Izumiranje vrsta i utjecaj čovjeka

Kako bi stvorio dodatne poljoprivredne površine, čovjek isušuje močvare i krči šume. Time se uništavaju prirodna staništa organizama, što dovodi do izumiranja velikog broja vrsta. Primjerice, staništa orangutana u Indoneziji smanjuju se zbog krčenja šuma te im zbog nestanka staništa prijeti izumiranje.

Kameni ugljen nastao je od ostataka drvenastih papratnjača. Stabla su padala u vodu i močvarni mulj, koji je zbog nedostatka kisika spriječio raspadanje stabala. Te su naslage stabala pritiskale nove naslage tla, a pomicanjem Zemljine površine stabla su dospijevala u dublje slojeve, gdje je pod utjecajem povišenog tlaka i temperature nastao kameni ugljen.

Sredozemna je medvjedica morski sisavac, koji je nekada bio široko rasprostranjen na području Jadranskog mora. Krivolov je jedan od uzroka izumiranja sredozemne medvjedice u Jadranskom moru, a gotovo je nestala i iz cijelog Sredozemlja. Osim krivolova, i ribari su je ubijali jer su je smatrali \"konkurencijom\" s obzirom na to da se hrani ribama.

Pasmina je naziv za skupinu životinja iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika te vrste. Pasmine su nastale postupcima odabiranja i kontroliranog križanja. Primjerice, postoje psi različitih pasmina, kao što su zlatni retriver i bernardinac. Također, postoje i različite pasmine konja, primjerice lipicanac, hrvatski hladnokrvnjak i hrvatski posavac.

Nakon velikog izumiranja dinosaura (gmazova) u Zemljinoj prošlosti nastupilo je tzv. \"doba sisavaca\". Izumiranjem dinosaura otvorio se prostor za njihov razvoj jer su sisavci bili bolje prilagođeni novonastalim uvjetima na Zemlji. Tadašnja skupina sisavaca, koja je nalikovala današnjim rovkama, dalje se razvijala i rasprostranjivala po površini Zemlje.

Strane invazivne vrste su nezavičajne vrste koje su namjerno ili slučajno unesene na novo stanište na kojem negativno utječu na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokuju ekonomsku štetu. Nažalost, stranu invazivnu vrstu najčešće nikada nije moguće potpuno ukloniti sa staništa na koje je unesena te je stoga potreban velik oprez kako bi se njeno unošenje izbjeglo. Primjerice, strane invazivne vrste u Hrvatskoj su signalni rak, mungos, pajasen.

Fosilni ostatci svjedoče o postojanju organizama u Zemljinoj prošlosti koji danas više ne žive. Primjerice, pronalaskom fosilnih ostataka dokazano je postojanje dinosaura, amonita i velikih drvenastih papratnjača u Zemljinoj prošlosti. U Nacionalnom parku Brijuni u Hrvatskoj pronađeni su otisci stopala dinosaura u stijenama.

Zbog pretjeranog utjecaja čovjeka na prirodu dolazi do poremećaja prirodne ravnoteže. Ti poremećaji uzrokuju izumiranje vrsta, ali i poremećaje u klimi i životnim uvjetima na cijeloj Zemlji. Remećenjem prirodne ravnoteže, čovjek direktno utječe i na vlastiti opstanak jer se čovjek ne može promatrati odvojeno od prirode čiji je i sam dio.

Pajesen je invazivna biljna drvenasta vrsta. Invazivna je vrsta u Hrvatskoj, ali i u ostatku svijeta. Brzo raste i lako se širi. Sječom raste još brže i tjera nove izbojke korijena te je gotovo nemoguće kontrolirati njegovo širenje. Uz to, u tlo luči otrovne tvari koje sprječavaju rast ostalih biljaka u njegovoj blizini.

Za oko 97 % svih vrsta koje su ikada živjele na Zemlji pa sve do danas smatra se da je izumrlo. Osim velikih izumiranja u prošlosti, vrste izumiru i danas zbog promjena uvjeta na Zemlji. Osim što vrste izumiru, nove vrste i nastaju zbog promjena uvjeta i mogućnosti prilagođavanja tim promjenama.

U Nacionalnom parku Brijuni u Hrvatskoj pronađeni su otisci stopala dinosaura u stijenama. To dokazuje da su dinosauri živjeli i na ovim područjima. Fosilni ostatci svjedoče o postojanju organizama u Zemljinoj prošlosti koji danas više ne žive. Primjerice, pronalaskom fosilnih ostataka dokazano je postojanje dinosaura, amonita i velikih drvenastih papratnjača u Zemljinoj prošlosti.

