Održavanje ravnotežnih uvjeta u organizmu

Mokraćno-spolnu cijev imaju samo muškarci. Naziva se mokraćno-spolna jer se mokraćna cijev spaja sa sjemenovodima te se kroz nju izlučuju i mokraća i sjemena tekućina. Duljine je od 18 do 22 cm.

Voda iz organizma izlazi mokraćom (oko 1500 mL), znojenjem (oko 450 mL), disanjem (oko 400 mL) i stolicom (oko 150 mL). Mokraćom izlazi višak vode s otopljenim različitim solima i ureom, znojenjem izlučujemo vodu kako bismo se rashladili, disanjem gubimo dio vode u obliku vodene pare, a dio vode izlazi stolicom putem probavnog sustava.

Homeostaza je sposobnost organizma da održava stalne uvjete unutar tijela, čak i ako dođe do promjena u vanjskom okolišu (npr. ako je vani vruće, temperatura našeg tijela neće se značajno povisiti). Homeostazu organizma održavaju sami organski sustavi. Nemogućnost održavanja homeostaze dovodi do oboljenja organizma.

Homeostaza je sposobnost organizma da održava stalne uvjete unutar tijela, čak i ako dođe do promjena u vanjskom okolišu (npr. ako je vani vruće, temperatura našeg tijela neće se značajno povisiti). Homeostazu organizma održavaju sami organski sustavi. Nemogućnost održavanja homeostaze dovodi do oboljenja organizma.

U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima). Urea se izlučuje urinom, bilirubin dijelom urinom, a dijelom izmetom.

Najveći udio tjelesnih tekućina u tijelu čovjeka čini voda. U tijelu odrasla čovjeka udio vode iznosi oko 60 %. U vodi su otopljene različite tvari. Dio se te vode nalazi u stanicama kao stanična tekućina, a dio među stanicama, u krvi i u limfi kao izvanstanična tekućina.

Ugljikov dioksid i dio viška vode u obliku vodene pare (oko 400 mL) odstranjuju se disanjem iz tijela. U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život.

Voda u tijelo ulazi tekućinama (oko 1500 mL) i hranom (oko 600 mL), a nastaje i u tijelu kao rezultat razgradnje hranjivih tvari različitim metaboličkim procesima u stanicama (oko 400 mL). Voda iz organizma izlazi mokraćom, znojenjem, disanjem i stolicom.

Ugljikov dioksid i dio viška vode u obliku vodene pare (oko 400 mL) odstranjuju se disanjem iz tijela. U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život.

Ugljikov dioksid i dio viška vode u obliku vodene pare (oko 400 mL) odstranjuju se plućnim disanjem iz tijela. U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život.

Većinu vode u tijelo unosimo tekućinama (oko 1500 mL). Hranom unosimo oko 600 mL, a voda nastaje u tijelu i kao rezultat razgradnje hranjivih tvari različitim metaboličkim procesima u stanicama (oko 400 mL). Voda iz organizma izlazi mokraćom, znojenjem, disanjem i stolicom.

Većina vode iz organizma izlazi mokraćom (oko 1500 mL). Ostatak vode izlazi znojenjem (oko 450 mL), disanjem (oko 400 mL) i stolicom (oko 150 mL). Mokraćom izlazi višak vode s otopljenim različitim solima i ureom, znojenjem izlučujemo vodu kako bismo se rashladili, disanjem gubimo dio vode u obliku vodene pare, a dio vode izlazi stolicom putem probavnog sustava.

Bubrezi odstranjuju ureu, pigment bilirubin i višak vode iz tijela putem urina. U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Probavni sustav, osim ostataka hrane nastalih probavom, odstranjuje bilirubin (dodatnom razgradnjom bilirubina nastaju pigmenti koji izmetu daju boju) i manje količine vode (oko 150 mL). Bilirubin nastaje pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Voda se izlučuje pomoću svih navedenih organa. Voda iz organizma izlazi mokraćom (oko 1500 mL), znojenjem (oko 450 mL), disanjem (oko 400 mL) i stolicom (oko 150 mL). Mokraćom izlazi višak vode s otopljenim različitim solima i ureom, znojenjem izlučujemo vodu kako bismo se rashladili, disanjem gubimo dio vode u obliku vodene pare, a dio vode izlazi stolicom putem probavnog sustava.

Ugljikov dioksid izlučuje se pomoću pluća, svakim izdisajem. U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život. Izdisajem se izlučuje i dio vode u obliku vodene pare.

U bubrezima se složenim procesima filtrira krv, pri čemu nastaje mokraća. Filtracijom se iz krvi odstranjuju štetne tvari i višak vode. Neke se tvari iz bubrega ponovno vraćaju u krv (npr. dio vode) te se tako održava homeostaza i stalni sastav tjelesnih tekućina.

Mokraćno-spolnu cijev imaju samo muškarci. Naziva se mokraćno-spolna jer se mokraćna cijev spaja sa sjemenovodima te se kroz nju izlučuju i mokraća i sjemena tekućina. Kod žena mokraćna cijev služi samo za izlučivanje mokraće.

