Trnovi kaktusa su reducirani listovi. To je specifična prilagodba kaktusa na preživljavanje ekstremnih uvjeta. Reduciranjem listova smanjuje se gubitak vode procesom transpiracije preko njihove površine .

Zebe su ptice koje žive u jatu. Jato je skupina ptica koje se povremeno okupljaju ili trajno žive zajedno. Ptice se mogu udružiti u jato radi zajedničke potrage za hranom, gniježdenja, spavanja ili selidbe u toplija područja. Primjerice, zebe se udružuju radi traženja hrane. Srdele žive u plovi, a pčele u roju.

Hrast je biljka i proizvođač u hranidbenom lancu. Biljke, alge, bakterije i protisti koji vrše fotosintezu su autotrofni organizmi i nazivaju se proizvođačima. Proizvođači se uvijek nalaze na početku svake hranidbene mreže i hrandibenog lanca. Proizvođači pretvaraju svjetlosnu energiju Sunca u kemijsku energiju pohranjenu u hrani, odnosno molekuli glukoze, koja nastaje fotosintezom.

Instinkti su složena urođena ponašanja koja se ne moraju učiti. Instinkti su bitni za preživljavanje i vezani su uz osnovne životne funkcije (npr. pronalaženje hrane, briga za potomstvo). Primjerice, instinkt je praščića sisati majčino mlijeko, a pauka pletenje mreže.

Kisik je plin važan za stvaranje sloja ozona u atmosferi, odnosno ozonskog omotača. Ozonski je omotač omogućio razvoj života na kopnu. On spriječava prodor štetnog Sunčevog zračenja za živi svijet do površine Zemlje.

Autotrofni organizmi sami sebi stvaraju hranu procesom fotosinteze. Autotrofi su biljke, alge, autotrofni protisti i autotrofne bakterije (npr. cijanobakterije). Oni uz pomoć Sunčeve energije te uz prisutnost vode i ugljikova dioksida, stvaraju hranu (organske spojeve) i kisik.

Osa najeznica ima korist, a gusjenica leptira kupusnog bijelca trpi štetu. Osa polaže jajašca u gusjenicu, gdje se potom ta jajašca razvijaju, a kada se razviju gusjenica ugiba. Općenito, odnosi u simbiozi mogu biti različiti: pozitivni za obje vrste, pozitivni za jednu vrstu i negativni za drugu ili pozitivni za jednu vrstu i neutralni za drugu.

Zajednica lavova naziva se čopor. Čopor je manja zajednica životinja, najčešće predvođena najjačim mužjakom. U čoporima žive lavovi, vukovi, hijene, divlji psi. Takav način suživota često predstavlja mnoge prednosti, primjerice u pronalaženju hrane i obrani.

Cijanobakterija je autotrofni organizam. Autotrofni organizmi sami sebi stvaraju hranu procesom fotosinteze. Oni uz pomoć Sunčeve energije te uz prisutnost vode i ugljikova dioksida, stvaraju hranu (organske spojeve) i kisik. Vrganj i čovjek su heterotrofni organizmi, što znači da uzimaju hranu iz okoliša.

Fotosintezom, uz pomoć Sunčeve energije te uz prisutnost vode i ugljikova dioksida nastaje hrana (organski spojevi) i kisik. Autotrofni organizmi provode proces fotosinteze i tako sami sebi stvaraju hranu. Autotrofi su biljke, alge, autotrofni protisti i autotrofne bakterije (npr. cijanobakterije).

Zajednica pčela naziva se roj. Unutar rojeva određenih kukaca (npr. pčela, mrava, termita) postoji jasna podjela rada. Ženka pčele, koja cijeli život nosi jaja, naziva se matica i najčešće je jedina u jednoj zajednici. Trutovi oplođuju maticu, a vojnici i radnici brinu se za maticu i pronalaze hranu.

Tulipan nepovoljne životne uvjete preživljava u obliku podzemne stabljike (lukovice tulipana). Neke druge biljke mogu preživjeti i odbacivanjem lišća (neke vrste drveća) ili u obliku sjemenke (npr. grah). Nepovoljne uvjete može predstavljati hladni dio godine (zima), ali i sušno razdoblje (npr. pustinjski uvjeti).

