Žarnjaci imaju izmjenu generacija, što znači da se jedna generacija razmnožava spolno, pomoću spolnih stanica, a sljedeća nespolno, pupanjem. Spolna i nespolna generacija mogu se razlikovati i po izgledu.

Ličinka leptira naziva se gusjenica. To je razvojni oblik leptira koji izlazi iz jajeta i ne nalikuje na odraslu jedinku dok ne prođe potpunu preobrazbu u kukuljici. Crv je narodni naziv za mnoge \"gmizave\" organizme i ne koristi se u znanstvenom nazivlju.

Spužve i žarnjaci najčešće se razmnožavaju pupanjem. U tom procesu roditeljska jedinka krene se ubrzano mitotski dijeliti na nekom dijelu te se razvije pup koji može ostati vezan za roditelja ili se odvojiti i stvoriti novu jedinku. Moguće je i spolno razmnožavanje pomoću spolnih stanica, ali najčešće je razmnožavanje pupanjem.

Mlado ptica razvija se u jajetu koje mu pruža zaštitu i potrebne hranjive tvari za rast i razvoj. Dio razvoja koji se kod ptica odvija u jajetu, kod sisavaca se odvija unutar tijela majke.

Bakterije se razmnožavaju nespolno tako da se stanica mitotski podijeli, pri čemu nastanu dva identična potomka. Mitoza bakterija pri razmnožavanju potpuno je jednaka mitozi kojom nastaju tjelesne stanice višestaničnih organizama.

Razvojni ciklus leptira naziva se potpuna preobrazba. Kod kukaca koji prolaze potpunu preobrazbu odrasla jedinka se potpuno promijeni u odnosu na mladu, tj. nimalo ne nalikuju.

Kod ptica i gmazova oplodnja se odvija unutar tijela, u jajovodu, pa kažemo da oni imaju unutrašnju oplodnju. Unutrašnja oplodnja tipična je za kopnene kralježnjake.

Razvojni ciklus skakavca naziva se nepotpuna preobrazba jer mladi skakavac nalikuje na odraslog. Također, nema stadija kukuljice u kojem se odvija preobrazba nego mladi skakavac prolazi nekoliko presvlačenja.

Čučavci su ptići koji su slabo razvijeni kada se izlegnu iz jajeta pa ovise o roditeljima dok završavaju svoj razvoj. Nazivaju se čučavci jer \"čuče\" u gnijezdu dok čekaju da im roditelji donesu hranu.

Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja, jer dolazi do spajanja spolnih stanica dvaju roditelja. Roditelji moraju biti različitog spola kako bi se mogla spojiti muška (spermij) i ženska (jajna stanica) spolna stanica.

Većina sisavaca u potpunosti se razvija u maternici majke i hrani pupčanom vrpcom preko posteljice, no dvije skupine su iznimke. Tobolčari i jednootvori nemaju posteljicu, pa se njihovi mladi prvo razvijaju unutar tijela majke, a zatim izvan (kod tobolčara u tobolcu, kod jednootvora u jajetu).

Čovjek spada u sisavce, što je vidljivo po sličnostima u građi tijela i brojnim životnim procesima, pa tako i razmnožavanju. Čovjek i ostali sisavci imaju vrlo sličan način razmnožavanja i sustav organa za razmnožavanje.

Vodozemci i ribe, kao i većina drugih vodenih organizama, imaju vanjsku oplodnju. Vanjska oplodnja znači da jajna stanica izlazi iz tijela majke i spaja se sa spermijem u vodi, gdje se i nastavlja razvoj potomka.

Zadruga nastaje kada spužva razvije pup, ali se on ne odvoji od spužve roditelja već nastavi rasti na njoj. Pup je potomak spužve koji nastaje pupanjem, oblikom nespolnog razmnožavanja.

Mlado gmazova razvija se u jajetu koje mu pruža zaštitu i potrebne hranjive tvari za rast i razvoj. Kada se mladi gmazovi dovoljno razviju, izlaze iz jajeta.