Bubrezi odstranjuju ureu iz tijela putem urina. Uz ureu, odstranjuju i pigment bilirubin te višak vode. U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Glavna je uloga sustava organa za izlučivanje (mokraćnog sustava) reguliranje stalnog sastava tjelesnih tekućina. Mokraćni se sustav sastoji od 2 bubrega, 2 mokraćovoda, mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi. Tim se sustavom odstranjuju štetne i otpadne tvari te višak vode iz organizma.

Mokraćna cijev provodi mokraću od mokraćnog mjehura van tijela. Mokraćovod provodi mokraću od bubrega do mokraćnog mjehura. Mokraćni put nije naziv niti jednog dijela sustava organa za izlučivanje.

Mokraćovod provodi mokraću od bubrega do mokraćnog mjehura. Mokraćna cijev provodi mokraću od mokraćnog mjehura van tijela. Mokraćni put nije naziv niti jednog dijela sustava organa za izlučivanje.

Bubrezi su parni organi smješteni na leđnoj strani tijela, u slabinskom području. Dio su mokraćnog sustava (sustava organa za izlučivanje) uz dva mokraćovoda, mokraćni mjehur i mokraćnu cijev. Imaju važnu ulogu u održavanju stalnog sastava tjelesnih tekućina.

Probavni sustav, osim ostataka hrane nastalih probavom, odstranjuje bilirubin (dodatnom razgradnjom bilirubina nastaju pigmenti koji izmetu daju boju) i manje količine vode (oko 150 mL). Bilirubin nastaje pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Bubrezi, probavni sustav, koža i pluća sudjeluju u odstranjivanju otpadnih tvari iz tijela u obliku urina, izmeta, znoja te vodene pare i ugljikovog dioksida. Otpadne tvari nastaju u jetri i tjelesnim stanicama. Otpadne tvari nastale u jetri su urea i pigment bilirubin, a u stanicama ugljikov dioksid i voda.

Mokraćna cijev dio je sustava organa za izlučivanje. Provodi mokraću od mokraćnog mjehura van tijela. Kod žena mokraćna cijev (3-4 cm) služi samo za izlučivanje mokraće, a muškarci imaju mokraćno-spolnu cijev (18-22 cm).

Bubrezi u krv ponovno vraćaju dio vode. Tako pridonose održavanju stalnosti sastava tjelesnih tekućina i homeostaze. Višak vode, ureu, bilirubin i ostale otpadne tvari bubrezi izlučuju mokraćom, čiji sastav ovisi o unosu hrane i tekućina svakog pojedinog organizma.

Mokraćni je mjehur građen od mišićnog tkiva, što mu omogućuje širenje dok je pun mokraće i skupljanje dok je prazan. Glavna je uloga mjehura prikupljanje mokraće između pražnjenja mjehura. Bubreg proizvodi mokraću, mokraćovod ju provodi do mokraćnog mjehura, a mokraćnom cijevi mokraća izlazi iz tijela.

Čovjek obično ima dva bubrega, ali može normalno živjeti i samo s jednim. Nalaze se s leđne strane tijela, u slabinskom području, svaki s jedne strane kralježnice. Međutim, ako dođe do zatajenja oba bubrega, osoba mora redovno odlaziti na hemodijalizu, gdje uređaj izvan tijela filtrira krv i pročišćenu ju vraća u tijelo.

Mokraća ili urin je otopina koja sadrži otpadne i mineralne tvari te višak vode iz organizma. Nastaje u bubrezima filtracijom krvi, mokraćovodima odlazi u mokraćni mjehur, od kuda se izbacuje iz tijela kroz mokraćnu cijev. U prosjeku se tijekom jednog dana izlučuje od 1 do 1,5 litara mokraće.

Mokraća se sakuplja u mokraćnom mjehuru. Glavna je uloga mjehura prikupljanje mokraće između pražnjenja mjehura. Bubreg proizvodi mokraću, mokraćovod ju provodi do mokraćnog mjehura, a mokraćnom cijevi mokraća izlazi iz tijela.

Dio bilirubina odstranjuju bubrezi putem urina, a dio probavni sustav izmetom. Bilirubin nastaje pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima). Dodatnom razgradnjom bilirubina nastaju pigmenti koji izmetu daju boju.

Muškarci imaju dužu mokraćnu (mokraćno-spolnu) cijev (18-22 cm) od žena (3-4 cm). Mokraćno-spolnu cijev imaju samo muškarci. Naziva se mokraćno-spolna jer se mokraćna cijev spaja sa sjemenovodima te se kroz nju izlučuju i mokraća i sjemena tekućina. Kod žena mokraćna cijev služi samo za izlučivanje mokraće.

Glavna je uloga sustava organa za izlučivanje (mokraćnog sustava) reguliranje stalnog sastava tjelesnih tekućina. Mokraćni se sustav sastoji od 2 bubrega, 2 mokraćovoda, mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi. Tim se sustavom odstranjuju štetne i otpadne tvari te višak vode.