Kloniranje je postupak kojim se dobije potomstvo genski potpuno identično roditelju. To je suvremena metoda, a koristi se već godinama u proizvodnji i uzgoju biljaka.

Poznato je pet velikih izumiranja vrsta u Zemljinoj prošlosti. Znanstvenici pretpostavljaju da je svako izumiranje uzrokovala prirodna katastrofa, koja je toliko promijenila životne uvjete na Zemlji da većina organizama nije mogla preživjeti. Primjerice, to se odnosi na pojačanu vulkansku aktivnost, udare asteroida, promjene razine mora.

Signalni rak prenosi na druge rakove bolest račju kugu na koju je sam otporan te time predstavlja jednu od najvećih prijetnji zavičajnim vrstama rakova. Signalni je rak invazivna strana vrsta u Hrvatskoj. Unesen je u 20. st. iz Sjeverne Amerike u Europu kako bi nadomjestio populacije zavičajnog riječnog raka.

GM organizmi izmijenjeni su tehnikama genetičkog inženjerstva. To je suvremena metoda kojom se u laboratoriju mijenja genetski materijal organizma.

Kameni ugljen nastao je od ostataka drvenastih papratnjača. U Zemljinoj su prošlosti drvenaste papratnjače stvarale šume na močvarnom tlu, a stabla su im dosezala visinu do čak 40 metara. Stabla su padala u vodu i močvarni mulj, koji je zbog nedostatka kisika spriječio raspadanje stabala. Te su naslage stabala pritiskale nove naslage tla, a pomicanjem Zemljine površine stabla su dospijevala u dublje slojeve, gdje je pod utjecajem povišenog tlaka i temperature nastao kameni ugljen.

Sredozemna je medvjedica morski sisavac, koji je nekada bio široko rasprostranjen na području Jadranskog mora. Krivolov je jedan od uzroka izumiranja sredozemne medvjedice u Jadranskom moru, a gotovo je nestala i iz cijelog Sredozemlja. Osim krivolova, i ribari su je ubijali jer su je smatrali \"konkurencijom\" s obzirom na to da se hrani ribama.

Nalikovali su današnjim rovkama. Nakon velikog izumiranja dinosaura (gmazova) u Zemljinoj prošlosti nastupilo je tzv. \"doba sisavaca\". Izumiranjem dinosaura otvorio se prostor za njihov razvoj jer su sisavci bili bolje prilagođeni novonastalim uvjetima na Zemlji. Tadašnja skupina sisavaca, koja je nalikovala današnjim rovkama, dalje se razvijala i rasprostranjivala po površini Zemlje.

Nakon velikog izumiranja dinosaura (gmazova) u Zemljinoj prošlosti nastupilo je tzv. \"doba sisavaca\". Izumiranjem dinosaura otvorio se prostor za njihov razvoj jer su sisavci bili bolje prilagođeni novonastalim uvjetima na Zemlji. Tadašnja skupina sisavaca, koja je nalikovala današnjim rovkama, dalje se razvijala i rasprostranjivala po površini Zemlje.

Fosilni ostatci svjedoče o postojanju organizama u Zemljinoj prošlosti koji danas više ne žive. Primjerice, pronalaskom fosilnih ostataka dokazano je postojanje dinosaura, amonita i velikih drvenastih papratnjača u Zemljinoj prošlosti. U Nacionalnom parku Brijuni u Hrvatskoj pronađeni su otisci stopala dinosaura u stijenama.

Održivi razvoj označava razvoj društva na način koji je dugoročno održiv i ne iscrpljuje prirodu, njene resurse, a time i ne ugrožava prirodnu ravnotežu. Primjerice, održivom razvoju pridonosi korištenje obnovljivih izvora energije (Sunca, vjetra, vode), a smanjenje korištenja fosilnih goriva.

Lipicanac, hrvatski hladnokrvnjak i hrvatski posavac pasmine su konja. Pasmina je naziv za skupinu životinja iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika te vrste. Pasmine su nastale postupcima odabiranja i kontroliranog križanja.

Kako bi stvorio dodatne poljoprivredne površine, čovjek isušuje močvare i krči šume. Time se uništavaju prirodna staništa organizama, što dovodi do izumiranja velikog broja vrsta. Primjerice, staništa orangutana u Indoneziji smanjuju se zbog krčenja šuma te im zbog nestanka staništa prijeti izumiranje.