Svi sisavci hrane se majčinim mlijekom, po čemu je skupina i dobila ime. Postoje različiti načini konzumiranja mlijeka (većina sisavaca sisa, dok jednootvori ližu mlijeko s majčine dlake u području s mliječnim žlijezdama), no svi se hrane mlijekom.

Jednostanični protisti razmnožavaju se nespolno tako da se stanica mitotski podijeli, pri čemu nastanu dva identična potomka. Mitoza protista pri razmnožavanju potpuno je jednaka mitozi kojom nastaju tjelesne stanice višestaničnih organizama.

Za nespolno razmnožavanje potreban je jedan roditelj jer nastaju potomci koji su mu genetički identični. Ne nastaju spolne stanice, pa nisu potrebni muški i ženski roditelj čije bi se spolne stanice spajale.

Međudomadar je organizam kojeg zaraze nametnici kako bi se u njemu razvijali. Iako nisu potpuno razvijeni kada zaraze međudomadara, nametnici i njemu mogu značajno naštetiti.

Gujavice, kopneni puževi i nametnici su često dvospolci. Gujavice i kopneni puževi razmnožavaju se s partnerima iste vrste. Gujavice i kopneni puževi prakticiraju unakrsnu oplodnju (obje jedinke oplođuju jedna drugu), dok je kod nametnika česta samooplodnja (jedna jedinka oplođuje samu sebe) jer im je često teško naći partnera za razmnožavanje.

Potrkušci su ptići koji su dobro razvijeni i pokriveni paperjem čim se izlegnu iz jajeta. Nazivaju se potrkušci jer \"trče\" dok prate roditelje i zajedno s njima traže hranu.

Proces oplodnje kod riba i vodozemaca naziva se mriješćenje. To je proces vanjske oplodnje u kojem ženke luče veliki broj jajašaca u vodu, a mužjaci veliki broj spermija te u vodi dolazi do spajanja spermija s jajnim stanicama.

Nespolnim razmnožavanjem nastaju potomci koji su identični među sobom, ali i s roditeljem od kojeg su nastali. Zato se potomci nastali nespolnim razmnožavanjem nazivaju klonovi.

Beskralježnjaci mogu imati razdvojeni spol (biti mužjaci ili ženke) ili biti dvospolci (imaju i muške i ženske spolne stanice). Prednost dvospolnosti je veća šansa za razmnožavanja kada se susretne jedinka iste vrste, jer ne postoji rizik da obje jedinke budu istog spola.

Sisavci imaju unutrašnju oplodnju. Oplodnja sisavaca naziva se unutrašnjom oplodnjom jer se odvija unutar tijela ženke, točnije u jajovodu. Unutrašnja oplodnja tipična je za kopnene kralježnjake.

Mlade žabe nazivaju se punoglavci i izgledaju značajno različito od odraslih žaba. Da bi poprimili izgled odrasle žabe, prolaze preobrazbu tijekom koje razvijaju udove i gube rep.

Kukuljica je razvojni stadij u kojem se ličinka začahuri i prolazi potpunu preobrazbu kojom nastaje odrasla jedinka. Leptiri su jedni od kukaca koji prolaze potpunu preobrazbu.

Većina životinja se razmnožava spolnim putem, pri čemu su potrebna dva roditelja koja stvaraju genetski jedinstvene potomke. No, neke životinje razmnožavaju se nespolno, pri čemu od jednog roditelja nastaju potomci koji su genetski identični međusobno, ali i s roditeljem.

Kukci se razmnožavaju spolno (dolazi do spajanja muške i ženske spolne stanice) pri čemu stvaraju jajašca iz kojih se razvijaju mladi. Neki kukci polažu jajašca na kopnu, a neki u vodi.

Kukci, kao i žabe, prolaze preobrazbu. Iz jajašaca izlaze ličinke koje mogu, ali i ne moraju, nalikovati odraslim jedinkama. Ličinke zatim prolaze preobrazbu (niz presvlačenja ili razvoj u kukuljici) kojom postaju odrasle jedinke.