Slobodni pad

Kod slobodnog pada prevaljeni put proporcionalan je kvadratu vremena. Ako se vrijeme poveća dva puta, kvadrat vremena će biti četiri što znači da će se put povećati četiri puta.

Prije će pasti kuglica. Iako su oba tijela jednakih masa nisu i oblika. Na tijela koja padaju, osim sile teže, djeluje i otpor zraka. Otpor zraka ovisi o obliku tijela, tijela jednakih masa, ali različitih oblika ne padaju istodobno. U prostoru u kojem nema zraka, tj. u vakuumu, oba tijela padaju istovremeno. Na tijela će djelovati samo sila teža te će oba tijela imati istu akceleraciju od 10 m/s^2.

Akceleracija slobodnog pada nije jednaka na svim mjestima na Zemlji. Sila teža najveća je na polovima, a najmanja na ekvatoru pa je i akceleracija sile teže odnosno slobodnog pada različita. Do razlike dolazi zbog toga jer Zemlja na ekvatoru ima najveći radijus, a on je najmanji na polovima.

Kod slobodnog pada prevaljeni put proporcionalan je kvadratu vremena. Ako se vrijeme poveća dva puta, kvadrat vremena će biti četiri što znači da će se put povećati četiri puta.

Za tijelo kažemo da slobodni pada kada ga pustimo s neke visine i kada se ono giba jednoliko ubrzano djelovanjem sile teže akceleracijom 10 m/s^2.

U prostoru u kojem nema zraka, tj. u vakuumu, oba tijela padaju istovremeno. Na tijela će djelovati samo sila teža te će oba tijela imati istu akceleraciju od 10 m/s^2.

Za tijelo kažemo da slobodno pada kada ga pustimo s neke visine i kada se ono giba jednoliko ubrzano djelovanjem sile teže akceleracijom 10 m/s^2.

Akceleracija slobodnog pada nije jednaka na svim mjestima na Zemlji. Sila teža najveća je na polovima, a najmanja na ekvatoru pa je i akceleracija sile teže odnosno slobodnog pada različita. Do razlike dolazi zbog toga jer Zemlja na ekvatoru ima najveći radijus, a on je najmanji na polovima.

Prijeđeni put kod slobodnog pada proporcionalan je kvadratu vremena: Jednadžba glasi: s = (g x t^2) / 2. Na području Hrvatske vrijednost akceleracije slobodnog pada je 9,81 m/s^2.

Za tijelo kažemo da slobodno pada kada ga pustimo s neke visine i kada se ono giba jednoliko ubrzano djelovanjem sile teže akceleracijom 10 m/s^2.

Akceleracija slobodnog pada nije jednaka na svim mjestima na Zemlji. Sila teža najveća je na polovima, a najmanja na ekvatoru pa je i akceleracija sile teže odnosno slobodnog pada različita. Do razlike dolazi zbog toga jer Zemlja na ekvatoru ima najveći radijus, a on je najmanji na polovima.

Akceleracija slobodnog pada nije jednaka na svim mjestima na Zemlji. Sila teža najveća je na polovima, a najmanja na ekvatoru pa je i akceleracija sile teže odnosno slobodnog pada različita. Do razlike dolazi zbog toga jer Zemlja na ekvatoru ima najveći radijus, a on je najmanji na polovima.

Za tijelo kažemo da slobodno pada kada ga pustimo s neke visine i kada se ono giba jednoliko ubrzano djelovanjem sile teže. Sva tijela na Zemlji padaju jednakim ubrzanjem (akceleracijom) koje nazivamo ubrzanje slobodnog pada ili ubrzanje sile teže (g), a ono iznosi g = 9,81m/s^2 (g ≈ 10 m/s^2).

Akceleracija slobodnog pada nije jednaka na svim mjestima na Zemlji. Sila teža najveća je na polovima, a najmanja na ekvatoru pa je i akceleracija sile teže odnosno slobodnog pada različita. Do razlike dolazi zbog toga jer Zemlja na ekvatoru ima najveći radijus, a on je najmanji na polovima.

Akceleracija slobodnog pada odnosno sile teže ne ovisi o masi tijela. Sva tijela na Zemlji padaju jednakom akceleracijom g = 9,81m/s^2 (g ≈ 10 m/s^2).