Sunčev sustav nastao je prije 4,5 milijarda godina. Zajedno sa Sunčevim sustavom nastala je i Zemlja. Uvjeti na Zemlji bili su značajno drugačiji nego danas: nije bilo kisika, tek su nastajali mora i oceani, temperature su bile visoke, a erupcije vulkana i oluje učestali.

Sunčev sustav nastao je prije 4,5 milijarda godina. Zajedno sa Sunčevim sustavom nastala je i Zemlja. Uvjeti na Zemlji bili su značajno drugačiji nego danas: nije bilo kisika, tek su nastajali mora i oceani, temperature su bile visoke, a erupcije vulkana i oluje učestali.

Kemijska se evolucija odnosi na kemijske pretvorbe različitih tvari. Tijekom kemijske evolucije od jednostavnijih anorganskih spojeva nastajali su organski spojevi, prvo jednostavni pa sve složeniji. Znanstvenici su u laboratoriju uspjeli dokazati kako je proces nastajanja organskih spojeva iz anorganskih bio moguć u specifičnim uvjetima koji su tada na Zemlji postojali.

Prve stanice na Zemlji razvile su se prije 4 milijarde godina u vodi. Voda je pružala stanicama zaštitu od šetnog Sunčevog UV zračenja jer u praatmosferi nije postojao ozonski omotač. Pojava stanica označava nastanak života i početak biološke evolucije (koja prati razvoj živog svijeta).

Pojava stanica označava nastanak života i početak biološke evolucije (koja prati razvoj živog svijeta). Biološka evolucija nastavlja se na kemijsku, koja objašnjava kako su se razvili organski spojevi koji izgrađuju stanice. Prve stanice na Zemlji razvile su se prije 4 milijarde godina u vodi.

Veliki prasak naziv je za teoriju prema kojoj je svemir nastao prije 13,8 milijarda godina. Od trenutka nastanka, svemir se sve više širi. Sustavi i planeti oblikovali su se od dijelova svemirske prašine i plinova.

Stromatoliti su najstariji ostatci živih organizama i pronađeni su u Australiji. Pretpostavlja se da su prvi autotrofni jednostanični organizmi nalikovali današnjim cijanobakterijama. Stromatoliti su dokaz te pretpostavke. Cijanobakterije su prve imale sposobnost stvaranja hrane fotosintezom, a time su stvarale i kisik te mijenjale sastav praatmosfere.

Prve stanice na Zemlji razvile su se prije 4 milijarde godina u vodi. Pojava stanica označava nastanak života i početak biološke evolucije (koja prati razvoj živog svijeta). Voda je pružala stanicama zaštitu od šetnog UV zračenja jer u praatmosferi nije postojao ozonski omotač.

Pojava stanica označava nastanak života i početak biološke evolucije (koja prati razvoj živog svijeta). Biološka evolucija nastavlja se na kemijsku, koja objašnjava kako su se razvili organski spojevi koji izgrađuju stanice. Prve stanice na Zemlji razvile su se prije 4 milijarde godina u vodi.

Ozonski je omotač osigurao zaštitu površini Zemlje od štetnog Sunčevog UV zračenja. To je omogućilo organizmima koji su se razvili u vodi prelazak na kopno i prilagođavanje kopnenom načinu života. Ozonski omotač građen je od ozona koji nastaje iz molekula kisika.

Ozonski omotač građen je od ozona koji nastaje iz molekula kisika. Ozonski je omotač osigurao zaštitu površini Zemlje od štetnog Sunčevog UV zračenja. To je omogućilo organizmima koji su se razvili u vodi prelazak na kopno i prilagođavanje kopnenom načinu života.

Ozonski je omotač osigurao zaštitu površini Zemlje od štetnog Sunčevog UV zračenja. To je omogućilo organizmima koji su se razvili u vodi prelazak na kopno i prilagođavanje kopnenom načinu života. Ozonski omotač građen je od ozona koji nastaje iz molekula kisika.

Pretpostavlja se da su prvi autotrofni jednostanični organizmi nalikovali današnjim cijanobakterijama. Stromatoliti su kao najstariji ostaci živih organizama dokaz te pretpostavke. Cijanobakterije su prve imale sposobnost stvaranja hrane fotosintezom, a time su stvarale i kisik te mijenjale sastav praatmosfere.

