Živa bića rastu, razvijaju se i razmnožavaju

Mitoza je naziv za cjelokupni proces diobe kojim od tjelesnih stanica nastaju tjelesne stanice s istim brojem kromosoma. U mitozi od jedne stanice nastaju dvije stanice koje su identične i međusobno i sa stanicom od koje su nastale.

Ako se jedna stanica podijeli, od nje nastanu dvije nove stanice. Te su dvije stanice međusobno identične i identične su stanici od koje su nastale. Općenito, mitoza je naziv za cjelokupni proces diobe kojim od tjelesnih stanica nastaju tjelesne stanice s istim brojem kromosoma.

U stanicama u diobi kromosomi su dvostruki, odnosno imaju dvije molekule DNA. Dvije novonastale stanice imat će jednak broj kromosoma kao početna stanica, ali bit će jednostruki. Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

U stanicama u diobi kromosomi su dvostruki. Dvije novonastale stanice imat će jednak broj kromosoma kao početna stanica, ali bit će jednostruki. Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

Molekula DNA građena je od dva antiparalelna lanca koji se zavijaju jedan oko drugoga. Zbog toga se građa DAN opisuje kao dvostruka (dva lanca) uzvojnica (lanci se zavijaju jedan oko drugog). Molekula DNA je \"zapis\" svih svojstava nekog organizma.

Stanice nastale mitozom imaju jednaki broj kromosoma kao početna stanica. Upravo zato se DNA udvostručuje prije ulaska u mitozu, kako bi na početku diobe u stanici bila dvostruka količina DNA, koja se zatim dijeli na dvije stanice.

Deoksiribonukleinska kiselina (DNA) nositelj je nasljedne upute. Sastavljena je od 2 lanca omotanih jedan oko drugoga, koji čine dvostruku zavojnicu. Molekula DNA je \"zapis\" svih svojstava nekog organizma.

Kada stanica nije u diobi, DNA se nalazi u nitastom, razmotanom obliku i u tom je obliku spremna za udvostručenje. Nakon udvostručenja, DNA se gušće pakira oko proteina te naposljetku dobiva oblik vidljivog kromosoma. Takvim se oblikom osigurava pravilna podjela u dvije nove stanice tijekom diobe.

Mitoza omogućuje regeneraciju organizama. Neki organizmi imaju veliku sposobnost regeneracije i mogu nadoknaditi cijele udove, dok neki (npr. čovjek) mogu regenerirati tek manje ozlijede (porezotine, slomljene kosti). U oba, slučaja regeneracija se odvija tako da mitozom nastaju nove tjelesne stanice koje omogućuju zarastanje ozljede.

Čvrstim namatanjem molekule DNA oko proteina nastaje kromosom, oblik DNA koji nastaje tijekom diobe. Takav je oblik pogodan za pomicanje DNA po jezgri tijekom nastanka novih stanica i osigurava se pravilna podjela u dvije nove stanice tijekom diobe.

Kod višestaničnih organizama mitozom nastaju nove tjelesne stanice. Te se nove stanice ne odvajaju u nove organizme (kao kod jednostaničnih organizama), već pomažu u rastu i razvoju istog organizma.

Kada stanica nije u diobi, kromosomi su jednostruki, građeni od jedne DNA molekule. Prije nego se stanica krene dijeliti, kromosomi će se udvostručiti (dvostruki kromosomi). Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

DNA je deoksiribonukleinska kiselina. Sam naziv opisuje građu molekule. D i N dolaze od DeoksiriboNukleinska, a A dolazi od riječi acid (kiselina na engleskom jeziku). DNA je nasljedna tvar. Sastavljena je od 2 lanca omotanih jedan oko drugoga, koji čine dvostruku zavojnicu. Molekula DNA je \"zapis\" svih svojstava nekog organizma.

Geni su dijelovi DNA molekule, koji nose nasljednu uputu (tako se prenose nasljedna svojstva na potomke). Na jednoj molekuli DNA nalazi se mnogo različitih gena, a geni za jedno svojstvo mogu se nalaziti i na različitim molekulama DNA.

Kod jednostaničnih organizama mitoza omogućuje razmnožavanje jer od jedne stanice (jednog jednostaničnog organizma) nastaju dvije stanice (dva nova jednostanična organizma). Mitoza kod višestaničnih organizama (npr. biljaka, životinja) služi za rast. Od tjelesnih stanica tako nastaju nove tjelesne stanice.

Geni su dijelovi DNA molekule, koji nose nasljednu uputu (tako se prenose nasljedna svojstva na potomke). Na jednoj molekuli DNA nalazi se mnogo različitih gena, a geni za jedno svojstvo mogu se nalaziti i na različitim molekulama DNA.

Prilikom udvostručavanja DNA molekule, pucaju poprečne veze koje povezuju dva lanca od kojih se sastoji DNA zavojnica. Svaki od tih lanaca je kalup na temelju kojeg se stvara novi lanac. Svaka novonastala molekula DNA sastoji se od jednog starog lanca (kalup) i jednog novog.

Mitozom jednostaničnih organizama nastaju klonovi. Kod jednostaničnih organizama mitoza omogućuje razmnožavanje jer od jedne stanice (jednog jednostaničnog organizma) nastaju dvije stanice (dva nova jednostanična organizma).

