Sjemeni mjehurići stvaraju različite hranjive tvari (šećere, bjelančevine) koje izlučuju u sjemenu tekućinu. Te hranjive tvari pružaju spermijima energiju za kretanje.

Ženske spolne žlijezde su jajnici. Uloge jajnika su lučenje ženskih spolnih hormona i stvaranje ženskih spolnih stanica.

Dojke i dlake po licu i tijelu ubrajaju se u sporedna spolna obilježja koja nam također pomažu razlikovati osobe muškog i ženskog spola, ali su puno fleksibilniji pokazatelji spola od glavnih spolnih obilježja.

Muški spolni hormon naziva se testosteron. Nastaje u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i potiče razvoj muških spolnih karakteristika.

Oplodnja (spajanje muške i ženske spolne stanice, tj. spermija i jajne stanice) odvija se u jajovodu. Nakon oplodnje, oplođena jajna stanica (zigota, buduće dijete) nastavlja razvoj u maternici.

Sjemenici (muške spolne žlijezde) smješteni su u mošnjama, kožnom naboru koji se nalazi izvan tijela muškarca. Sjemenici su smješteni izvan tijela jer je za razvoj spermija potrebna niža temperatura od tjelesne.

Mejoza se sastoji od dvije diobe. Nakon prve diobe nastaju dvije stanice s polovičnim brojem kromosoma, a nakon druge četiri stanice koje zadržavaju polovični broj (n) kromosoma.

Oplodnja je moguća samo kada postoji spremna jajna stanica, tj. u periodu ovulacije. Ovulacija se zbiva 14 dana prije iduće menstruacije. Period u kojem je moguća trudnoća naziva se plodni dani i traje nekoliko dana prije ovulacije, na sam dan ovulacije i nekoliko dana nakon ovulacije.

Zigota nastaje stapanjem jezgara spermija (n) i jajne stanice (n) tijekom oplodnje. Kako zigota dobiva n kromosoma od spermija i n od jajne stanice, ukupno ima 2n kromosoma.

Maternica je mišićavi organ u kojem se odvija većina trudnoće. U maternici se plod (fetus) razvija i raste, a maternica mu pruža hranjive tvari i zaštitu.

Muške spolne stanice nazivaju se spermiji. Nastaju u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i sudjeluju u oplodnji.

Pubertet je razdoblje u životu čovjeka u kojem dolazi do sazrijevanja spolnih organa i naglog rasta i razvoja cijelog tijela. Od navedenih karakteristika, sazrijevanje spolnih organa javlja se specifično u pubertetu, dok je rast i razvoj kontinuirani proces koji je izražen u pubertetu, ali i prije i poslije njega.

Djetinjstvo je period u kojem dijete postaje samostalnije (samostalno se kreće, jede, govori). Iako je razina samostalnosti veća, u djetinjstvu je i dalje izrazito važna podrška i razumijevanje odraslih.

Pubertet je period u kojem se dostiže spolna zrelost, tj. razvijaju se glavna i sporedna spolna obilježja. Kod djevojčica počinje nešto ranije (između 10. i 15. godine) nego kod dječaka (između 12. i 16. godine).

Dosjemenici se nalaze uz sjemenike (u kojima nastaju spermiji) i služe za dodatni razvoj i dozrijevanje spermija. Spermij nakon nastanka u sjemeniku dozrijeva u dosjemeniku prije nego što je spreman za izlazak iz tijela i sudjelovanje u oplodnji.

Adolescencija je period koji nastupa nakon puberteta. Tijekom adolescencije odvija se psihički razvoj kojim se osoba priprema za samostalni život odrasle osobe.

Dražica (klitoris) je dio stidnice (vanjskog dijela ženskih spolnih organa) koji je građen od spužvastog tkiva i osjetilnih stanica. Slično kao i penis, tijekom spolnog odnosa povećava se dotok krvi u klitoris, zbog čega mu se povećava osjetljivost i izaziva se osjećaj ugode.

Mejozom nastaju četiri stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma koje nisu genetički identične. U svakoj od četiri stanice se nalazi po jedan jednostruki kromosom, pri čemu dvije stanice dobivaju jednostruke kromosome naslijeđene od majke, a dvije naslijeđene od oca. Uz to, između kromosoma može dođi do izmjene genetičkog materijala i nastanka potpuno novih kromosoma.

