Čovjek obično ima dva bubrega, ali može normalno živjeti i samo s jednim. Nalaze se s leđne strane tijela, u slabinskom području, svaki s jedne strane kralježnice. Međutim, ako dođe do zatajenja oba bubrega, osoba mora redovno odlaziti na hemodijalizu, gdje uređaj izvan tijela filtrira krv i pročišćenu ju vraća u tijelo.

Bubreg je neposredno okružen masnim tkivom, koje ga štiti od mehaničkih ozljeda. Uz to, masno tkivo učvršćuje bubrege i čuva toplinu. Ono se nalazi neposredno nakon zaštitne ovojnice.

Voda u tijelo ulazi tekućinama (oko 1500 mL) i hranom (oko 600 mL), a nastaje i u tijelu kao rezultat razgradnje hranjivih tvari različitim metaboličkim procesima u stanicama (oko 400 mL). Voda iz organizma izlazi mokraćom, znojenjem, disanjem i stolicom.

Mokraćni je mjehur građen od mišićnog tkiva, što mu omogućuje širenje dok je pun mokraće i skupljanje dok je prazan. Glavna je uloga mjehura prikupljanje mokraće između pražnjenja mjehura. Bubreg proizvodi mokraću, mokraćovod ju provodi do mokraćnog mjehura, a mokraćnom cijevi mokraća izlazi iz tijela.

Ugljikov dioksid izlučuje se pomoću pluća, svakim izdisajem. U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život. Izdisajem se izlučuje i dio vode u obliku vodene pare.

Otpadne tvari nastaju u jetri i tjelesnim stanicama. Otpadne tvari nastale u jetri su urea i pigment bilirubin, a u stanicama ugljikov dioksid i voda. Bubrezi, probavni sustav, koža i pluća sudjeluju u odstranjivanju otpadnih tvari iz tijela u obliku urina, izmeta, znoja te vodene pare i ugljikovog dioksida.

Probavni sustav, osim ostataka hrane nastalih probavom, odstranjuje bilirubin (dodatnom razgradnjom bilirubina nastaju pigmenti koji izmetu daju boju) i manje količine vode (oko 150 mL). Bilirubin nastaje pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Ugljikov dioksid i dio viška vode u obliku vodene pare (oko 400 mL) odstranjuju se disanjem iz tijela. U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život.

U bubrezima se filtrira krv, pri čemu nastaje mokraća. Filtracijom se iz krvi odstranjuju štetne tvari i višak vode. Čovjek obično ima dva bubrega, ali može normalno živjeti i samo s jednim. Međutim, ako dođe do zatajenja oba bubrega, osoba mora redovno odlaziti na hemodijalizu, gdje uređaj izvan tijela filtrira krv i pročišćenu ju vraća u tijelo.

Najveći udio tjelesnih tekućina u tijelu čovjeka čini voda. U tijelu odrasla čovjeka udio vode iznosi oko 60 %. U vodi su otopljene različite tvari. Dio se te vode nalazi u stanicama kao stanična tekućina, a dio među stanicama, u krvi i u limfi kao izvanstanična tekućina.

Mokraća se sakuplja u mokraćnom mjehuru. Glavna je uloga mjehura prikupljanje mokraće između pražnjenja mjehura. Bubreg proizvodi mokraću, mokraćovod ju provodi do mokraćnog mjehura, a mokraćnom cijevi mokraća izlazi iz tijela.

Bubrezi u krv ponovno vraćaju dio vode. Tako pridonose održavanju stalnosti sastava tjelesnih tekućina i homeostaze. Višak vode, ureu, bilirubin i ostale otpadne tvari bubrezi izlučuju mokraćom, čiji sastav ovisi o unosu hrane i tekućina svakog pojedinog organizma.

Bubrezi, probavni sustav, koža i pluća sudjeluju u odstranjivanju otpadnih tvari iz tijela u obliku urina, izmeta, znoja te vodene pare i ugljikovog dioksida. Otpadne tvari nastaju u jetri i tjelesnim stanicama. Otpadne tvari nastale u jetri su urea i pigment bilirubin, a u stanicama ugljikov dioksid i voda.

