Kako očuvati funkciju živčanog sustava

Pušenjem duhana osoba udiše nikotin, tvar koja izaziva ovisnost. Osim nikotina, u duhanskom se dimu nalazi i ugljikov monoksid, koji smanjuje opskrbu stanica kisikom te katranski spojevi koji se talože u dišnom sustavu. Pušenje je vrlo raširena ovisnost s ozbiljnim posljedicama za zdravlje, pogotovo za dišni sustav.

Ovisnost je psihičko i fizičko stanje organizma, koje može biti popraćeno promjenom ponašanja zbog želje ovisne osobe da ponovo koristi supstancu o kojoj je ovisna. Osim o supstancama (droge, alkoholna pića, nikotin), osoba može biti ovisna i o aktivnostima (npr. kockanju, igranju računalnih igrica).

Alkoholizam je ovisnost o alkoholu. U alkoholnim pićima nalazi se otrovna tvar alkohol etanol. Etanol uzrokuje oštećenja živčanih, ali i drugih stanica u tijelu. Alkoholizam je posebno štetan za jetru (bolest ciroza jetre), ali i za okolinu ovisnika jer utječe na njegovo ponašanje, što narušava odnos ovisnika s obitelji i prijateljima.

Središnji živčani sustav zaštićen je kostima lubanje (štiti mozak), kralježnicom (štiti kralježničnu moždinu) i zaštitnim opnama između kojih se nalazi tanak sloj tekućine (štite mozak). Oštećenja živčanih stanica su trajna s obzirom na to da se one ne mogu dijeliti.

Meningitis je upala moždanih ovojnica koju uzrokuje virus ili bakterija. Bolest uzrokuje jako visoku tjelesnu temperaturu, povraćanje, jaku glavobolju, ukočenost vrata, a moguća je i osjetljivost na svjetlo. Virusni meningitis mogu prenijeti krpelji, zbog čega je bitno paziti u prirodi, koristiti repelente i pregledati tijelo kako bi se krpelj što prije uklonio ako se uoči. Postoji cjepivo protiv virusnog krpeljnog meningitisa.

Pušenjem duhana osoba udiše nikotin, tvar koja izaziva ovisnost. Osim nikotina, u duhanskom se dimu nalazi i ugljikov monoksid, koji smanjuje opskrbu stanica kisikom te katranski spojevi koji se talože u dišnom sustavu. Pušenje je vrlo raširena ovisnost s ozbiljnim posljedicama za zdravlje, pogotovo za dišni sustav.

Ovisnost je psihičko i fizičko stanje organizma, koje može biti popraćeno promjenom ponašanja zbog želje ovisne osobe da ponovo koristi supstancu o kojoj je ovisna. Osim o supstancama (droge, alkoholna pića, nikotin), osoba može biti ovisna i o aktivnostima (npr. kockanju, igranju računalnih igrica).

Odmah nakon prestanka konzumiranja supstance o kojoj je osoba ovisna dolazi do krize ustezanja ili apstinencijske krize. Tada se osoba osjeća psihički i fizički loše jer joj se tijelo ponovno navikava na funkcioniranje bez štetnih supstanci. Iako prestanak konzumiranja supstance koja izaziva ovisnost dugoročno izaziva poboljšanje zdravstvenog stanja i bolje psihičko stanje, na početku je odvikavanje izrazito teško i bolno, zbog čega brojni ljudi odustanu i vrate se ovisnosti. Upravo zato bitno je niti ne počinjati konzumirati nikotin, alkohol i droge.

Meningitis je upala moždanih ovojnica koju uzrokuje virus ili bakterija. Virusni meningitis mogu prenijeti krpelji, zbog čega je bitno paziti u prirodi, koristiti repelente i pregledati tijelo kako bi se krpelj što prije uklonio ako se uoči. Postoji cjepivo protiv virusnog krpeljnog meningitisa.

