Rasprostranjivanje omogućuje biljkama nastanjivanje novih staništa i pronalazak uvjeta pogodnih za rast biljke. Slično kao kod oprašivanja, u rasprostranjivanju biljci mogu pomagati životinje, vjetar i voda.

Sve plodove možemo podijeliti u dvije velike skupine: mesnati i suhi. Mesnati imaju sočno, zadebljalo usplođe, a suhi kruto i suho.

Tučak se sastoji od njuške, vrata i plodnice, a sadrži sjemeni zametak. Tučak je ženski spolni organ biljke, a sjemeni zametak sadrži žensku spolnu stanicu.

Biljke koje se oprašuju kukcima najčešće ih privlače nektarom. Nektar je slatki, mirisni cvjetni sok kojim se brojni kukci hrane. U privlačenju oprašivača osim nektara mogu se koristiti i šareni cvjetovi.

Za oplodnju mahovina i papratnjača potrebna je voda. Ove skupine biljaka imaju pokretne muške spolne stanice kojima je potrebna voda kako bi mogle doplivati do ženskih spolnih stanica i oploditi ih.

Kritosjemenjače su biljke čiji je sjemeni zametak skriven u plodnici. Po tome su i dobile ime, jer \"krito\" označava skrivenost.

Spore su nespolne rasplodne stanice koje stvaraju mahovine i papratnjače. Iz spora se razvijaju nove jedinke koje mogu stvarati spolne rasplodne stanice.

Kritosjemenjače mogu imati i dvospolne i jednospolne cvjetove. Neke kritosjemenjače imaju dvospolne cvjetove koji sadrže i muške i ženske spolne organe, a neke jednospolne cvjetove, koji sadrže ili muške ili ženske spolne organe.

Kritosjemenjače se razmnožavaju pomoću cvijeta. Unutar cvijeta se razvijaju spolne stanice, dolazi do oplodnje i razvoja sjemenke.

Razmnožavanje sporama i pupanjem nespolni su oblici razmnožavanja. Spore su nespolne rasplodne stanice iz kojih se razvijaju potomci, a pupovi nastaju kao izbočenja na roditeljskoj gljivi od kojih nastane nova gljiva.

Gljive se mogu razmnožavati i spolno i nespolno. Pri spolnom razmnožavanju dolazi do nastanka spolnih stanica koje se zatim spajaju tijekom oplodnje, dok se nespolno razmnožavaju sporama ili pupanjem.

Stranooprašivanje je proces oprašivanja u kojem neki strani, vanjski faktor utječe na prijenos peludnih zrnaca na njušku tučka. To mogu biti različite životinje (česti oprašivači su kukci), ali i vjetar i voda.

Kod biljaka se razlikuju spolna i nespolna generacija. Spolna generacija zadužena je za razmnožavanje, a nespolna za rast i razvoj biljke.

Jednostanične gljive razmnožavaju se pupanjem. Na roditeljskoj gljivi razvije se izbočenje (pup) koje se zatim odvaja i stvara novu gljivu. Jedna od gljiva koja se tako razmnožava je kvaščeva gljivica.

Cvijet i plod spolni su biljni organi. Cvijet nosi dijelove biljke koji proizvode muške i ženske spolne stanice, a plod sadrži sjemenke koje nastaju oplodnjom.

U vegetativnom razmnožavanju sudjeluju nespolni organi: korijen (gomolji), stabljika (vriježe kod jagoda), listovi (ako se list nekih vrsta stavi u zemlju, može izrasti cijela nova biljka).

Ženski spolni organ biljke naziva se tučak. U njemu nastaju i razvijaju se ženske spolne stanice.

List, stabljika i korijen nespolni su biljni organi. To znači da ne sudjeluju u spolnom razmnožavanju biljke, nego u drugim životnim procesima.

