Kukci imaju dobro razvijene, složene oči. Njihove oči se sastoje od mnoštva okašaca od kojih svako stvara zasebnu sliku, pa svijet vide kao mozaik. Jasnoća slike koju vide ovisi o broju okašaca u složenom oku.

Žabe osjećaju zvukove pomoću opne iza oka. Ona titra, čime se pojačavaju zvukovi. Kod ljudi sličnu zadaću obavlja bubnjić. Većina kralježnjaka nema vanjsku ušku koju ima čovjek, iako imaju razvijen osjet sluha.

Dupini i šišmiši služe se eholokacijom za snalaženje u prostoru, ali i za lociranje plijena. Ove životinje odašilju specifične zvukove i primaju zvučne valove koji su se odbili od predmeta oko njih te na taj način prepoznaju okoliš oko sebe.

Plošnjaci imaju nakupine živčanih stanica, odnosno ganglije koji su povezani živčanim vrpcama. Plošnjaci su skupina životinja kod koje se prvi put pojavljuje takav oblik živčanog sustava. Gangliji su početak razvoja mozga i može se reći da predstavljaju središnji živčani sustav, a za živčane bi se vrpce moglo reći da predstavljaju periferni živčani sustav.

Sisavci imaju najrazvijeniji živčani sustav u skupini kralježnjaka. Tijekom evolucijskog razvoja organizama, živčani je sustav postajao sve složeniji. Kod sisavaca je došlo do povećanja naboranosti kore velikog mozga, koja je kod čovjeka najviše naborana. To je rezultiralo boljom sposobosti razmišljanja.

Iako to čine drugačije nego životinje, i biljke, gljive i alge mogu reagirati na podražaje iz okoline. To je važno jer okolina uvjetuje njihov rast i razvoj. Na primjer, ako treba više svjetlosti, biljka će se savinuti prema izvoru svjetlosti, a ako se želi zaštititi od niskih temperatura, zatvorit će cvjetove.

Plošnjaci imaju nakupine živčanih stanica, odnosno ganglije koji su povezani živčanim vrpcama. Plošnjaci su skupina životinja kod koje se prvi put pojavljuje takav oblik živčanog sustava. Gangliji su početak razvoja mozga i može se reći da predstavljaju središnji živčani sustav, a za živčane bi se vrpce moglo reći da predstavljaju periferni živčani sustav.

Pauci imaju jednostavne oči, no najčešće imaju više pari očiju što im omogućuje procjenjivanje udaljenosti i položaja plijena. Osim očiju, imaju i osjetilne dlačice po cijelom tijelu. Pomoću njih osjećaju pokrete svoje mreže te tako određuju je li lov bio uspješan.

Euglena je jednostanični organizam i ima očnu pjegu pomoću koje može osjetiti svjetlosti i kretati se prema njoj jer joj je potrebna za fotosintezu. Jednostanični organizmi mogu reagirati na podražaje iako nemaju živčani sustav. Na podražaj mogu reagirati kretanjem prema podražaju ili od podražaja.

Brojne životinje, kao što su jegulje, morski psi, ptice i pčele koriste se magnetizmom da bi se orijentirale u odnosu na Zemljino magnetsko polje. Magnetizam pticama omogućuje orijentiranje tijekom dugih migracija, a pčelama pronalazak košnice.

Žarnjaci imaju mrežasti živčani sustav raspoređen po cijelom tijelu, ali nemaju mozak. Podražaji se prenose u više smjerova pa na njih reagiraju cijelim tijelom. Žarnjaci na svojim lovkama imaju najviše osjetilnih stanica što im omogućuje lakši ulov plijena jer brže regiraju na njegovu prisutnost (većinom su grabežljivci).

Kod člankonožaca se živčana vrpca nalazi s trbušne strane tijela. Mozak člankonožaca smješten je u glavi. Od mozga se po cijelom tijelu granaju živci.

