Raznolikost i opstanak živih bića

Čudnovati kljunaš je danas živući sisavac koji ima i svojstva gmazova i ptica. Ima dlaku i mladi sišu mlijeko (osobine sisavaca). Ima kljun (osobina ptica) te leže jaja, ima jedan otvor kroz koji izlaze izmet, mokraća i jaja (osobine ptica i gmazova).

Ostatci uginulih organizama iz Zemljine prošlosti očuvani u jantaru, ugljenu ili stijenama nazivaju se fosili. Fosili su dokaz postojanja živih bića kojih danas više nema na Zemlji jer su izumrli i dokaz su promjenjivosti živog svijeta. Na primjer, fosili mogu biti kosti, otisci stopala životinje, ljušture i kućice organizama.

Čudnovati kljunaš je danas živući sisavac koji ima i svojstva gmazova i ptica. Ima dlaku i mladi sišu mlijeko (osobine sisavaca). Ima kljun (osobina ptica) te leže jaja, ima jedan otvor kroz koji izlaze izmet, mokraća i jaja (osobine ptica i gmazova).

Indijska lađica jedini je danas živući glavonožac s kućicom. Ostala je gotovo nepromijenjena u posljednjih 500 milijuna godina. To je bilo moguće zaključiti upravo zbog pronalaska fosila.

Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Prilagodbe živih bića vrlo su raznolike i ovise o životnim uvjetima na staništu. Uz to, prilagodbe omogućavaju i opstanak vrste jer se prenose na potomke.

Ostatci uginulih organizama iz Zemljine prošlosti očuvani u jantaru, ugljenu ili stijenama nazivaju se fosili. Fosili su dokaz postojanja živih bića kojih danas više nema na Zemlji jer su izumrli i dokaz su promjenjivosti živog svijeta. Na primjer, fosili mogu biti kosti, otisci stopala životinje, ljušture i kućice organizama.

Charles Darwin promatrao je zebe na otočju Galapagosu. Uočio je da su slične i da imaju istog zajedničkog pretka, ali da imaju različite kljunove kako bi se mogle hraniti različitom hranom na različitim otocima. Ovo je primjer važnosti prostorne izolacije vrsta kao jednog čimbenika u evoluciji vrsta.

Evolucija je grana biologije koja proučava razvoj živog svijeta. Pri tome se koristi dokazima iz različitih drugih grana i područja biologije, ali i drugih znanosti. Na ideji znanstvenika Charlesa Darwina temelji se današnja teorija evolucije.

Evolucija je grana biologije koja proučava razvoj živog svijeta. Pri tome se koristi dokazima iz različitih drugih grana i područja biologije, ali i drugih znanosti. Na ideji znanstvenika Charlesa Darwina temelji se današnja teorija evolucije.

Ginko i indijska lađica postoje više stotina milijuna godina bez da su se značajno promijenili. Indijska lađica jedini je danas živući glavonožac s kućicom. Biljke ginko i cikas živjele su čak i u doba dinosaura.

Veću gensku raznolikost potomaka omogućuje spolno razmnožavanje. Zbog toga potomci nastali spolnim razmnožavanjem imaju veću raznolikost, promjenljivost, a time i veću vjerojatnost za preživljavanjem. Primjerice, danas su neke vrste ugrožene jer ih je ostalo toliko malo da to nije dovoljno za osiguravanje genske raznolikosti prilikom razmnožavanja.

Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Većina organizama koja je preživjela veće promjene na Zemlji tijekom prošlosti preživjela je jer su se prilagodili novim uvjetima. Organizmi koji se nisu uspjeli prilagoditi promjenama najčešće su izumirali.

Evolucija je grana biologije koja proučava razvoj živog svijeta. Pri tome se koristi dokazima iz različitih drugih grana i područja biologije, ali i drugih znanosti. Na ideji znanstvenika Charlesa Darwina temelji se današnja teorija evolucije.

Za preživljavanje na nekom staništu, živa bića razvijaju prilagodbe. Prilagodbe živih bića vrlo su raznolike i ovise o životnim uvjetima na staništu. Uz to, prilagodbe omogućavaju i opstanak vrste jer se prenose na potomke.

