Charles A. Coulomb francuski je fizičar i izumitelj iz 18. stoljeća. Coulomb je pokazao o čemu ovisi električna sila između dvaju elektriziranih tijela. Njemu u čast dobila je ime mjerna jedinica naboja - kulon (C).

Postoje dvije vrste električnih naboja, a to su pozitivan i negativan. Električni naboj koji se trljanjem pojavljuje na plastici nazivamo negativnim, a onaj koji se pojavljuje na staklu pozitivnim nabojem.

U bateriji zbog kemijskog djelovanja dolazi do razdvajanja naboja. Na (-) polu baterije nakupljeni su elektroni, a na (+) polu je manjak elektrona.

Na (-) polu baterije nakupljeni su elektroni, a na (+) polu je manjak elektrona. U bateriji zbog kemijskog djelovanja dolazi do razdvajanja naboja.

Električki neutralno tijelo ima jednak broj pozitivnog i negativnog naboja. Naboji protona i elektrona su jednakih iznosa, ali suprotnih predznaka.

Električni naboj koji se trljanjem pojavljuje na plastici nazivamo negativnim, a onaj koji se pojavljuje na staklu pozitivnim nabojem. Trljanjem se samo razdvajaju pozitivni od negativnog naboja. Elektriziranjem tijela elektroni prelaze s jednog tijela na drugo.

Električki neutralni atom vodika ima jedan proton i jedan elektron. Odgovor je lako pronaći u Periodnom sustavu elemenata. Redni broj vodika jednak je broju elektrona i protona.

Međudjelovanje između elektriziranih tijela opisujemo električnom silom. Električna sila može biti privlačna ili odbojna. Tijela istovrsnih naboja međusobno se odbijaju, a tijela raznovrsnih naboja se privlače.

Svaki atom uz neutralne čestice, neutrone, ima i dvije vrste čestica koje imaju naboj, a to su elektroni i protoni. Naboji protona i elektrona su jednakih iznosa, a suprotnih predznaka i označavaju se slovom e. Električni naboj e naziva se elementarni električni naboj.

Tijela istovrsnih naboja međusobno se odbijaju, a tijela raznovrsnih naboja se privlače. Međudjelovanje između elektriziranih tijela opisujemo električnom silom.

Tijela istovrsnih naboja međusobno se odbijaju, a tijela raznovrsnih naboja se privlače. Međudjelovanje između elektriziranih tijela opisujemo električnom silom.

C je znak za mjernu jedinicu naboja koju nazivamo kulon. Broj elementarnih naboja koje sadržava 1 C naboja dobijemo tako da naboj 1 C podijelimo s nabojem jednog protona ili jednog elektrona: 1 C/ 1 e = 6,25 x 10^18 protona ili elektrona.

Fizička oznaka za naboj je Q, a mjerna jedinica C. Imamo dvije vrste naboja: pozitivni (+) i negativni (-). Kada tijelo ima višak elektrona kažemo da je negativno nabijemo, a kada ima manjak elektrona kažemo da je pozitivno nabijemo.

Postoje dvije vrste električnih naboja, a to su pozitivan i negativan. Električni naboj koji se trljanjem pojavljuje na plastici nazivamo negativnim, a onaj koji se pojavljuje na staklu pozitivnim nabojem.

Svaki atom uz neutralne čestice, neutrone, ima i dvije vrste čestica koje imaju naboj, a to su elektroni i protoni. Naboji protona i elektrona su jednakih iznosa, a suprotnih predznaka i označavaju se slovom e.

Prema Zakonu očuvanja električnog naboja u svakom fizikalnom procesu ukupan električni naboj svih tijela ostaje nepromijenjen. Trljanjem polivinilnog štapa i vunene krpe negativni naboji prelaze s krpe na štap. Time u štapu nastaje višak negativnog naboja u odnosu na pozitivni naboj. Na krpi nastaje jednako toliki manjak negativnog naboja u odnosu na pozitivan naboj na krpi. Ukupan naboj obaju tijela pri trljanju ostaje jednak nuli kao što je bio i prije trljanja.

Uređaj kojim utvrđujemo je li neko tijelo elektrizirano i koliko je jako elektrizirano zove se elektroskop. Ampermetar je uređaj kojim određujemo jakost struje, a voltmetar uređaj kojim mjerimo napon.