Bakterije se nepovoljnim uvjetima prilagođavaju prelaskom u oblik spore. Kada ponovno nastupe povoljni uvjeti, iz spore se razvije bakterija. Bakterije u obliku spore mogu preživjeti nepovoljne uvjete nekoliko tisuća godina.

Bakterije se nepovoljnim uvjetima prilagođavaju prelaskom u oblik spore. Kada ponovno nastupe povoljni uvjeti, iz spore se razvije bakterija. Bakterije u obliku spore mogu preživjeti nepovoljne uvjete nekoliko tisuća godina.

Kisik je plin koji omogućuje proces staničnog disanja. Osim za dobivanje energije u procesu staničnog disanja, kisik je važan i u procesima razgradnje hranjivih tvari.

Životinje unutar skupine mogu komunicirati govorom tijela, zvukovima i svjetlošću. Primjerice, majmuni govorom tijela mogu upozoriti na opasnost tako što prave različite grimase i pokazuju zube. Vukovi zvukom, odnosno zavijanjem obavještavaju ostale članove zajednice na uspješan lov. Ženke krijesnica svjetlošću ukazuju mužjacima gdje se nalaze i tako međusobno komuniciraju.

Javor je biljka i proizvođač u hranidbenom lancu. Biljke, alge, bakterije i protisti koji vrše fotosintezu su autotrofni organizmi i nazivaju se proizvođačima. Proizvođači se uvijek nalaze na početku svake hranidbene mreže i hrandibenog lanca. Proizvođači pretvaraju svjetlosnu energiju Sunca u kemijsku energiju pohranjenu u hrani, odnosno molekuli glukoze, koja nastaje fotosintezom.

Cijanobakterija je autotrofni organizam. Autotrofni organizmi sami sebi stvaraju hranu procesom fotosinteze. Oni uz pomoć Sunčeve energije te uz prisutnost vode i ugljikova dioksida, stvaraju hranu (organske spojeve) i kisik.

Slonovi žive u krdu. Životinje u krdima odlaze na pojilišta, traže hranu, sele se na povoljnija staništa. Ženke u krdima najčešće brinu o mladima, a mužjaci najčešće borbama moraju osigurati pravo parenja. U krda se prirodno grupiraju divlje životinje: zebre, slonovi, konji, magarci, antilope. Vukovi i lavovi žive u čoporima.

Skupina zebri naziva se krdo. Životinje u krdima odlaze na pojilišta, traže hranu, sele se na povoljnija staništa. Ženke u krdima najčešće brinu o mladima, a mužjaci najčešće borbama moraju osigurati pravo parenja. U krda se prirodno grupiraju divlje životinje: zebre, slonovi, konji, magarci, antilope.

Simbioza je suživot organizama različitih vrsta. Odnosi u simbiozi mogu biti različiti: pozitivni za obje vrste, pozitivni za jednu vrstu i negativni za drugu ili pozitivni za jednu vrstu i neutralni za drugu. Primjerice, čovjek na koži, sluznici i u probavnom sustavu ima mnoge simbiontske mikroorganizme bez kojih ne bi mogao normalno funkcionirati.

Gušteri nemaju stalnu temperaturu tijela, već moraju koristiti toplinsku energiju iz okoliša kako bi postigli tjelesnu temperaturu potrebnu za normalno funkcioniranje i održavanje homeostaze. Gušteri se zato ponekad sunčaju kako bi se zagrijali ako se nalaze na prehladnom mjestu ili se premjeste u sjenu ako se nalaze na pretoplom mjestu.

Autotrofni se organizmi smatraju temeljem života na Zemlji jer procesom fotosinteze stvaraju organske spojeve (hranu) i kisik. Primjerice, kisik je plin važan za stvaranje ozonskog omotača. Ozonski je omotač omogućio razvoj života na kopnu jer spriječava prodor štetnog Sunčevog zračenja za živi svijet do površine Zemlje.

Rakovi vitičari pričvršćeni na tijelo kita imaju korist, a kit ne trpi štetu. Rakovi imaju sigurno mjesto za život na tijelu kita. Općenito, odnosi u simbiozi mogu biti različiti: pozitivni za obje vrste, pozitivni za jednu vrstu i negativni za drugu ili pozitivni za jednu vrstu i neutralni za drugu.

