na Zemlji. Arktik za razliku od Antarktike ima stalnih naselja.

Arktik se prostire oko Sjevernog pola i uključuje dijelove Azije, Europe, Sjeverne Amerike te Arktički ocean.

Grenland je najveći svjetski otok, koji je većim dijelom smješten u sjevernom polarnom krugu. Površina mu iznosi oko 2,2 milijuna kilometara kvadratnih, ima oko 55 tisuća stanovnika te, iako geografski pripada Sjevernoj Americi, pod vlašću je Danske.

Arktik na rubovima ima klimu tundre, a ostatak Arktika ima klimu vječnog mraza. Najhladniji dijelovi Arktika su zavale i kotline u Sibiru gdje su temperature debelo u minusu.

Arktički ocean najsjeverniji je svjetski ocean, smješten unutar sjeverne polarnice na području Arktika. Omeđen je sjeverom Sjeverne Amerike te sjeverom Europe i Azije, a radi se i o površinom najmanjem od pet svjetskih oceana.

Prvo nedvojbeno osvajanje Sjevernog pola bilo je 1926. godine kada su cepelinom pod vodstvom Roald Amudsen. Isti taj Amudsen 1911. godine sa psećom zapregom osvojio je i Južni pol.

Najniže temperature zimi bilježe se u kotlinama i zavalama u sibirskom dijelu Arktika.

Polarna područja najveće su akumulacije slatke vode na Zemlji. Preko 80% slatke vode na Zemlji nalazi se zarobljeno u ledenjacima.

Granica Arktika najčešće se određuje prema granici iznad koje više ne raste drveće.

Ocean koji okružuje Antarktiku i obuhvaća morska područja južno od 60° južne geografske širine naziva se Južni ocean. Četvrti je po veličini svjetski ocean s oko 22 milijuna kilometara kvadratnih, a poznat je po svojim surovim uvjetima, hladnoći i jakim vjetrovima.

Antarktika je kontinent bogat raznim rudama kao što su mangan, olovo, željezna rude... Također, Antarktika je bogata i fosilnim gorivima, odnosno naftom i ugljenom.

Ledolomac je vrsta brodova koja se koristi za kretanje zaleđenim Arktičkim oceanom.

Ledeni brijeg je velika masa leda koja pluta morem, a nastala je otkidanjem dijelova leda od kopna.

Biljke koje cvjetaju na Antarktici su antarktički biser i antarktička trava. Od životinja su najpoznatiji predstavnici pingvini, tuljani i kitovi.

Polarni dan i polarna noć su prirodni fenomeni koji se javljaju u polarnim krajevima Zemlje, unutar Arktičkog i Antarktičkog kruga. Polarni dan i polarna noć na polovima traju šest mjeseci, a kako se smanjuje geografska širina taj period biva sve kraći.

Antarktički ugovor iz 1959. zabranjuje iskorištavanje resursa, a dopušta samo znanstvena istraživanja.

Nafta i prirodni plin glavni su resursi koji se iskorištavaju na području Arktika. Glavna područja crpljenja ovih energenata su sjeverozapadni Sibir u Rusiji te američki poluotok Aljaska. Golem prirodni resurs ovoga područja je i bogatstvo slatkom vodom smještenom u ledenim pokrovima ponajprije Grenlanda.

Antarktika nema stalne stanovnike – postoje samo privremeni znanstvenici u bazama.

1959. godine potpisan je Antarktički ugovor kojim je kontinent prema meridijanima podijeljen između država. Iskorištavanje prirodnih bogatstava je zabranjeno, a prostor se koristi za znanstvena istraživanja.

Središnji dio Arktika stalno je zamrznut, ali njegovi rubni dijelovi nisu. Tako se uslijed sezonskih promjena temperature rubni dio Arktika odmrzava i zaleđuje.

Antarktika je nenaseljen kontinent. Ono što možemo pronaći na Antarktici su meteorološke i znanstvene postaje država koje imaju dijelove Antarktike u posjedu.

Ledeni pokrov je neprekinuta masa leda koja pokriva kopno.

Ledeni brijeg je velika masa leda koja pluta morem, a nastala je otkidanjem dijelova leda od kopna.

Ledena santa slična je ledenim brjegovima jer se također radi o otkinutim dijelu leda koja pluta morem. Ali postoji razlika, ledeni brijeg je led otkinut od kopna, a ledena santa led otkinut od morskog leda i manji je.

Ledolomci su brodovi koji probijanjem plovnih puteva kroz led omogućavaju plovidbu zaleđenim morima Arktičkog i Južnog oceana. Također, ledolomci se koriste i na rijekama koje se zaleđuju zimi. Funkcioniraju na temelju uskog i čvrstog prednjeg dijela broda te snažnog motora.

Najpoznatiji stanovnici sjevernih polarnih krajeva su:\r

\r
• Inuiti na sjeveru Sjeverne Amerike
\r
• Saame u Skandinaviji
\r
• Neneci na sjeveru Sibira
\r

Danas se granica Arktika određuje usporedno s granicom rasta drveća. S druge strane, postoji granica Arktika koja koristi geografsku širinu, odnosno Arktik je prema toj teoriji prostor sjevernije od sjeverne polarnice.

Na polarnim područjima zbog smještaja u hladnom klimatskom pojasu te niskom kutu upada Sunčevih zraka prevladavaju hladne klime. među kojima su klima tundre i klima vječnog mraza. Rubni dijelovi Arktika i obale Antarktičkog poluotoka imaju klimu tundre, a veći dio ostatka polarnih područja bilježi klimu vječnog mraza.

Antarktika je najjužniji svjetski kontinent, smješten oko Južnoga pola, a površina joj iznosi oko 14 milijuna kilometara kvadratnih. Radi se o jedinom svjetskom nenaseljenom kontinentu na kojemu tijekom godine borave samo istraživači i turisti.

Antarktičkim ugovorom, potpisanim 1959. godine, dogovorena je zabrana iskorištavanja resursa Antarktike, odnosno nisu dozvoljene nikakve aktivnosti izuzev znanstvenih. Također, dogovoreno je kako Antarktika ne pripada niti jednoj državi.

Na polovima Zemlje polarni dan i noć traju po šest mjeseci jer Sunce sporo izlazi i zalazi zbog zakrivljenosti Zemlje

Rubni dijelovi Arktika i obale Antarktičkog poluotoka imaju klimu tundre, nešto blažu klimu E klimatskog razreda, dok veći dio ostatka polarnih područja bilježi najoštriju klimu svijeta, klimu vječnog mraza koju označavamo slovnom kraticom EF.

Arktik je područje oko Sjevernog pola, odnosno područje unutar sjeverne polarnice koje obuhvaća najsjevernije dijelove Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Većinom se radi o morskom prostranstvu koje je gotovo u potpunosti zaleđeno zimi, a ljeti su rubni dijelovi plovni.

Više od 70% Arktika čini more te se ono ne smatra kontinentom. S druge strane, Antarktika je zaleđeno kopno te je kao takva uvrštena u kontinente.