Indijska lađica jedini je danas živući glavonožac s kućicom. Ostala je gotovo nepromijenjena u posljednjih 500 milijuna godina. To je bilo moguće zaključiti upravo zbog pronalaska fosila.

Charles Darwin promatrao je zebe na otočju Galapagosu. Uočio je da su slične i da imaju istog zajedničkog pretka, ali da imaju različite kljunove kako bi se mogle hraniti različitom hranom na različitim otocima. Ovo je primjer važnosti prostorne izolacije vrsta kao jednog čimbenika u evoluciji vrsta.

Čudnovati kljunaš je danas živući sisavac koji ima i svojstva gmazova i ptica. Ima dlaku i mladi sišu mlijeko (osobine sisavaca). Ima kljun (osobina ptica) te leže jaja, ima jedan otvor kroz koji izlaze izmet, mokraća i jaja (osobine ptica i gmazova).

Trajne promjene genetskog materijala događaju se zbog mutacija kojima nastaju nove varijante gena za neko svojstvo. Mutacije se stoga smatraju osnovnim pokretačem promjenjivosti organizama. Samo se mutacije nastale na spolnim stanicama prenose na potomstvo.

Promjenjivost i prilagodljivost organizama važni su za njihov opstanak. Tijekom Zemljine povijesti, životni su se uvjeti na Zemlji mijenjali, a organizmi su se tim promjenama prilagođavali kako bi opstali. Organizmi su razvili različite prilagodbe koje im omogućuju nastanjivanje različitih staništa, od kojih neka nastanjuju brojne druge vrste pa trebaju biti prilagođeni na obranu i napad, a neka su ekstremna i najveći je izazov preživjeti nepovoljne uvjete.

Charles Darwin osmislio je teoriju evolucije koja je do danas priznata. On je uočio da se vrste mogu mijenjati, nestajati i da mogu nastajati nove, a uočio je i da iz pojedine vrste najviše opstaju jedinke koje su najbolje prilagođene svom staništu.

Dvodihalica je vrsta ribe koja živi u vodi, ali može disati i pod vodom i na zraku, po čemu je i dobila ime. Smatra se da su takav način disanja imali i pretci vodozemaca. Dvodihalice postoje i danas na Zemlji (Australija, Afrika, Južna Amerika).

U 19. stoljeću Charles Darwin uočio je prirodni odabir, pojavu da organizmi koji su bolje prilagođeni svom okolišu lakše preživljavaju. Ako lakše preživljavaju, veće su šanse da će imati potomstvo i da će njima prenijeti svoje prilagodbe. Na temelju tih spoznaja osmislio je teoriju evolucije koja je do danas znanstveno priznata.

Charles Darwin osmislio je teoriju evolucije koja je do danas priznata. On je uočio da se vrste mogu mijenjati, nestajati i da mogu nastajati nove, a uočio je i da iz pojedine vrste najviše opstaju jedinke koje su najbolje prilagođene svom staništu.

Trajne promjene genetskog materijala događaju se zbog mutacija kojima nastaju nove varijante gena za neko svojstvo. Mutacije se stoga smatraju osnovnim pokretačem promjenjivosti organizama. Samo se mutacije nastale na spolnim stanicama prenose na potomstvo.

Ostatci uginulih organizama iz Zemljine prošlosti očuvani u jantaru, ugljenu ili stijenama nazivaju se fosili. Fosili su dokaz postojanja živih bića kojih danas više nema na Zemlji jer su izumrli i dokaz su promjenjivosti živog svijeta. Na primjer, fosili mogu biti kosti, otisci stopala životinje, ljušture i kućice organizama.

Charles Darwin promatrao je zebe na otočju Galapagosu. Uočio je da su slične i da imaju istog zajedničkog pretka, ali da imaju različite kljunove kako bi se mogle hraniti različitom hranom na različitim otocima. Ovo je primjer važnosti prostorne izolacije vrsta kao jednog čimbenika u evoluciji vrsta.