Bubrezi odstranjuju ureu, pigment bilirubin i višak vode iz tijela putem urina. U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Glavna je uloga sustava organa za izlučivanje (mokraćnog sustava) reguliranje stalnog sastava tjelesnih tekućina. Mokraćni se sustav sastoji od 2 bubrega, 2 mokraćovoda, mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi. Tim se sustavom odstranjuju štetne i otpadne tvari te višak vode.

Muškarci imaju dužu mokraćnu (mokraćno-spolnu) cijev (18-22 cm) od žena (3-4 cm). Mokraćno-spolnu cijev imaju samo muškarci. Naziva se mokraćno-spolna jer se mokraćna cijev spaja sa sjemenovodima te se kroz nju izlučuju i mokraća i sjemena tekućina. Kod žena mokraćna cijev služi samo za izlučivanje mokraće.

Homeostaza je sposobnost organizma da održava stalne uvjete unutar tijela, čak i ako dođe do promjena u vanjskom okolišu (npr. ako je vani vruće, temperatura našeg tijela neće se značajno povisiti). Homeostazu organizma održavaju sami organski sustavi. Nemogućnost održavanja homeostaze dovodi do oboljenja organizma.

Dio bilirubina odstranjuju bubrezi putem urina, a dio probavni sustav izmetom. Bilirubin nastaje pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima). Dodatnom razgradnjom bilirubina nastaju pigmenti koji izmetu daju boju.

Mokraćna cijev provodi mokraću od mokraćnog mjehura van tijela. Mokraćovod provodi mokraću od bubrega do mokraćnog mjehura. Mokraćni put nije naziv niti jednog dijela sustava organa za izlučivanje.

Ugljikov dioksid i dio viška vode u obliku vodene pare (oko 400 mL) odstranjuju se disanjem iz tijela. U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život.

Iako bubrezi ne izlučuju samo vodu, u obliku mokraće koju stvaraju bubrezi, izluči se najviše vode (oko 1500 mL). Bubrezi imaju važnu ulogu u održavanju stalnog sastava tjelesnih tekućina upravo zbog svoje sposobnosti izbacivanja viška vode iz tijela.

Količina, kao i izgled i sastav mokraće koju izlučujemo ovisi o brojnim faktorima, kao što su količina tekućine koju smo unijeli u tijelo, količina i vrsta hrane (npr. ako jedemo slanu hranu u mokraći će biti više soli) te o razini aktivnosti. U prosjeku se tijekom jednog dana izlučuje od 1 do 1,5 litara mokraće.

Bubrezi sudjeluju u regulaciji sastava tjelesnih tekućina tako što izlučuju višak vode te štetne i otpadne tvari iz organizma. Pluća su najbitnija za disanje, a mokraćovodi sudjeluju u reguliranju sastava tjelesnih tekućina provodeći mokraću koju bubrezi stvaraju, zbog čega je uloga bubrega važnija.

Većinu vode u tijelo unosimo tekućinama (oko 1500 mL). Hranom unosimo oko 600 mL, a voda nastaje u tijelu i kao rezultat razgradnje hranjivih tvari različitim metaboličkim procesima u stanicama (oko 400 mL). Voda iz organizma izlazi mokraćom, znojenjem, disanjem i stolicom.

Tjelesna se tekućina dijeli na staničnu i izvanstaničnu tekućinu. U tjelesnim su tekućinama otopljene različite tvari. Dio se te tekućine nalazi u stanicama kao stanična tekućina, a dio među stanicama, u krvi i u limfi kao izvanstanična tekućina.

Mokraćovod provodi mokraću od bubrega do mokraćnog mjehura. Mokraćna cijev provodi mokraću od mokraćnog mjehura van tijela. Mokraćni put nije naziv niti jednog dijela sustava organa za izlučivanje.