Osobu koja se nalazi u nesvjesti treba okrenuti u bočni položaj kako ne bi došlo do gušenja. Mozak je organ kojemu je kisik nužan za rad i samo nekoliko minuta bez kisika može oštetiti mozak i živčane stanice, čija su oštećenja trajna jer se živčane stanice ne dijele.

Narkomanija je ovisnost o opojnim drogama. Droge mijenjaju \"kemiju\" mozga jer djeluju na živčani sustav, odnosno izravno na funkciju živčanih stanica. Sve droge izravno djeluju na prijenos živčanih impulsa na sinapsama. Neke sintetičke droge čak i nakon jedne upotrebe uzrokuju smrt.

Meningitis je upala moždanih ovojnica koju uzrokuje virus ili bakterija. Bolest uzrokuje jako visoku tjelesnu temperaturu, povraćanje, jaku glavobolju, ukočenost vrata, a moguća je i osjetljivost na svjetlo. Virusni meningitis mogu prenijeti krpelji, zbog čega je bitno paziti u prirodi, koristiti repelente i pregledati tijelo kako bi se krpelj što prije uklonio ako se uoči. Postoji cjepivo protiv virusnog krpeljnog meningitisa.

Jači udarac u glavu može uzrokovati potres mozga. Simptomi potresa mozga su glavobolja, nesvjestica, mučnina i vrtoglavica. Ako osoba sumnja na potres mozga, mora potražiti liječničku pomoć i mirovati. To je stanje privremeno i simptomi su prolazni ako nije došlo do trajnog oštećenja mozga.

Pušenjem duhana osoba udiše nikotin, tvar koja izaziva ovisnost. Osim nikotina, u duhanskom se dimu nalazi i ugljikov monoksid, koji smanjuje opskrbu stanica kisikom te katranski spojevi koji se talože u dišnom sustavu. Pušenje je vrlo raširena ovisnost s ozbiljnim posljedicama za zdravlje, pogotovo za dišni sustav.

Meningitis je upala moždanih ovojnica koju uzrokuje virus ili bakterija. Bolest uzrokuje jako visoku tjelesnu temperaturu, povraćanje, jaku glavobolju, ukočenost vrata, a moguća je i osjetljivost na svjetlo. Virusni meningitis mogu prenijeti krpelji, zbog čega je bitno paziti u prirodi, koristiti repelente i pregledati tijelo kako bi se krpelj što prije uklonio ako se uoči. Postoji cjepivo protiv virusnog krpeljnog meningitisa.

Jači udarac u glavu može uzrokovati potres mozga. Simptomi potresa mozga su glavobolja, nesvjestica, mučnina i vrtoglavica. Ako osoba sumnja na potres mozga, mora potražiti liječničku pomoć i mirovati. To je stanje privremeno i simptomi su prolazni ako nije došlo do trajnog oštećenja mozga.

Epilepsija ili padavica nastaje zbog poremećaja u provođenju živčanih impulsa u kratkom vremenu. Može uzrokovati nesvjestice, napadaje grčenja tijela zbog kojih osoba često pada na tlo, izlazi joj pjena na usta i ne može komunicirati s okolinom. Ako netko ima epileptični napad, treba pozvati hitnu pomoć. Danas postoje lijekovi za kontrolu bolesti.

Moždani udar nastaje zbog smanjenog dotoka krvi u mozak. Jedan od uzroka može biti pucanje žile u mozgu, ali i začepljenje krvnih žila ugruškom. Ovisno o dijelu mozga u kojem je oštećenje nastalo te samoj veličini oštećenja, posljedice mogu biti gubitak vida, govora, oduzetost dijela tijela, ali i smrt.

