Učitavam...
Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.
Zraka koja se odbija naziva se:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.
Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.
Pri prelasku iz vode u zrak ili obrnuto smjer svjetlosti:
Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički rjeđeg u optički gušće sredstvo, lomi se prema okomici na granicu dvaju sredstava. Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički gušće g u optički rjeđe sredstvo, lomi se od okomice na granicu dvaju sredstava.
Upadna zraka, odbijena zraka i okomica leže u:
Upadna zraka, odbijena zraka i okomica leže u istoj ravnini, okomitoj na zrcalo. Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti.
Kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom nazivamo:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.
Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom je u usporedbi s odbijenim kutom:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'. Ta dva kuta su jednaka.
Uzrok loma svjetlosti promjena je njezine:
Uzrok loma svjetlosti promjena je njezine brzine pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo optičko sredstvo. Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički rjeđeg u optički gušće sredstvo, lomi se prema okomici na granicu dvaju sredstava. Kad zraka svjetlosti prelazi iz optički gušće g u optički rjeđe sredstvo, lomi se od okomice na granicu dvaju sredstava.
Ako dalje povećavamo vrijednost upadnog kuta, svjetlost bi se odbijala na granici sredstava te ne bi prešla jednoga optičkog sredstva u drugo optičko sredstvo. Taj posebni upadni kut nazivamo granični kut:
Kut loma ne može biti veći od 90°, tada lomljena zraka i ne bi mogla prijeći u drugo sredstvo. Dakle, postoji granični upadni kut. Ako dalje povećavamo vrijednost upadnog kuta, svjetlost bi se odbijala na granici sredstava te ne bi prešla jednoga optičkog sredstva u drugo optičko sredstvo. Taj posebni upadni kut nazivamo granični kut potpune refleksije, a pojavu potpuna ili totalna refleksija svjetlosti.
Potpunu refleksiju svjetlosti primjenjujemo pri izradi:
Potpunu refleksiju svjetlosti primjenjujemo u tehnici za prijenos svjetlosnih signala putem optičkih vlakana. Potpuna refleksija svjetlosti nastaje kada svjetlost prelazi iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo.
Pri prelasku svjetlosti iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo kako se povećava kut upadne zrake svjetlosti tako se kut loma svjetlosti
Pri prelasku svjetlosti iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo imamo zanimljivu situaciju. Naime, tom prilikom se svjetlost dolaskom na granicu odbija, a dijelom lomi. Kako se povećava kut upadne zrake svjetlosti, povećava se i kut loma svjetlosti.
Upadna zraka, odbijena zraka i okomica leže u istoj ravnini koja je:
Upadna zraka, odbijena zraka i okomica leže u istoj ravnini, okomitoj na zrcalo. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti.
Kada svjetlost obasja predmet dolazi do:
Kada svjetlost obasja predmet, dolazi do odbijanja, refleksije svjetlosti. Zraku svjetlosti koja iz izvora pada na zrcalo nazivamo upadna zraka, a zraka koja se odbila je reflektirana ili odbijena zraka svjetlosti. Kut koji upadna zraka zatvara s okomicom nazivamo upadni kut α, a kut koji odbijena zraka zatvara s okomicom je kut odbijanja α'.
Potpuna refleksija svjetlosti nastaje kada svjetlost prelazi iz:
Potpuna refleksija svjetlosti nastaje kada svjetlost prelazi iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo. Kako je izvor svjetlosti u gušćem optičkom sredstvu, svjetlost se pri prelasku u optički rjeđe sredstvo lomi od okomice.
Slika koju daje ravno zrcalo je:
Kada se zrake svjetlosti reflektiraju na zrcalu, padaju u naše oči. Slika nastaje u našem oku. To je prividna ili virtualna slika.