Veću gensku raznolikost potomaka omogućuje spolno razmnožavanje. Zbog toga potomci nastali spolnim razmnožavanjem imaju veću raznolikost, promjenljivost, a time i veću vjerojatnost za preživljavanjem. Primjerice, danas su neke vrste ugrožene jer ih je ostalo toliko malo da to nije dovoljno za osiguravanje genske raznolikosti prilikom razmnožavanja.

Razlike među različitim vrstama zeba koje je promatrao Charles Darwin uzrokovala je prostorna izolacija. Uočio je da su slične i da imaju istog zajedničkog pretka, ali da imaju različite kljunove kako bi se mogle hraniti različitom hranom na različitim otocima.

Dvodihalica je vrsta ribe koja živi u vodi, ali može disati i pod vodom i na zraku, po čemu je i dobila ime. Smatra se da su takav način disanja imali i pretci vodozemaca. Dvodihalice postoje i danas na Zemlji (Australija, Afrika, Južna Amerika).

U evoluciji opstaju najprilagođeniji organizmi. Evolucijom se nazivaju postupne promjene živih bića te njihov razvoj od jednostavnijih do složenijih oblika. Evolucija traje i danas. Na ideji znanstvenika Charlesa Darwina temelji se današnja teorija evolucije.

Jedno od najpoznatijih izumiranja je izumiranje velikih gmazova, odnosno dinosaura, nakon čega je nastupilo tzv. \"doba sisavaca\". Izumiranjem dinosaura otvorio se prostor za razvoj sisavaca jer su oni bili bolje prilagođeni novonastalim uvjetima na Zemlji. Tadašnja skupina sisavaca, koja je nalikovala današnjim rovkama, dalje se razvijala i rasprostranjivala po površini Zemlje.

Samo se mutacije nastale na spolnim stanicama prenose na potomstvo. Trajne promjene genetskog materijala događaju se zbog mutacija kojima nastaju nove varijante gena za neko svojstvo. Mutacije se stoga smatraju osnovnim pokretačem promjenjivosti organizama. Mutacije tjelesnih stanica mogu utjecati na roditelja, ali neće biti prenesene na potomstvo.

Trajne promjene genetskog materijala događaju se zbog mutacija kojima nastaju nove varijante gena za neko svojstvo. Mutacije se stoga smatraju osnovnim pokretačem promjenjivosti organizama. Samo se mutacije nastale na spolnim stanicama prenose na potomstvo.

Jedno od najpoznatijih izumiranja je izumiranje velikih gmazova, odnosno dinosaura, nakon čega je nastupilo tzv. \"doba sisavaca\". Izumiranjem dinosaura otvorio se prostor za razvoj sisavaca jer su oni bili bolje prilagođeni novonastalim uvjetima na Zemlji. Tadašnja skupina sisavaca, koja je nalikovala današnjim rovkama, dalje se razvijala i rasprostranjivala po površini Zemlje.

Ako su jedinke iste vrste među sobom različite (npr. psi su vrlo raznolika vrsta s mnogo različitih pasmina) mogu preživjeti u različitim uvjetima jer će za svake uvjete bar dio jedinki biti prilagođen. Ako su sve jedinke vrlo slične, čim dođe do promjene uvjeta, većina ili čak sve jedinke ne mogu preživjeti jer nisu prilagođene na nove uvjete.

Jedno od najpoznatijih izumiranja je dinosaura, nakon čega je nastupilo tzv. \"doba sisavaca\". Izumiranjem dinosaura otvorio se prostor za razvoj sisavaca jer su oni bili bolje prilagođeni novonastalim uvjetima na Zemlji. Tadašnja skupina sisavaca, koja je nalikovala današnjim rovkama, dalje se razvijala i rasprostranjivala po površini Zemlje.

Promjenjivost i prilagodljivost organizama važni su za njihov opstanak. Tijekom Zemljine povijesti, životni su se uvjeti na Zemlji mijenjali, a organizmi su se tim promjenama prilagođavali kako bi opstali. Organizmi su razvili različite prilagodbe koje im omogućuju nastanjivanje različitih staništa, od kojih neka nastanjuju brojne druge vrste pa trebaju biti prilagođeni na obranu i napad, a neka su ekstremna i najveći je izazov preživjeti nepovoljne uvjete.