Živčana stanica je osnovna građevna i funkcionalna jedinica živčanog sustava. Ima sposobnost primanja podražaja (podražljivost) i provođenja informacija o tom podražaju (provodljivost). Živčana stanica sastoji se od tijela, kratkih ogranaka i živčanog vlakna sa završnim nožicama. Kratki ogranci primaju podražaje, a živčano vlakno (dugi ogranak) provodi podražaj do iduće živčane stanice.

Osjetilna živčana vlakna primaju podražaje od osjetilnih organa i prenose ih do središnjeg živčanog sustava, odnosno do kralježnične moždine. Suprotno, pokretačka živčana vlakna prenose impulse iz kralježnične moždine do mišića i izazivaju pokret.

Veliki mozak sastoji se od kore i središnje strukture te je podijeljen na lijevu i desnu polutku. Najveći je dio mozga i zauzima najveći volumen u lubanji. Zbog naboranosti i izbrazdanosti kore, uvelike je povećana površina mozga (u odnosu na volumen), što je važno zbog složenih aktivnosti kojima kora upravlja (učenje, razmišljanje, pamćenje).

Mali mozak nalazi se ispod velikog mozga, u stražnjem dijelu lubanje. Zadužen je za održavanje ravnoteže tijela i njegovu orijentaciju u prostoru te za održavanje napetosti mišića. Površina malog mozga je izbrazdana, ali struktura se razlikuje od strukture velikog mozga.

Od navedenih aktivnosti, samo je trčanje u potpunosti pod kontrolom naše volje. Iako imamo djelomičnu kontrolu nad disanjem, čak i ako voljno zaustavimo disanje na neko vrijeme, ubrzo će nesvjesni dio živčanog sustava preuzeti kontrolu i potaknuti disanje. Rad srca ne možemo kontrolirati (zbiva se bez naše volje).

Moždinski živci izlaze iz kralježnične moždine i prenose informacije od središnjeg živčanog sustava prema ostatku tijela. Iz svih dijelova tijela prema središnjem živčanom sustavu putuju informacije jednim živčanim putovima, a informacije iz središnjeg živčanog sustava prema svim dijelovima tijela drugim živčanim putovima.

Živčani sustav organizama zadužen je za primanje, prijenos i obradu podražaja iz unutarnjeg i vanjskog okoliša. Živčani sustav usklađuje rad organizma s okolinom (npr. obrana, razmnožavanje) te održava homeostazu organizma (npr. održavanje tjelesne temperature, tlaka, rad srca).

Mozak se nalazi u lubanji i može se podijeliti na tri glavna dijela: veliki mozak, mali mozak i moždano deblo. Veliki je mozak zadužen za najsloženije funkcije i tu se nalaze središta za vid, sluh, miris, govor, okus. Mali mozak se nalazi ispod velikog mozga i tu se nalazi središte za ravnotežu. Moždano deblo povezuje mozak i kralježničnu moždinu.

Glija-stanice su posebna vrsta stanica u živčanom sustavu. Iako ne mogu provoditi živčane impulse, važne su jer pružaju potporu živčanim stanicama, sudjeluju u stvaranju ovojnice živčanih vlakana i imaju ulogu u prehrani živčanih stanica.

Neuroni su živčane stanice. Imaju sposobnost primanja podražaja (podražljivost) i provođenja informacija o tom podražaju (provodljivost). Živčana stanica sastoji se od tijela, kratkih ogranaka i živčanog vlakna sa završnim nožicama. Kratki ogranci primaju podražaje, a živčano vlakno (dugi ogranak) provodi podražaj do iduće živčane stanice.

Veliki mozak sastoji se od kore i središnje strukture te je podijeljen na lijevu i desnu polutku. Najveći je dio mozga i zauzima najveći volumen u lubanji. Zbog naboranosti i izbrazdanosti kore, uvelike je povećana površina mozga (u odnosu na volumen), što je važno zbog složenih aktivnosti kojima kora upravlja (učenje, razmišljanje, pamćenje).

Živčani sustav dijeli se na središnji i periferni živčani sustav. Središnji se živčani sustav sastoji od mozga i kralježnične moždine, a periferni od živaca (snopova živčanih vlakana) razgranjenih po cijelom tijelu i ganglija (nakupine živčanih stanica izvan središnjeg živčanog sustava).

Moždano deblo povezuje mozak i kralježničnu moždinu. U njemu dolazi do križanja moždanih živaca, zbog čega lijeva polutka mozga upravlja desnom stranom tijela i obrnuto. Moždano deblo upravlja brojnim tjelesnim funkcijama nužnima za održavanje života, kao što su rad srca, disanje, rad probavnih organa.

Rad srca ne možemo kontrolirati (zbiva se bez naše volje). Trčanje i govor su pod kontrolom naše volje. IPrimjerice, iako imamo djelomičnu kontrolu nad disanjem, čak i ako voljno zaustavimo disanje na neko vrijeme, ubrzo će nesvjesni dio živčanog sustava preuzeti kontrolu i potaknuti disanje.

