Konveksno zrcalo daje sliku koja je:
Konveksno zrcalo daje sliku koja je umanjena, uspravna i prividna. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Konveksno zrcalo daje sliku koja je:
Konveksno zrcalo daje sliku koja je umanjena, uspravna i prividna. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Ako kao zrcalo služi ispupčena strana govorimo o:
Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Konkavna sferna zrcala imaju površinu koja je:
Slika je iskrivljenih proporcija, a zrcala koja daju takve slike su zakrivljena zrcala. Zrcalo čiji oblik je dio površine kugle naziva se sferno zrcalo. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Kako se zovu zrake svjetlosti koje služe za stvaranje slike u sfernom zrcalu?
Kako bismo prikazali nastanak slike u sfernom zrcalu, crtamo zrake svjetlosti karakterističnih putanja. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Udaljenost žarišta zrcala od tjemena naziva se:
Ako promatramo sferno zrcalo kao dio površine kugle, onda na njemu možemo označiti točku centra C, točku tjemena T i točku fokusa, koja je na polovici udaljenosti između centra i tjemena. Te točke leže na pravcu koji se naziva optička os. Žarišna daljina f je udaljenost od fokusa do tjemena ili od centra do fokusa. Ona je jednaka polovici polumjera R sfernog zrcala.
Ako se predmet nalazi između tjemena i žarišta konkavnog zrcala, tada je slika uspravna, uvećana i:
Slika je iskrivljenih proporcija, a zrcala koja daju takve slike su zakrivljena zrcala. Zrcalo čiji oblik je dio površine kugle naziva se sferno zrcalo. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Žarišna daljina f je udaljenost od fokusa do tjemena ili od centra do fokusa. Ona je jednaka:
Žarišna daljina f je udaljenost od fokusa do tjemena ili od centra do fokusa. Ona je jednaka polovici polumjera R sfernog zrcala.
Konveksno zrcalo daje sliku koja je:
Konveksno zrcalo daje sliku koja je umanjena, uspravna i prividna. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Ako je slika iskrivljenih proporcija, zrcala koja daju takve slike su:
Slika je iskrivljenih proporcija, a zrcala koja daju takve slike su zakrivljena zrcala. Zrcalo čiji oblik je dio površine kugle naziva se sferno zrcalo.
Ako kao zrcalo služi udubljena strana govorimo o:
Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Ako se predmet nalazi između tjemena i žarišta konkavnog zrcala, tada je slika uspravna, prividna i:
Slika je iskrivljenih proporcija, a zrcala koja daju takve slike su zakrivljena zrcala. Zrcalo čiji oblik je dio površine kugle naziva se sferno zrcalo. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Ako se predmet nalazi između tjemena i žarišta konkavnog zrcala, tada je slika uvećana, prividna i:
Slika je iskrivljenih proporcija, a zrcala koja daju takve slike su zakrivljena zrcala. Zrcalo čiji oblik je dio površine kugle naziva se sferno zrcalo. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Konveksna sferna zrcala imaju površinu koja je:
Slika je iskrivljenih proporcija, a zrcala koja daju takve slike su zakrivljena zrcala. Zrcalo čiji oblik je dio površine kugle naziva se sferno zrcalo. Ako kao zrcalo služi ispupčena strana, govorimo o konveksnom zrcalu, a ako kao zrcalo služi udubljena strana, to je konkavno zrcalo.
Optička os je:
Optička os je linija koja prolazi kroz središte optičkog sustava (npr. zrcala) i označava smjer svjetlosnih zraka. To je izmišljeni pojam koji olakšava analizu optičkih sustava. Optička os se koristi za određivanje položaja predmeta, slike, leća i zrcala, a često se koristi i za opisivanje optičkih pojava, poput loma svjetlosti i optičkih aberacija.