Većina vode iz organizma izlazi mokraćom (oko 1500 mL). Ostatak vode izlazi znojenjem (oko 450 mL), disanjem (oko 400 mL) i stolicom (oko 150 mL). Mokraćom izlazi višak vode s otopljenim različitim solima i ureom, znojenjem izlučujemo vodu kako bismo se rashladili, disanjem gubimo dio vode u obliku vodene pare, a dio vode izlazi stolicom putem probavnog sustava.

Bubrezi odstranjuju ureu, pigment bilirubin i višak vode iz tijela putem urina. U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Voda se izlučuje pomoću svih navedenih organa. Voda iz organizma izlazi mokraćom (oko 1500 mL), znojenjem (oko 450 mL), disanjem (oko 400 mL) i stolicom (oko 150 mL). Mokraćom izlazi višak vode s otopljenim različitim solima i ureom, znojenjem izlučujemo vodu kako bismo se rashladili, disanjem gubimo dio vode u obliku vodene pare, a dio vode izlazi stolicom putem probavnog sustava.

Visina osobe stalni je faktor koji ne utječe na sastav tjelesnih tekućina, tj. ne pomaže niti otežava zadržavanje stalnih uvjeta u tijelu. Ostali navedeni faktori promjenjivi su i utječu na sastav tjelesnih tekućina, a poremećaji tih faktora dovode do narušavanja homeostaze.

Probavni sustav, osim ostataka hrane nastalih probavom, odstranjuje bilirubin (dodatnom razgradnjom bilirubina nastaju pigmenti koji izmetu daju boju) i manje količine vode (oko 150 mL). Bilirubin nastaje pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Ugljikov dioksid i dio viška vode u obliku vodene pare (oko 400 mL) odstranjuju se plućnim disanjem iz tijela. U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život.

Bubrezi odstranjuju ureu, pigment bilirubin i višak vode iz tijela putem urina. U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Bubrezi su smješteni na leđnoj strani tijela, u slabinskom području. Bubrezi su parni organi i svaki se nalazi s jedne strane kralježnice. Organizam može normalno funkcionirati i sa samo jednim zdravim bubregom.

Probavni sustav, osim ostataka hrane nastalih probavom, odstranjuje bilirubin (dodatnom razgradnjom bilirubina nastaju pigmenti koji izmetu daju boju) i manje količine vode (oko 150 mL). Bilirubin nastaje pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Voda iz organizma izlazi mokraćom (oko 1500 mL), znojenjem (oko 450 mL), disanjem (oko 400 mL) i stolicom (oko 150 mL). Mokraćom izlazi višak vode s otopljenim različitim solima i ureom, znojenjem izlučujemo vodu kako bismo se rashladili, disanjem gubimo dio vode u obliku vodene pare, a dio vode izlazi stolicom putem probavnog sustava.

U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život. Višak vode iz tijela izlučuje se mokraćom, znojenjem, disanjem (izdisajem) i stolicom, a ugljikov dioksid disanjem (izdisajem).

Najveći udio tjelesnih tekućina u tijelu čovjeka čini voda. U tijelu odrasla čovjeka udio vode iznosi oko 60 %. U vodi su otopljene različite tvari. Dio se te vode nalazi u stanicama kao stanična tekućina, a dio među stanicama, u krvi i u limfi kao izvanstanična tekućina.

Mokraća ili urin nije organ, nego otopina koja sadrži otpadne tvari i mineralne tvari te višak vode iz organizma. Nastaje u bubrezima filtracijom krvi, mokraćovodima odlazi u mokraćni mjehur, od kuda se izbacuje iz tijela kroz mokraćnu cijev.

Mokraćno-spolnu cijev imaju samo muškarci. Naziva se mokraćno-spolna jer se mokraćna cijev spaja sa sjemenovodima te se kroz nju izlučuju i mokraća i sjemena tekućina. Kod žena mokraćna cijev služi samo za izlučivanje mokraće.

Bubrezi odstranjuju ureu iz tijela putem urina. Uz ureu, odstranjuju i pigment bilirubin te višak vode. U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima). Urea se izlučuje urinom, bilirubin dijelom urinom, a dijelom izmetom.