Odmah nakon prestanka konzumiranja supstance o kojoj je osoba ovisna dolazi do krize ustezanja ili apstinencijske krize. Tada se osoba osjeća psihički i fizički loše jer joj se tijelo ponovno navikava na funkcioniranje bez štetnih supstanci. Iako prestanak konzumiranja supstance koja izaziva ovisnost dugoročno izaziva poboljšanje zdravstvenog stanja i bolje psihičko stanje, na početku je odvikavanje izrazito teško i bolno, zbog čega brojni ljudi odustanu i vrate se ovisnosti. Upravo zato bitno je niti ne počinjati konzumirati nikotin, alkohol i droge.

Meningitis je upala moždanih ovojnica koju uzrokuje virus ili bakterija. Virusni meningitis mogu prenijeti krpelji, zbog čega je bitno paziti u prirodi, koristiti repelente i pregledati tijelo kako bi se krpelj što prije uklonio ako se uoči. Postoji cjepivo protiv virusnog krpeljnog meningitisa.

Sastavni dio općeg zdravlja je mentalno zdravlje. Mentalno zdrave osobe su zadovoljne, produktivne, imaju prijatelje i uspješno se nose sa stresnim situacijama. Osobama koje imaju poremećaje mentalnog zdravlja bitno je pružiti podršku i pomoć koja im je potrebna.

PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) psihički poremećaj je koji se javlja kod ljudi koji su proživjeli ili svjedočili nekom traumatskom događaju. Kao i svi psihički poremećaji, može se liječiti uz pomoć psihologa i psihijatra te po potrebi i lijekovima pod liječničkim nadzorom.

Narkomanija je ovisnost o opojnim drogama. Droge mijenjaju \"kemiju\" mozga jer djeluju na živčani sustav, odnosno izravno na funkciju živčanih stanica. Sve droge izravno djeluju na prijenos živčanih impulsa na sinapsama. Neke sintetičke droge čak i nakon jedne upotrebe uzrokuju smrt.

Ozljeda kralježnične moždine može dovesti do oduzetosti (paralize) dijela tijela. Do ozljeda (pucanja) kralježnične moždine dolazi kada je ozlijeđena kralježnica, zbog čega je bitno ne pomicati osobu ako postoji rizik da joj je ozlijeđena kralježnica kako bi izbjegli ozlijede kralježnične moždine.

Moždani udar nastaje zbog smanjenog dotoka krvi u mozak. Jedan od uzroka može biti pucanje žile u mozgu, ali i začepljenje krvnih žila ugruškom. Ovisno o dijelu mozga u kojem je oštećenje nastalo te samoj veličini oštećenja, posljedice mogu biti gubitak vida, govora, oduzetost dijela tijela, ali i smrt.

Osobu koja se nalazi u nesvjesti treba okrenuti u bočni položaj kako ne bi došlo do gušenja. Mozak je organ kojemu je kisik nužan za rad i samo nekoliko minuta bez kisika može oštetiti mozak i živčane stanice, čija su oštećenja trajna jer se živčane stanice ne dijele.

Mozak je organ kojemu je kisik nužan za rad i samo nekoliko minuta bez kisika može oštetiti mozak i živčane stanice, čija su oštećenja trajna jer se živčane stanice ne dijele. Mozak je zaštićen lubanjom, no jaki udarci u glavu, osobito bez kacige, mogu uzrokovati trajna oštećenja.

Alkoholizam je ovisnost o alkoholu. U alkoholnim pićima nalazi se otrovna tvar alkohol etanol. Etanol uzrokuje oštećenja živčanih, ali i drugih stanica u tijelu. Alkoholizam je posebno štetan za jetru (bolest ciroza jetre), ali i za okolinu ovisnika jer utječe na njegovo ponašanje, što narušava odnos ovisnika s obitelji i prijateljima.

Epilepsija ili padavica nastaje zbog poremećaja u provođenju živčanih impulsa u kratkom vremenu. Može uzrokovati nesvjestice, napadaje grčenja tijela zbog kojih osoba često pada na tlo, izlazi joj pjena na usta i ne može komunicirati s okolinom. Ako netko ima epileptični napad, treba pozvati hitnu pomoć. Danas postoje lijekovi za kontrolu bolesti.