Tijekom oplodnje peludno zrnce smješta se na njušku tučka i stvara cjevčicu koja ulazi u tučak kroz njegovu njušku i vrat. Kroz cjevčicu muške spolne stanice ulaze u plodnicu tučka gdje dolazi do oplodnje (spajanja sa ženskom spolnom stanicom) i nastaje zigota.

Vjenčić cvijeta izgrađen je od latica. Nalazi se iznad čaške i često je žarkih boja.

Golosjemenjače nemaju skrivene spolne organe, zbog čega se većinom oprašuju vjetrom. Tijekom oprašivanja golosjemenjača vjetar prenosi peludna zrnca s muškog na ženski češer.

Latice grade vjenčić cvijeta, a lapovi čašku. Vjenčić i čaška jednim se imenom nazivaju ocvijećje cvijeta.

Gljive se mogu razmnožavati spolno (pomoću spolnih stanica), nespolno (sporama, pupanjem) ili vegetativno (otkidanjem dijela svog tijela, micelija).

U postupku umjetnog oprašivanja čovjek pomaže prenijeti pelud s muškog cvijeta na ženski. Umjetno oprašivanje se koristi za oplodnju točno određenih biljaka kako bi se dobili potomci s točno željenim osobinama (npr. veliki plodovi).

Golosjemenjače imaju cvjetove okupljene u cvatove. Muški cvatovi mogu biti u obliku češera ili u obliku rese. Ženski cvatovi javljaju se u obliku češera, ali ne i u obliku rese.

Čaška cvijeta izgrađena je od lapova. Lapovi su najčešće zelene boje i čine prvi, vanjski sloj cvijeta.

Peludna zrnca stvaraju se u prašnicima. Prašnici su muški spolni organi biljke, a peludna zrnca nose muške spolne stanice.

Muški spolni organ biljke naziva se prašnik (često se koristi u množini, prašnici, jer ih cvijet obično ima više). U njemu nastaju i razvijaju se muške spolne stanice.

Dio biljke koji drži cvijet naziva se cvjetna stapka. Na cvjetnoj stapci prvo se razvija pup iz kojeg se zatim razvija cvijet sa svim svojim sastavnim dijelovima.

Višestanične alge mogu se razmnožavati spolno (pri čemu stvaraju spolne stanice), nespolno (sporama) i vegetativno (iz otkinutog komadića steljke može se razviti cijela nova alga).

Oprašivanje je proces u kojem se peludna zrnca s prašnika prenose na njušku tučka. Taj je proces izrazito bitan jer se biljke ne mogu kretati i prići jedna drugoj, pa je oprašivanje jedini način da dođe do kontakta muških i ženskih spolnih stanica, tj. do razmnožavanja.

Iako to nije najpovoljnije jer se smanjuje genska raznolikost potomaka, kod kritosjemenjača koje imaju dvospolne cvjetove može doći do samooprašivanja. Kod takvog oblika oprašivanja potomci se stvaraju unutar jednog cvijeta.

Klijanje je proces u kojem sjemenka troši energiju pohranjenu u plodu kako bi se mogla razviti u novu biljku. Do klijanja dolazi kada se sjemenka nađe u povoljnim uvjetima (temperatura, vlaga).

Golosjemenjače se razmnožavaju pomoću češera. Razlikuju se muški češeri s muškim spolnim stanicama u peludnim zrncima i ženski češeri sa ženskim spolnim stanicama u sjemenim zametcima.

Plod se sastoji od usplođa i sjemenke. Usplođe štiti sjemenke i olakšava im rasprostranjivanje, a sjemenke sadrže zigote iz kojih će se razviti klica, a zatim i nova biljka.

Jednako kao kod životinja, oplodnja kod biljaka je spajanje muške i ženske spolne stanice pri čemu se razvija zigota. Daljnjim razvojem zigote nastaje sjemenka iz koje će se razviti nova biljka.

Cvat je skupina više cvjetova koji rastu zajedno, na jednoj cvjetnoj stapki. Postoje različiti oblici cvatova (npr. glavica, grozd, metlica).