Mitoza je naziv za cjelokupni proces diobe kojim od tjelesnih stanica nastaju tjelesne stanice s istim brojem kromosoma. U mitozi od jedne stanice nastaju dvije stanice koje su identične i međusobno i sa stanicom od koje su nastale.

Kada stanica nije u diobi, kromosomi su jednostruki, građeni od jedne DNA molekule. Prije nego se stanica krene dijeliti, kromosomi će se udvostručiti (dvostruki kromosomi). Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

Kako bi se pripremila za diobu, stanica raste i udvostručuje se DNA. Rastom se osigurava dovoljno materijala da od jedne stanice mogu nastati dvije. Udvostručenje DNA molekule omogućuje da obje novonastale stanice dobiju po jednu kopiju genetskog materijala.

U tjelesnim se stanicama čovjeka nalazi 46 molekula DNA, koje čine 46 jednostrukih kromosoma. Dvostruki će kromosomi nastati prije diobe, a dvije novonastale stanice imat će jednak broj kromosoma koji će biti jednostruki. Tako se osigurava stalan broj kromosoma karakterističan za različite vrste.

Jednostavniji organizmi, kao što je spužva, mogu regenerirati gotovo cijelo tijelo kada dođe do ozlijede. To je moguće jer su relativno jednostavni organizmi i stanice im nisu previše specijalizirane.

Skup svih informacija u molekuli DNA označava skup svih gena nekog organizma. Skup svih gena naziva se genom. Primjerice, genom čovjeka zapisan je u 22 nespolna i jednom spolnom kromosomu (ukupno u 23 kromosoma), na kojima se nalazi oko 25 000 gena.

DNA je deoksiribonukleinska kiselina. Sam naziv opisuje građu molekule. D i N dolaze od DeoksiriboNukleinska, a A dolazi od riječi acid (kiselina na engleskom jeziku). DNA je nasljedna tvar.

Skup svih informacija u molekuli DNA označava skup svih gena nekog organizma. Skup svih gena naziva se genom. Primjerice, genom čovjeka zapisan je u 22 nespolna i jednom spolnom kromosomu (ukupno u 23 kromosoma), na kojima se nalazi oko 25 000 gena.

Stanica prije mitoze, kako bi se pripremila za diobu, raste i udvostručuje se DNA. Rastom se osigurava dovoljno materijala da od jedne stanice mogu nastati dvije. Udvostručenje DNA molekule omogućuje da obje novonastale stanice dobiju po jednu kopiju genetskog materijala.

Mitoza je najučestalija kod čovjeka u životnim faza u kojima dolazi do najintenzivnijeg rasta organizma. To je razdoblje djetinjstva i mladenaštva, dok se usporava dostizanjem zrelosti, no ni tada ne prestaje u potpunosti.

Čvrstim namatanjem molekule DNA oko proteina nastaje kromosom, oblik DNA koji nastaje tijekom diobe. Takav je oblik pogodan za pomicanje DNA po jezgri tijekom nastanka novih stanica i osigurava se pravilna podjela u dvije nove stanice tijekom diobe.

Mitozom jednostaničnih organizama nastaju klonovi. Kod jednostaničnih organizama mitoza omogućuje razmnožavanje jer od jedne stanice (jednog jednostaničnog organizma) nastaju dvije stanice (dva nova jednostanična organizma).

Kod eukariotskih organizama (životinje, biljke, gljive, protisti) DNA se nalazi u jezgri stanice. Deoksiribonukleinska kiselina (DNA) nositelj je nasljedne upute. Sastavljena je od 2 lanca omotanih jedan oko drugoga, koji čine dvostruku zavojnicu.

Regeneracija je proces obnavljanja oštećenih dijelova tijela. Njega omogućuje dioba mitoza kojom nastaju nove tjelesne stanice. Neke životinje mogu regenerirati samo manja oštećenja na tijelu (npr. ogrebotine), dok neke mogu regenerirati čitave udove.

Kada je stanica u diobi, DNA molekula je čvrsto namotana. Nakon udvostručenja (koje se odvija prije diobe), DNA se gušće pakira oko proteina te naposljetku dobiva oblik vidljivog kromosoma. Takvim se oblikom osigurava pravilna podjela u dvije nove stanice tijekom diobe.

Sposobnost DNA molekule da stvara vlastite kopije, odnosno od jedne DNA nastaju dvije istovjetne DNA molekule. Svaki lanac predstavlja kalup za sintezu novog lanca DNA. Svaka novonastala molekula DNA sastoji se od jednog starog lanca (kalup) i jednog novog.

Jednostavniji organizmi, kao što su gujavica, virnjak, hidra i spužva, mogu regenerirati gotovo cijelo tijelo kada dođe do ozlijede. To je moguće jer su relativno jednostavni i stanice im nisu previše specijalizirane, dok je kod složenijih organizama potrebno mnogo različitih vrsta stanica da bi se regenerirala velika ozljeda.

Molekula DNA se udvostručuje kao priprema za diobu stanice, kojom nastaju nove stanice. Udvostručavanjem molekule DNA omogućuje se prijenos cijele molekule DNA sa svim genetskim informacijama u sve nove stanice.