U bubrezima se filtrira krv, pri čemu nastaje mokraća. Filtracijom se iz krvi odstranjuju štetne tvari i višak vode. Čovjek obično ima dva bubrega, ali može normalno živjeti i samo s jednim. Međutim, ako dođe do zatajenja oba bubrega, osoba mora redovno odlaziti na hemodijalizu, gdje uređaj izvan tijela filtrira krv i pročišćenu ju vraća u tijelo.

Bubrezi odstranjuju ureu, pigment bilirubin i višak vode iz tijela putem urina. U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Mokraćovodi su dio sustava organa za izlučivanje. Njihova je uloga provođenje mokraće iz bubrega, koji ju stvara, do mokraćnog mjehura u kojem se sakuplja.

Probavni sustav, osim ostataka hrane nastalih probavom, odstranjuje bilirubin (dodatnom razgradnjom bilirubina nastaju pigmenti koji izmetu daju boju) i manje količine vode (oko 150 mL). Bilirubin nastaje pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Iako bubrezi ne izlučuju samo vodu, u obliku mokraće koju stvaraju bubrezi, izluči se najviše vode (oko 1500 mL). Bubrezi imaju važnu ulogu u održavanju stalnog sastava tjelesnih tekućina upravo zbog svoje sposobnosti izbacivanja viška vode iz tijela.

Bubrezi su smješteni na leđnoj strani tijela, u slabinskom području. Bubrezi su parni organi i svaki se nalazi s jedne strane kralježnice. Organizam može normalno funkcionirati i sa samo jednim zdravim bubregom.

Otpadne tvari nastaju u jetri i tjelesnim stanicama. Otpadne tvari nastale u jetri su urea i pigment bilirubin, a u stanicama ugljikov dioksid i voda. Bubrezi, probavni sustav, koža i pluća sudjeluju u odstranjivanju otpadnih tvari iz tijela u obliku urina, izmeta, znoja te vodene pare i ugljikovog dioksida.

U svim stanicama nastaju ugljikov dioksid i voda, produkti procesa staničnog disanja, kojim sve stanice tijela dobivaju energiju za rad i život. Višak vode iz tijela izlučuje se mokraćom, znojenjem, disanjem (izdisajem) i stolicom, a ugljikov dioksid disanjem (izdisajem).

Tjelesna se tekućina dijeli na staničnu i izvanstaničnu tekućinu. U tjelesnim su tekućinama otopljene različite tvari. Dio se te tekućine nalazi u stanicama kao stanična tekućina, a dio među stanicama, u krvi i u limfi kao izvanstanična tekućina.

Najveći udio tjelesnih tekućina u tijelu čovjeka čini voda. U tijelu odrasla čovjeka udio vode iznosi oko 60 %. U vodi su otopljene različite tvari. Dio se te vode nalazi u stanicama kao stanična tekućina, a dio među stanicama, u krvi i u limfi kao izvanstanična tekućina.

Mokraćni je mjehur građen od mišićnog tkiva, što mu omogućuje širenje dok je pun mokraće i skupljanje dok je prazan. Glavna je uloga mjehura prikupljanje mokraće između pražnjenja mjehura. Bubreg proizvodi mokraću, mokraćovod ju provodi do mokraćnog mjehura, a mokraćnom cijevi mokraća izlazi iz tijela.

Bubreg je neposredno okružen masnim tkivom, koje ga štiti od mehaničkih ozljeda. Uz to, masno tkivo učvršćuje bubrege i čuva toplinu. Ono se nalazi neposredno nakon zaštitne ovojnice.

Količina, kao i izgled i sastav mokraće koju izlučujemo ovisi o brojnim faktorima, kao što su količina tekućine koju smo unijeli u tijelo, količina i vrsta hrane (npr. ako jedemo slanu hranu u mokraći će biti više soli) te o razini aktivnosti. U prosjeku se tijekom jednog dana izlučuje od 1 do 1,5 litara mokraće.

Bubrezi odstranjuju ureu, pigment bilirubin i višak vode iz tijela putem urina. U jetri nastaju urea i pigment bilirubin. Urea nastaje pri razgradnji bjelančevina, a bilirubin pri razgradnji hemoglobina (crvenog pigmenta koji daje boju krvi i nalazi se u crvenim krvnim stanicama - eritrocitima).

Bubrezi sudjeluju u regulaciji sastava tjelesnih tekućina tako što izlučuju višak vode te štetne i otpadne tvari iz organizma. Pluća su najbitnija za disanje, a mokraćovodi sudjeluju u reguliranju sastava tjelesnih tekućina provodeći mokraću koju bubrezi stvaraju, zbog čega je uloga bubrega važnija.

Tjelesna se tekućina dijeli na staničnu i izvanstaničnu tekućinu. U tjelesnim su tekućinama otopljene različite tvari. Dio se te tekućine nalazi u stanicama kao stanična tekućina, a dio među stanicama, u krvi i u limfi kao izvanstanična tekućina.