Snopovi živčanih vlakana su živci. Moždani živci sastoje se od živčanih vlakana živčanih stanica moždanog debla, a moždinski živci od živčanih vlakana iz kralježnične moždine.

Kralježnična moždina prolazi kroz otvore kralježaka i zaštićena je kostima kralježnice. Zadužena je za upravljanje refleksnim pokretima. Uz to, moždinski živci izlaze iz kralježnične moždine i prenose informacije od središnjeg živčanog sustava prema ostatku tijela. Iz svih dijelova tijela prema središnjem živčanom sustavu putuju informacije jednim živčanim putovima, a informacije iz središnjeg živčanog sustava prema svim dijelovima tijela drugim živčanim putovima.

Refleksni luk uspostavlja se kada je potrebna brza, refleksna reakcija (npr. kada osjetimo bol). U tom slučaju, osjetilna živčana vlakna prenose podražaj do kralježnične moždine. Reakcija na podražaj ne dolazi iz mozga, nego iz kralježnične moždine kreće povratna informacija putem pokretačkih živčanih vlakana (najčešće je ta povratna informacija uputa tijelu da se odmakne od bolnog podražaja). Mozak kasnije shvaća na što smo reagirali.

Iako pomoću živčanog sustava kontroliramo brojne aktivnosti svoga tijela (voljne aktivnosti, npr. trčanje, hodanje, govor), neke ipak ne možemo kontrolirati. Mi ne možemo svjesno kontrolirati, primjerice, širenje zjenica i rad srca, već to živčani sustav čini za nas.

Živčana stanica sastoji se od tijela, kratkih ogranaka i živčanog vlakna sa završnim nožicama. Kratki ogranci primaju podražaje, a živčano vlakno (dugi ogranak) provodi podražaj do iduće živčane stanice. Živčana stanica ima sposobnost primanja podražaja (podražljivost) i provođenja informacija o tom podražaju (provodljivost).

Sinapsa je razmak između završnih nožica jedne i kratkih ogranaka druge živčane stanice. U području sinapse dolazi do prijenosa živčanog impulsa izlučivanjem kemijskih tvari, koje izazivaju promjenu električnog potencijala na kratkim ograncima živčane stanice.

Živčana stanica ima sposobnost primanja podražaja (podražljivost) i provođenja informacija o tom podražaju (provodljivost). Živčana stanica sastoji se od tijela, kratkih ogranaka i živčanog vlakna sa završnim nožicama. Kratki ogranci primaju podražaje, a živčano vlakno (dugi ogranak) provodi podražaj do iduće živčane stanice.

Živčane stanice prenose informacije u obliku živčanih impulsa. Živčani impulsi su električni signali koji nastaju kada se promjeni električni potencijal živčane stanice. Ta promjena potencijala prenosi se s jedne stanice na drugu i tako se živčani impuls širi.

Pokretačka živčana vlakna prenose impulse iz kralježnične moždine do mišića i izazivaju pokret. Suprotno tome, osjetilna živčana vlakna primaju podražaje od osjetilnih organa i prenose ih do središnjeg živčanog sustava, odnosno do kralježnične moždine.

Živčani sustav dijeli se na središnji i periferni živčani sustav. Središnji se živčani sustav sastoji od mozga i kralježnične moždine, a periferni od živaca (snopova živčanih vlakana) razgranjenih po cijelom tijelu i ganglija (nakupine živčanih stanica izvan središnjeg živčanog sustava).

Živčane stanice nisu u direktnom kontaktu jedna s drugom. One živčani impuls prenose kemijskim glasnicima koje ispuštaju u međuprostor koji se nalazi između završnih nožica jedne i kratkih ogranaka iduće živčane stanice. Taj međuprostor nazivamo sinapsa.

Tijekom života ne mijenja se broj živčanih stanica jer se one ne mogu dijeliti, no mogu nastajati nove sinapse, što omogućuje bolju povezanost živčanog sustava i njegovo bolje funkcioniranje. Intenzivnijim upotrebljavanjem mozga nastaje veći broj sinapsi, što je osobito važno tijekom odrastanja.

Živčani sustav dijeli se na središnji i periferni živčani sustav. Središnji se živčani sustav sastoji od mozga i kralježnične moždine, a periferni od živaca (snopova živčanih vlakana) razgranjenih po cijelom tijelu i ganglija (nakupine živčanih stanica izvan središnjeg živčanog sustava).

Na kraju živčanog vlakna nalaze završne nožice. Živčana stanica sastoji se od tijela, kratkih ogranaka i živčanog vlakna sa završnim nožicama. Kratki ogranci primaju podražaje, a živčano vlakno (dugi ogranak) provodi podražaj do iduće živčane stanice. Živčana stanica ima sposobnost primanja podražaja (podražljivost) i provođenja informacija o tom podražaju (provodljivost).