Brojne biljke nepovoljne uvjete preživljavaju u obliku sjemenke (npr. grah). Nepovoljne uvjete može predstavljati hladni dio godine (zima), ali i sušno razdoblje (npr. pustinjski uvjeti). Uz prelazak u oblik sjemenke, neke biljke mogu preživjeti i odbacivanjem lišća (neke vrste drveća) ili u obliku podzemne stabljike (npr. tulipan).

Instinkti su složena urođena ponašanja koja se ne moraju učiti. Instinkti su bitni za preživljavanje i vezani su uz osnovne životne funkcije (npr. pronalaženje hrane, briga za potomstvo). Primjerice, instinkt je praščića sisati majčino mlijeko, a pauka pletenje mreže.

Vlasulja i riba klaun primjer su simbioze dvaju organizama pri čemu oba imaju korist. Vlasulja ima žarne stanice koje ne štete ribe klaunu te joj pružaju sigurno mjesto od grabežljivaca, a riba klaun pokretima svoga tijela potiče cirkulaciju morske vode, čime opskrbljuje vlasulju hranjivim tvarima i svježom vodom s kisikom.

Skupina vrabaca naziva se jato. Jato je skupina ptica koje se povremeno okupljaju ili trajno žive zajedno. Ptice se mogu udružiti u jato radi zajedničke potrage za hranom, gniježdenja, spavanja ili selidbe u toplija područja. Primjerice, vrapci se udružuju radi traženja hrane, pingvini radi gniježđenja, a rode radi selidbe u toplije krajeve ujesen.

Hijene žive u čoporu. Čopor je manja zajednica životinja, najčešće predvođena najjačim mužjakom. U čoporima žive lavovi, vukovi, hijene, divlji psi. Takav način suživota često predstavlja mnoge prednosti, primjerice u pronalaženju hrane i obrani. Antilope žive u krdu, a čaplje u jatu.

Proizvođači pretvaraju svjetlosnu energiju Sunca u kemijsku energiju pohranjenu u hrani, odnosno molekuli glukoze, koja nastaje fotosintezom. Biljke, alge, bakterije i protisti koji vrše fotosintezu su autotrofni organizmi i nazivaju se proizvođačima. Proizvođači se uvijek nalaze na početku svake hranidbene mreže i hrandibenog lanca.

Dio planktona koji vrši fotosintezu čine autotrofni protisti i cijanobakterije. Plankton se ne kreće aktivno, već je nošen gibanjima vode. Planktonski su organizmi važni za ukupnu proizvodnju kisika i organske tvari s obzirom na to da mora i oceani prekrivaju najveći dio Zemljine površine.

Zajednica srdela naziva se plova. Plove su zajednice riba. Ribe iz iste plove zajedno taže hranu i međusobno se razmnožavaju. Mnoge ribe žive u plovama, primjerice i tune.

Migracija je prelazak životinja na novo stanište. Primjerice, neke ptice zbog nedostatka hrane u određenom dijelu godine (najčešće ujesen) lete na nova staništa, odnosno migriraju u toplije krajeve. To su ptice selice, npr. patke, guske, rode, lastavice itd.

Vlasulja i riba klaun primjer su simbioze dvaju organizama pri čemu oba imaju korist. Vlasulja ima žarne stanice koje ne štete ribe klaunu te joj pružaju sigurno mjesto od grabežljivaca, a riba klaun pokretima svoga tijela potiče cirkulaciju morske vode, čime opskrbljuje vlasulju hranjivim tvarima i svježom vodom s kisikom.

Biljke, alge, bakterije i protisti koji vrše fotosintezu su autotrofni organizmi i nazivaju se proizvođačima. Proizvođači se uvijek nalaze na početku svake hranidbene mreže i hrandibenog lanca. Proizvođači pretvaraju svjetlosnu energiju Sunca u kemijsku energiju pohranjenu u hrani, odnosno molekuli glukoze, koja nastaje fotosintezom.

Proizvođači se uvijek nalaze na početku svake hranidbene mreže i hrandibenog lanca. Proizvođači pretvaraju svjetlosnu energiju Sunca u kemijsku energiju pohranjenu u hrani, odnosno molekuli glukoze, koja nastaje fotosintezom. Proizvođači su biljke, alge, autotrofni protisti i autotrofne bakterije (npr. cijanobakterije).