Divergentna leće ima takav oblik da je sredina leće:
Ova vrsta leće ima takav oblik da je sredina leće tanja, a na rubovima je leća deblja. Rasipna leća „rasipaˮ svjetlosne zrake u svim smjerovima.
Povećalo je:
Povećalo je sabirna leća, pa „skupljaˮ zrake svjetlosti u jednoj točki koju nazivamo žarište. Ako postavimo povećalo u položaj da je žarište na suhom papiriću ili listu, tada bismo ga mogli i zapaliti.
Fokus označavamo s:
S malim slovom f označavamo žarišnu daljinu, s velikom slovom F označavamo fokus, s malim slovom a označavamo udaljenost predmeta od leće, a s malim slovom b udaljenost slike od leće.
Udaljenost slike od leće najčešće označavamo s:
S malim slovom f označavamo žarišnu daljinu, s velikom slovom F označavamo fokus, s malim slovom a označavamo udaljenost predmeta od leće, a s malim slovom b udaljenost slike od leće.
Rastresnom lećom oko vidi:
Nastajanje slike u rastresnoj leći slično je kao i u sabirnoj leći. Odredite točku na vrhu predmeta i ucrtajte prvu zraku koja putuje paralelno s optičkom osi te se lomi kroz žarište koje se nalazi na istoj strani leće gdje i predmet. Zraka koja prolazi kroz optičko središte leće ostaje nepromijenjena, a zraka koja je usmjerena prema žarištu s druge strane leće lomi se paralelno s optičkom osi. Produžimo li zrake koje se lome unatrag, njihovo sjecište s glavnim zrakama daje virtualnu ili prividnu sliku predmeta. Rastresnom lećom oko vidi prividnu, uspravnu i umanjenu sliku predmeta koja se nalazi na istoj strani gdje i predmet.
Rastresnom lećom oko vidi:
Nastajanje slike u rastresnoj leći slično je kao i u sabirnoj leći. Odredite točku na vrhu predmeta i ucrtajte prvu zraku koja putuje paralelno s optičkom osi te se lomi kroz žarište koje se nalazi na istoj strani leće gdje i predmet. Zraka koja prolazi kroz optičko središte leće ostaje nepromijenjena, a zraka koja je usmjerena prema žarištu s druge strane leće lomi se paralelno s optičkom osi. Produžimo li zrake koje se lome unatrag, njihovo sjecište s glavnim zrakama daje virtualnu ili prividnu sliku predmeta. Rastresnom lećom oko vidi prividnu, uspravnu i umanjenu sliku predmeta koja se nalazi na istoj strani gdje i predmet.
Produžimo li zrake koje se lome unatrag, njihovo sjecište s glavnim zrakama daje:
Nastajanje slike u rastresnoj leći slično je kao i u sabirnoj leći. Odredite točku na vrhu predmeta i ucrtajte prvu zraku koja putuje paralelno s optičkom osi te se lomi kroz žarište koje se nalazi na istoj strani leće gdje i predmet. Zraka koja prolazi kroz optičko središte leće ostaje nepromijenjena, a zraka koja je usmjerena prema žarištu s druge strane leće lomi se paralelno s optičkom osi. Produžimo li zrake koje se lome unatrag, njihovo sjecište s glavnim zrakama daje virtualnu ili prividnu sliku predmeta.
Povećalo je sabirna leća, pa „skupljaˮ zrake svjetlosti u:
Povećalo je sabirna leća, pa „skupljaˮ zrake svjetlosti u jednoj točki koju nazivamo žarište. Ako postavimo povećalo u položaj da je žarište na suhom papiriću ili listu, tada bismo ga mogli i zapaliti.
Udaljenost predmeta od leće najčešće označavamo s:
S malim slovom f označavamo žarišnu daljinu, s velikom slovom F označavamo fokus, s malim slovom a označavamo udaljenost predmeta od leće, a s malim slovom b udaljenost slike od leće.
Žarišnu daljinu označavamo s:
S malim slovom f označavamo žarišnu daljinu, s velikom slovom F označavamo fokus, s malim slovom a označavamo udaljenost predmeta od leće, a s malim slovom b udaljenost slike od leće.
Divergentna leće:
Ova vrsta leće ima takav oblik da je sredina leće tanja, a na rubovima je leća deblja. Rasipna leća „rasipaˮ svjetlosne zrake u svim smjerovima.
Divergentna leće ima takav oblik da je rub leće:
Ova vrsta leće ima takav oblik da je sredina leće tanja, a na rubovima je leća deblja. Rasipna leća „rasipaˮ svjetlosne zrake u svim smjerovima.
Rastresnom lećom oko vidi:
Nastajanje slike u rastresnoj leći slično je kao i u sabirnoj leći. Odredite točku na vrhu predmeta i ucrtajte prvu zraku koja putuje paralelno s optičkom osi te se lomi kroz žarište koje se nalazi na istoj strani leće gdje i predmet. Zraka koja prolazi kroz optičko središte leće ostaje nepromijenjena, a zraka koja je usmjerena prema žarištu s druge strane leće lomi se paralelno s optičkom osi. Produžimo li zrake koje se lome unatrag, njihovo sjecište s glavnim zrakama daje virtualnu ili prividnu sliku predmeta. Rastresnom lećom oko vidi prividnu, uspravnu i umanjenu sliku predmeta koja se nalazi na istoj strani gdje i predmet.
Jakost leće označavamo s:
S malim slovom f označavamo žarišnu daljinu, s velikom slovom F označavamo fokus, s malim slovom a označavamo udaljenost predmeta od leće, s malim slovom b udaljenost slike od leće, a jakost leće s malim slovom j.
Rastresnom lećom oko vidi prividnu, uspravnu i umanjenu sliku predmeta koja se nalazi na:
Nastajanje slike u rastresnoj leći slično je kao i u sabirnoj leći. Odredite točku na vrhu predmeta i ucrtajte prvu zraku koja putuje paralelno s optičkom osi te se lomi kroz žarište koje se nalazi na istoj strani leće gdje i predmet. Zraka koja prolazi kroz optičko središte leće ostaje nepromijenjena, a zraka koja je usmjerena prema žarištu s druge strane leće lomi se paralelno s optičkom osi. Produžimo li zrake koje se lome unatrag, njihovo sjecište s glavnim zrakama daje virtualnu ili prividnu sliku predmeta. Rastresnom lećom oko vidi prividnu, uspravnu i umanjenu sliku predmeta koja se nalazi na istoj strani gdje i predmet.