Kemijska se evolucija odnosi na kemijske pretvorbe različitih tvari. Tijekom kemijske evolucije od jednostavnijih anorganskih spojeva nastajali su organski spojevi, prvo jednostavni pa sve složeniji. Znanstvenici su u laboratoriju uspjeli dokazati kako je proces nastajanja organskih spojeva iz anorganskih bio moguć u specifičnim uvjetima koji su tada na Zemlji postojali.

Stromatoliti su najstariji fosilni ostatci živih organizama i pronađeni su u Australiji. Pretpostavlja se da su prvi autotrofni jednostanični organizmi nalikovali današnjim cijanobakterijama. Stromatoliti su dokaz te pretpostavke. Cijanobakterije su prve imale sposobnost stvaranja hrane fotosintezom, a time su stvarale i kisik te mijenjale sastav praatmosfere.

Cijanobakterije su nastale prve u evoluciji od svih navedenih organizama. Pretpostavlja se da su prvi autotrofni jednostanični organizmi nalikovali današnjim cijanobakterijama. Cijanobakterije su prve imale sposobnost stvaranja hrane fotosintezom, a time su stvarale i kisik te mijenjale sastav praatmosfere. Čovjek je nastao posljednji.

Svemir je nastao prije 13,8 milijarda godina velikim praskom. Od trenutka nastanka, svemir se sve više širi. Sustavi i planeti oblikovali su se od dijelova svemirske prašine i plinova.

Većina današnjih organizama na Zemlji živi u aerobniim uvjetima. Autotrofni organizmi (cijanobakterije) su počeli koristiti Sunčevu energiju u procesu fotosinteze. U tom procesu nastaje i kisik, koji su otpuštali u atmosferu. Time je nastala atmosfera bogata kisikom potrebna za razvoj većine organizama koje danas poznajemo.

Čovjek je u evoluciji nastao posljednji od navedenih organizama. Pretpostavlja se da su prvi autotrofni jednostanični organizmi nalikovali današnjim cijanobakterijama. Cijanobakterije su prve imale sposobnost stvaranja hrane fotosintezom, a time su stvarale i kisik te mijenjale sastav praatmosfere.

Prve stanice na Zemlji razvile su se prije 4 milijarde godina u vodi. Pojava stanica označava nastanak života i početak biološke evolucije (koja prati razvoj živog svijeta). Biološka evolucija nastavlja se na kemijsku, koja objašnjava kako su se razvili organski spojevi koji izgrađuju stanice.

Pretpostavlja se da su prve stanice bile heterotrofne i anaerobne. U praatmosferi nije bilo kisika te su stanice živjele u anaerobnim uvjetima, a u morima i oceanima je bilo organskih spojeva (hrane) u izobilju te se pretpostavlja da su se tim spojevima hranile.

Aerobnom razgradnjom hrane dobiva se više energije od iste količine hrane nego anaerobnom razgradnjom. Upravo zato većina današnjih živih bića treba kisik i koristi ga pri razgradnji hrane i dobivanju energije. To je i omogućilo razvoj složenijih organizama kojima mnogo energije treba za kretanje, hvatanje plijena i slično.

Prelazak života na kopnu, atmosfera s kisikom te aerobna razgradnja hrane omogući su povećanje bioraznolikosti na Zemlji. Svi ti faktori omogućili su živim bićima nastanjivanje novih staništa, nove prilagodbe, brzi razvoj i razvoj većih i složenijih organizama, što je dovelo i do povećanja bioraznolikosti.

Svemir je nastao prije 13,8 milijarda godina velikim praskom. Od trenutka nastanka, svemir se sve više širi. Sustavi i planeti oblikovali su se od dijelova svemirske prašine i plinova.

Autotrofni organizmi (cijanobakterije) su počeli koristiti Sunčevu energiju u procesu fotosinteze. U tom procesu nastaje i kisik, koji su otpuštali u atmosferu. Time je nastala atmosfera bogata kisikom potrebna za razvoj većine organizama koje danas poznajemo.