U Zemljinoj su prošlosti drvenaste papratnjače stvarale šume na močvarnom tlu, a stabla su im dosezala visinu do čak 40 metara. Kameni ugljen nastao je od ostataka drvenastih papratnjača. Stabla su padala u vodu i močvarni mulj, koji je zbog nedostatka kisika spriječio raspadanje stabala. Te su naslage stabala pritiskale nove naslage tla, a pomicanjem Zemljine površine stabla su dospijevala u dublje slojeve, gdje je pod utjecajem povišenog tlaka i temperature nastao kameni ugljen.

Zbog pretjeranog utjecaja čovjeka na prirodu dolazi do poremećaja prirodne ravnoteže. Ti poremećaji uzrokuju izumiranje vrsta, ali i poremećaje u klimi i životnim uvjetima na cijeloj Zemlji. Remećenjem prirodne ravnoteže, čovjek direktno utječe i na vlastiti opstanak jer se čovjek ne može promatrati odvojeno od prirode čiji je i sam dio.

Kloniranje je postupak kojim se dobije potomstvo genski potpuno identično roditelju. To je suvremena metoda, a koristi se već godinama u proizvodnji i uzgoju biljaka.

Sorta je naziv za skupinu biljaka iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika te vrste. Sorte su nastale postupcima odabiranja i kontroliranog križanja. Primjerice, postoje jabuke različitih sorti, kao što su Zlatni delišes, Jonagold, Gala.

Kameni ugljen nastao je od ostataka drvenastih papratnjača. Stabla su padala u vodu i močvarni mulj, koji je zbog nedostatka kisika spriječio raspadanje stabala. Te su naslage stabala pritiskale nove naslage tla, a pomicanjem Zemljine površine stabla su dospijevala u dublje slojeve, gdje je pod utjecajem povišenog tlaka i temperature nastao kameni ugljen.

Prirodna se ravnoteža staništa narušava kada čovjek unosi nove vrste na određeno stanište jer svaki organizam u životnoj zajednici ima svoje mjesto u hranidbenoj mreži koje omogućava održavanje ravnoteže. Primjer narušavanja prirodne ravnoteže unos je stranih invazivnih vrsta.

Pasmina je naziv za skupinu životinja iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika te vrste. Pasmine su nastale postupcima odabiranja i kontroliranog križanja. Primjerice, postoje psi različitih pasmina, kao što su zlatni retriver i bernardinac. Također, postoje i različite pasmine konja, primjerice lipicanac, hrvatski hladnokrvnjak i hrvatski posavac.

Kako bi stvorio dodatne poljoprivredne površine, čovjek isušuje močvare i krči šume. Time se uništavaju prirodna staništa organizama, što dovodi do izumiranja velikog broja vrsta. Primjerice, staništa orangutana u Indoneziji smanjuju se zbog krčenja šuma te im zbog nestanka staništa prijeti izumiranje.

Zlatni delišes, Jonagold i Gala sorte su jabuka. Sorta je naziv za skupinu biljaka iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika te vrste. Sorte su nastale postupcima odabiranja i kontroliranog križanja.

Brokula, cvjetača, korabica i prokulica potječu od divljeg kupusa. Čovjek je utjecao na evoluciju određenih vrsta odabiranjem i kontroliranim križanjem jedinki s osobinama koje je smatrao povoljnima (npr. veličina ploda, boja tijela, izgled cvijeta). Nakon nekoliko generacija takvog križanja većina potomaka ima poželjne osobine, a to ne bi bilo tako bez utjecaja čovjeka.

Na otoku Mlijetu, mungos je strana invazivna vrsta. Mungos je unesen kako bi izlovio zmije na Mljetu. Zmija na otoku više nema, no mungos se previše namnožio i predstavlja opasnost brojnim vrstama kojima se hrani. Primjerice, hrani se pticama i njihovim jajma, između ostalog i domaćom peradi.

Tigrasti je komarac prijenosnik zika virusa. Zika virus uzrokuje infekciju u čovjeka, a iako bolest u većini slučajeva prolazi bez smrtnih ishoda, opasna je za trudnice jer je povezana s komplikacijama, primjerice spontanim pobačajem te malformacijama živčanog sustava ploda. Osim zika virusa, tigrasti komarac prenosi i virus žute groznice te denga virus.

