Rasprostiranje i odbijanje svjetlosti

Ako predmet obasjamo točkastim izvorom svjetlosti, dobivamo oštru sjenu, a ako je izvor širih dimenzija, dobit ćemo i polusjenu. Sjena i polusjena nastaju zato što se svjetlost širi pravocrtno. Posljedice pravocrtnog širenja svjetlosti su i izmjena dana i noći, Mjesečeve mijene i pomrčine.

Primarni svjetlosni izvori sami stvaraju svjetlost, npr. žarna nit. Sekundarni izvori svjetlosti bivaju obasjani i pritom odbijaju svjetlost od svoje površine npr. Mjesec. Izvori svjetlosti mogu biti prirodni ili oni koje je napravio čovjek.

Svjetlost se širi pravocrtno. Pravac širenja snopa svjetlosti prikazujemo linijama koje se nazivaju svjetlosne zrake. One prikazuju smjer širenja svjetlosti.

Primarni svjetlosni izvori sami stvaraju svjetlost, npr. žarna nit. Sekundarni izvori svjetlosti bivaju obasjani i pritom odbijaju svjetlost od svoje površine npr. Mjesec. Izvori svjetlosti mogu biti prirodni ili oni koje je napravio čovjek.

Ako predmet obasjamo točkastim izvorom svjetlosti, dobivamo oštru sjenu, a ako je izvor širih dimenzija, dobit ćemo i polusjenu. Sjena i polusjena nastaju zato što se svjetlost širi pravocrtno. Posljedice pravocrtnog širenja svjetlosti su i izmjena dana i noći, Mjesečeve mijene i pomrčina.

Nebeska tijela stvaraju sjene koje nazivamo pomrčinama. Odnos Sunca, Zemlje i Mjeseca uzrokuje stvaranje sjene, tj. pomrčinu. Sunce je izvor svjetlosti za sva tijela u Sunčevu sustavu. Kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, nastaje sjena, to jest Mjesec je u Zemljinoj sjeni.

Svjetlost se širi pravocrtno. Pravac širenja snopa svjetlosti prikazujemo linijama koje se nazivaju svjetlosne zrake. One prikazuju smjer širenja svjetlosti.

Primarni svjetlosni izvori sami stvaraju svjetlost, npr. žarna nit. Sekundarni izvori svjetlosti bivaju obasjani i pritom odbijaju svjetlost od svoje površine npr. Mjesec. Izvori svjetlosti mogu biti prirodni ili oni koje je napravio čovjek.

Nebeska tijela stvaraju sjene koje nazivamo pomrčinama. Odnos Sunca, Zemlje i Mjeseca uzrokuje stvaranje sjene, tj. pomrčinu. Sunce je izvor svjetlosti za sva tijela u Sunčevu sustavu. Kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca, nastaje sjena, to jest Mjesec je u Zemljinoj sjeni.

Brzina svjetlosti je najveća brzina u prirodi. U vakuumu iznosi 3 x 10^8 m/s. Označavamo ju s c. Brzina svjetlosti u zraku je neznatno manja od brzine u vakuumu. Od Sunca do Zemlje treba 8,4 min, a od Mjeseca do Zemlje svjetlost stigne za 1,27 s. Brzinu svjetlosti izmjerio je u 17. stoljeću danski astronom Olaf Romer promatrajući pomrčinu Jupiterova satelita.

Ako predmet obasjamo točkastim izvorom svjetlosti, dobivamo oštru sjenu, a ako je izvor širih dimenzija, dobit ćemo i polusjenu. Sjena i polusjena nastaju zato što se svjetlost širi pravocrtno. Posljedice pravocrtnog širenja svjetlosti su i izmjena dana i noći, Mjesečeve mijene i pomrčina.

Svjetlost se širi pravocrtno. Pravac širenja snopa svjetlosti prikazujemo linijama koje se nazivaju svjetlosne zrake. One prikazuju smjer širenja svjetlosti.

Primarni svjetlosni izvori sami stvaraju svjetlost, npr. žarna nit. Sekundarni izvori svjetlosti bivaju obasjani i pritom odbijaju svjetlost od svoje površine npr. Mjesec. Izvori svjetlosti mogu biti prirodni ili oni koje je napravio čovjek.

Ako predmet obasjamo točkastim izvorom svjetlosti, dobivamo oštru sjenu, a ako je izvor širih dimenzija, dobit ćemo i polusjenu. Sjena i polusjena nastaju zato što se svjetlost širi pravocrtno. Posljedice pravocrtnog širenja svjetlosti su i izmjena dana i noći, Mjesečeve mijene i pomrčina.