Menopauza je životna faza u životu žene u kojoj u potpunosti prestaje proizvodnja jajnih stanica. Nakon ulaska u menopauzu žena više ne može ostati trudna.

Starost je životna faza u kojoj dolazi do općenitog usporavanja organizma i smanjenja aktivnosti. Stanice se sporije dijele i javljaju se znakovi starosti kao što su sijeda kosa, bore i usporeno kretanje.

Spolni organi ubrajaju se u glavna spolna obilježja. Oni su primarni način na koji određujemo spol i po njima razlikujemo osobe muškog i ženskog spola.

Zrela dob je najduže životno razdoblje u životu čovjeka i nastupa nakon adolescencije. To je period u kojem je čovjek na vrhuncu svojih sposobnosti, punopravni član društva i osniva svoju obitelj.

Dojenačka dob je najranije razdoblje u životu čovjeka. Započinje rođenjem. To je period u kojem je dijete najovisnije o roditelju, hrani se majčinim mlijekom iz kojeg osim hranjivih tvari dobiva i zaštitna tijela pomoću kojih razvija imunitet.

Mejoza je stanična dioba koja se odvija samo u spolnim žlijezdama. Njome nastaju spolne stanice koje služe za razmnožavanje.

Mejozom od jedne stanice nastaju četiri nove stanice. Svaka od novonastalih stanica ima polovični (n) broj kromosoma u odnosu na početnu stanicu (2n kromosoma).

Sperma se sastoji od spermija (muških spolnih stanica) i sjemene tekućine (tekućine u kojoj se nalazi niz tvari koje spermijima olakšavaju kretanje i stvaraju što bolje uvjete za razvoj i preživljavanje).

Hormon rasta omogućuje nagli rast u djetinjstvu. Luči se u povećanim količinama i potiče rast cijelog organizma.

Rodnica je cjevasti mišićavi organ koji se nadovezuje na maternicu i spajaju ju sa stidnicom (vanjskim dijelom ženskog spolnog sustava). Ona omogućuje spolne odnose, ali i porod i izlazak menstrualne krvi iz tijela.

Klimakterij je životna faza u životu žene koja najčešće nastupa između 45. i 50. godine. U klimakteriju sazrijevanje jajnih stanica postaje neredovito, no još uvijek se događa (trudnoća je još uvijek moguća).

Prostata je žlijezda koja se kod muškaraca nalazi iza mokraćnog mjehura. U prostati se stvaraju tvari koje potiču kretanje spermija koje se zatim izlučuju u sjemenu tekućinu.

Menstruacijski ciklus započinje menstruacijom (ljuštenjem sluznice maternice), nakon čega se sluznica maternice ponovo zadebljava. Nakon otprilike pola menstruacijskog ciklusa (oko 14 dana) dolazi do ovulacije (sazrijevanja jajne stanice), nakon čega sluznica maternice dodatno zadebljava. Ako ne dođe do oplodnje, ciklus se ponavlja (dolazi do menstruacije), a ako se jajna stanica oplodi, menstruacija izostaje i započinje trudnoća.

Muške spolne žlijezde su sjemenici. Uloge sjemenika su lučenje muških spolnih hormona i stvaranje muških spolnih stanica.

Ovulacija je proces u kojem se zrela jajna stanica izbacuje iz mjehurića u kojem je sazrijevala tijekom prvog dijela menstrualnog ciklusa. Mjehurić s jajnom stanicom nalazi se u jajniku, odakle se jajna stanica izbacuje te ju prihvaća jajovod.

Stidnica je vanjski dio ženskih spolnih organa, dok je ostatak ženskih spolnih organa smješten u unutrašnjosti tijela. Stidnica se sastoji od velikih i malih stidnih usana, dražice i otvora rodnice.

Oplodnja je proces spajanja jezgara spermija i jajne stanice. Tim procesom nastaje zigota od koje se tijekom trudnoće razvija dijete.

Mejoza je dioba kojom nastaju spolne stanice. Spolne stanice se razlikuju od tjelesnih po tome što spolne stanice imaju dvostruko manji broj kromosoma (n) od tjelesnih (2n).

Ženske spolne stanice nazivaju se jajne stanice. Nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) i sudjeluju u oplodnji.