Kameni ugljen nastao je od ostataka drvenastih papratnjača. Stabla su padala u vodu i močvarni mulj, koji je zbog nedostatka kisika spriječio raspadanje stabala. Te su naslage stabala pritiskale nove naslage tla, a pomicanjem Zemljine površine stabla su dospijevala u dublje slojeve, gdje je pod utjecajem povišenog tlaka i temperature nastao kameni ugljen.

Signalni je rak invazivna strana vrsta u Hrvatskoj. Unesen je u 20. st. iz Sjeverne Amerike u Europu kako bi nadomjestio populacije zavičajnog riječnog raka. Signalni rak prenosi na druge rakove bolest račju kugu na koju je sam otporan te time predstavlja jednu od najvećih prijetnji zavičajnim vrstama rakova.

Poznato je pet velikih izumiranja vrsta u Zemljinoj prošlosti. Znanstvenici pretpostavljaju da je svako izumiranje uzrokovala prirodna katastrofa, koja je toliko promijenila životne uvjete na Zemlji da većina organizama nije mogla preživjeti. Primjerice, to se odnosi na pojačanu vulkansku aktivnost, udare asteroida, promjene razine mora.

Na otoku Mlijetu, mungos je strana invazivna vrsta. Mungos je unesen kako bi izlovio zmije na Mljetu. Zmija na otoku više nema, no mungos se previše namnožio i predstavlja opasnost brojnim vrstama kojima se hrani. Primjerice, hrani se pticama i njihovim jajma, između ostalog i domaćom peradi.

Strane invazivne vrste su nezavičajne vrste koje su namjerno ili slučajno unesene na novo stanište na kojem negativno utječu na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokuju ekonomsku štetu. Nažalost, stranu invazivnu vrstu najčešće nikada nije moguće potpuno ukloniti sa staništa na koje je unesena te je stoga potreban velik oprez kako bi se njeno unošenje izbjeglo. Primjerice, strane invazivne vrste u Hrvatskoj su signalni rak, mungos, pajasen.

Staništa orangutana u Indoneziji smanjuju se zbog krčenja šuma te im zbog nestanka staništa prijeti izumiranje. Kako bi stvorio dodatne poljoprivredne površine, čovjek isušuje močvare i krči šume. Time se uništavaju prirodna staništa organizama, što dovodi do izumiranja velikog broja vrsta.

Čovjek je utjecao na evoluciju određenih vrsta odabiranjem i kontroliranim križanjem jedinki s osobinama koje je smatrao povoljnima (npr. veličina ploda, boja tijela, izgled cvijeta). Nakon nekoliko generacija takvog križanja većina potomaka ima poželjne osobine, a to ne bi bilo tako bez utjecaja čovjeka. Primjerice, brokula, cvjetača, korabica i prokulica potječu od divljeg kupusa, a nastale su postupcima odabiranja i kontroliranog križanja.

Sorta je naziv za skupinu biljaka iste vrste koja ima neke karakteristike koje ju razlikuju od ostalih pripadnika te vrste. Sorte su nastale postupcima odabiranja i kontroliranog križanja. Primjerice, postoje jabuke različitih sorti, kao što su Zlatni delišes, Jonagold, Gala.

Održivi razvoj označava razvoj društva na način koji je dugoročno održiv i ne iscrpljuje prirodu, njene resurse, a time i ne ugrožava prirodnu ravnotežu. Primjerice, održivom razvoju pridonosi korištenje obnovljivih izvora energije (Sunca, vjetra, vode), a smanjenje korištenja fosilnih goriva.

Sredozemna je medvjedica morski sisavac, koji je nekada bio široko rasprostranjen na području Jadranskog mora. Krivolov je jedan od uzroka izumiranja sredozemne medvjedice u Jadranskom moru, a gotovo je nestala i iz cijelog Sredozemlja. Osim krivolova, i ribari su je ubijali jer su je smatrali \"konkurencijom\" s obzirom na to da se hrani ribama.

Brokula, cvjetača, korabica i prokulica potječu od divljeg kupusa, a nastale su postupcima odabiranja i kontroliranog križanja. Čovjek je utjecao na evoluciju određenih vrsta odabiranjem i kontroliranim križanjem jedinki s osobinama koje je smatrao povoljnima (npr. veličina ploda, boja tijela, izgled cvijeta). Nakon nekoliko generacija takvog križanja većina potomaka ima poželjne osobine, a to ne bi bilo tako bez utjecaja čovjeka.

GM organizmi izmijenjeni su tehnikama genetičkog inženjerstva. To je suvremena metoda kojom se u laboratoriju mijenja genetski materijal organizma.