Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom je u usporedbi s odbijenim kutom:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'. Ta dva kuta su jednaka.
Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.\n
Potpuna refleksija svjetlosti nastaje kada svjetlost prelazi iz:
Potpuna refleksija svjetlosti nastaje kada svjetlost prelazi iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo. Kako je izvor svjetlosti u gušćem optičkom sredstvu, svjetlost se pri prelasku u optički rjeđe sredstvo lomi od okomice.
Kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom nazivamo:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.
Potpunu refleksiju svjetlosti primjenjujemo pri izradi:
Potpunu refleksiju svjetlosti primjenjujemo u tehnici za prijenos svjetlosnih signala putem optičkih vlakana. Potpuna refleksija svjetlosti nastaje kada svjetlost prelazi iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo.
Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.\n
Upadna zraka, odbijena zraka i okomica leže u:
Upadna zraka, odbijena zraka i okomica leže u istoj ravnini, okomitoj na zrcalo. Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti.
Kada svjetlost obasja predmet dolazi do:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.\n
Pri prelasku svjetlosti iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo kako se povećava kut upadne zrake svjetlosti tako se kut loma svjetlosti
Pri prelasku svjetlosti iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo imamo zanimljivu situaciju. Naime, tom prilikom se svjetlost dolaskom na granicu odbija, a dijelom lomi. Kako se povećava kut upadne zrake svjetlosti, povećava se i kut loma svjetlosti.
Ako dalje povećavamo vrijednost upadnog kuta, svjetlost bi se odbijala na granici sredstava te ne bi prešla jednoga optičkog sredstva u drugo optičko sredstvo. Taj posebni upadni kut nazivamo granični kut:
Kut loma ne može biti veći od 90°, tada lomljena zraka i ne bi mogla prijeći u drugo sredstvo. Dakle, postoji granični upadni kut. Ako dalje povećavamo vrijednost upadnog kuta, svjetlost bi se odbijala na granici sredstava te ne bi prešla jednoga optičkog sredstva u drugo optičko sredstvo. Taj posebni upadni kut nazivamo granični kut potpune refleksije, a pojavu potpuna ili totalna refleksija svjetlosti.
Uzrok loma svjetlosti promjena je njezine:
Uzrok loma svjetlosti promjena je njezine brzine pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo optičko sredstvo. Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički rjeđeg u optički gušće sredstvo, lomi se prema okomici na granicu dvaju sredstava. Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički gušće g u optički rjeđe sredstvo, lomi se od okomice na granicu dvaju sredstava.
Upadna zraka, odbijena zraka i okomica leže u istoj ravnini koja je:
Upadna zraka, odbijena zraka i okomica leže u istoj ravnini, okomitoj na zrcalo. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti.
Pri prelasku iz vode u zrak ili obrnuto smjer svjetlosti:
Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički rjeđeg u optički gušće sredstvo, lomi se prema okomici na granicu dvaju sredstava. Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički gušće g u optički rjeđe sredstvo, lomi se od okomice na granicu dvaju sredstava.
Zraka koja se odbija naziva se:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.\n
Slika koju daje ravno zrcalo je:
Kada se zrake svjetlosti reflektiraju na zrcalu, padaju u naše oči. Slika nastaje u našem oku. To je prividna ili virtualna slika.