Kada stanica nije u diobi, DNA se nalazi u nitastom, razmotanom obliku i u tom je obliku spremna za udvostručenje. Nakon udvostručenja, DNA se gušće pakira oko proteina te naposljetku dobiva oblik vidljivog kromosoma. Takvim se oblikom osigurava pravilna podjela u dvije nove stanice tijekom diobe.

Kada stanica nije u diobi, kromosomi su jednostruki, građeni od jedne DNA molekule. Prije nego se stanica krene dijeliti, kromosomi će se udvostručiti (dvostruki kromosomi). Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

Čvrstim namatanjem molekule DNA oko proteina nastaje kromosom, oblik DNA koji nastaje tijekom diobe. Takav je oblik pogodan za pomicanje DNA po jezgri tijekom nastanka novih stanica i osigurava se pravilna podjela u dvije nove stanice tijekom diobe.

Kako bi se pripremila za diobu, stanica raste i udvostručuje se DNA. Rastom se osigurava dovoljno materijala da od jedne stanice mogu nastati dvije. Udvostručenje DNA molekule omogućuje da obje novonastale stanice dobiju po jednu kopiju genetskog materijala.

Kada je stanica u diobi, DNA molekula je čvrsto namotana. Nakon udvostručenja (koje se odvija prije diobe), DNA se gušće pakira oko proteina te naposljetku dobiva oblik vidljivog kromosoma. Takvim se oblikom osigurava pravilna podjela u dvije nove stanice tijekom diobe.

Deoksiribonukleinska kiselina (DNA) nositelj je nasljedne upute. Sastavljena je od 2 lanca omotanih jedan oko drugoga, koji čine dvostruku zavojnicu. Molekula DNA je \"zapis\" svih svojstava nekog organizma.

Kod eukariotskih organizama (životinje, biljke, gljive, protisti) DNA se nalazi u jezgri stanice. Deoksiribonukleinska kiselina (DNA) nositelj je nasljedne upute. Sastavljena je od 2 lanca omotanih jedan oko drugoga, koji čine dvostruku zavojnicu.

Kod višestaničnih organizama mitozom nastaju nove tjelesne stanice. Te se nove stanice ne odvajaju u nove organizme (kao kod jednostaničnih organizama), već pomažu u rastu i razvoju istog organizma.

Mitozom jednostaničnih organizama nastaju klonovi. Kod jednostaničnih organizama mitoza omogućuje razmnožavanje jer od jedne stanice (jednog jednostaničnog organizma) nastaju dvije stanice (dva nova jednostanična organizma).

Prilikom udvostručavanja DNA molekule, pucaju poprečne veze koje povezuju dva lanca od kojih se sastoji DNA zavojnica. Svaki od tih lanaca je kalup na temelju kojeg se stvara novi lanac. Svaka novonastala molekula DNA sastoji se od jednog starog lanca (kalup) i jednog novog.

Ako se jedna stanica podijeli, od nje nastanu dvije nove stanice. Te su dvije stanice međusobno identične i identične su stanici od koje su nastale. Općenito, mitoza je naziv za cjelokupni proces diobe kojim od tjelesnih stanica nastaju tjelesne stanice s istim brojem kromosoma.

Molekula DNA se udvostručuje kao priprema za diobu stanice, kojom nastaju nove stanice. Udvostručavanjem molekule DNA omogućuje se prijenos cijele molekule DNA sa svim genetskim informacijama u sve nove stanice.

Mitoza je naziv za cjelokupni proces diobe kojim od tjelesnih stanica nastaju tjelesne stanice s istim brojem kromosoma. U mitozi od jedne stanice nastaju dvije stanice koje su identične i međusobno i sa stanicom od koje su nastale.

Mitoza je najučestalija kod čovjeka u životnim faza u kojima dolazi do najintenzivnijeg rasta organizma. To je razdoblje djetinjstva i mladenaštva, dok se usporava dostizanjem zrelosti, no ni tada ne prestaje u potpunosti.

Kod jednostaničnih organizama mitoza omogućuje razmnožavanje jer od jedne stanice (jednog jednostaničnog organizma) nastaju dvije stanice (dva nova jednostanična organizma). Mitoza kod višestaničnih organizama (npr. biljaka, životinja) služi za rast. Od tjelesnih stanica tako nastaju nove tjelesne stanice.

U tjelesnim se stanicama čovjeka nalazi 46 molekula DNA, koje čine 46 jednostrukih kromosoma. Dvostruki će kromosomi nastati prije diobe, a dvije novonastale stanice imat će jednak broj kromosoma koji će biti jednostruki. Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

DNA je deoksiribonukleinska kiselina. Sam naziv opisuje građu molekule. D i N dolaze od DeoksiriboNukleinska, a A dolazi od riječi acid (kiselina na engleskom jeziku). DNA je nasljedna tvar.

U stanicama u diobi kromosomi su dvostruki, odnosno imaju dvije molekule DNA. Dvije novonastale stanice imat će jednak broj kromosoma kao početna stanica, ali bit će jednostruki. Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

U stanicama u diobi kromosomi su dvostruki. Dvije novonastale stanice imat će jednak broj kromosoma kao početna stanica, ali bit će jednostruki. Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

Mitoza omogućuje regeneraciju organizama. Neki organizmi imaju veliku sposobnost regeneracije i mogu nadoknaditi cijele udove, dok neki (npr. čovjek) mogu regenerirati tek manje ozlijede (porezotine, slomljene kosti). U oba, slučaja regeneracija se odvija tako da mitozom nastaju nove tjelesne stanice koje omogućuju zarastanje ozljede.

Skup svih informacija u molekuli DNA označava skup svih gena nekog organizma. Skup svih gena naziva se genom. Primjerice, genom čovjeka zapisan je u 22 nespolna i jednom spolnom kromosomu (ukupno u 23 kromosoma), na kojima se nalazi oko 25 000 gena.

Geni su dijelovi DNA molekule, koji nose nasljednu uputu (tako se prenose nasljedna svojstva na potomke). Na jednoj molekuli DNA nalazi se mnogo različitih gena, a geni za jedno svojstvo mogu se nalaziti i na različitim molekulama DNA.

Jednostavniji organizmi, kao što su gujavica, virnjak, hidra i spužva, mogu regenerirati gotovo cijelo tijelo kada dođe do ozlijede. To je moguće jer su relativno jednostavni i stanice im nisu previše specijalizirane, dok je kod složenijih organizama potrebno mnogo različitih vrsta stanica da bi se regenerirala velika ozljeda.

Kada stanica nije u diobi, kromosomi su jednostruki, građeni od jedne DNA molekule. Prije nego se stanica krene dijeliti, kromosomi će se udvostručiti (dvostruki kromosomi). Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

Molekula DNA građena je od dva antiparalelna lanca koji se zavijaju jedan oko drugoga. Zbog toga se građa DAN opisuje kao dvostruka (dva lanca) uzvojnica (lanci se zavijaju jedan oko drugog). Molekula DNA je \"zapis\" svih svojstava nekog organizma.

Stanice nastale mitozom imaju jednaki broj kromosoma kao početna stanica. Upravo zato se DNA udvostručuje prije ulaska u mitozu, kako bi na početku diobe u stanici bila dvostruka količina DNA, koja se zatim dijeli na dvije stanice.