Glavonošci pripadaju skupini mekušaca i imaju dobro razvijene oči. Mozak glavonožaca dobro je razvijen, nalazi se u glavi i zaštićen je hrskavičnom čahurom. Glavonošcu si dobro pokretiljivi, imaju vrlo razvijen osjet vida i grabežljivci su, a sve se to može povezati s dobro razvijenim mozgom.

Grabežljivci su životinje koje aktivno love kako bi se prehranile. Kako bi bili uspješni u lovu, grabežljivci moraju imati posebno dobro razvijen vid koji im omogućuje uočavanje plijena na velikim udaljenostima. Primjerice, grabežljivci su ptice grabljivice.

Zmije i gušteri imaju jezik kojim palucaju, odnosno velikom brzinom plaze i uvlače jezik. Na taj način sakupljaju mirisne čestice te osjećaju mirise u zraku, što im omogućuje nalaženje plijena, spolnog partnera i bijeg od opasnosti.

Virnjaci su organizmi koji pripadaju skupini plošnjaka. Žive su slatkim vodama i imaju jednostavne oči u području glave. Druge vrste iz iste skupine (plošnjaci), npr. trakavice, koje su paraziti, oči uopće nemaju jer žive drugačijim načinom života.

Mozak glavonožaca dobro je razvijen, nalazi se u glavi i zaštićen je hrskavičnom čahurom. Glavonošcu si dobro pokretiljivi, imaju vrlo razvijen osjet vida i grabežljivci su, a sve se to može povezati s dobro razvijenim mozgom.

Ameba je jednostanični organizam. Ameba se prema hrani kreće pomoću lažnih nožica, a od štetnih se tvari odmiču. Jednostanični organizmi mogu reagirati na podražaje iako nemaju živčani sustav. Na podražaj mogu reagirati kretanjem prema podražaju ili od podražaja.

Ovisno o položaju očiju na glavi životinje mijenja se njezino vidno polje, tj. koliko područje odjednom može vidjeti. Iznimno dobro razvijen vid imaju grabežljivci, primjerice ptice grabljivice.

Spužve su jedni od najjednostavnijih mnogostaničnih organizama koji nemaju razvijen živčani sustav. Sjedilački su vodeni organizmi i prehranjuju se tvarima koje im donosi voda koja struji kroz organizam, zbog čega im nije potrebno pokretanje.

Euglena je jednostanični organizam i ima očnu pjegu pomoću koje može osjetiti svjetlosti i kretati se prema njoj jer joj je potrebna za fotosintezu. Jednostanični organizmi mogu reagirati na podražaje iako nemaju živčani sustav. Na podražaj mogu reagirati kretanjem prema podražaju ili od podražaja.

Žarnjaci imaju mrežasti živčani sustav raspoređen po cijelom tijelu, ali nemaju mozak. Podražaji se prenose u više smjerova pa na njih reagiraju cijelim tijelom. Žarnjaci na svojim lovkama imaju najviše osjetilnih stanica što im omogućuje lakši ulov plijena jer brže regiraju na njegovu prisutnost (većinom su grabežljivci).

Veliki moždani ganglij, koji se nalazi ispred ždrijela, obavlja funkciju mozga u kolutićavaca. U tom je primjeru vidljivo kako se razvoj živčanog sustava od jednostavnijih životinja prema kompleksnijima kreće u smjeru nakupljanja živčanih stanica u glavi, a time i prema razvoju mozga.

Iako to čine drugačije nego životinje, i biljke, gljive i alge mogu reagirati na podražaje iz okoline. To je važno jer okolina uvjetuje njihov rast i razvoj. Na primjer, ako treba više svjetlosti, biljka će se savinuti prema izvoru svjetlosti, a ako se želi zaštititi od niskih temperatura, zatvorit će cvjetove.

Neke ribe imaju bočnu prugu, specifično osjetilo na bočnim stranama tijela, od glave do repa. Bočna pruga im omogućuje osjećanje strujanja vode oko njih i osjećanje promjena tlaka u vodi.