Hormoni mijenjaju i naše ponašanje i doživljaj svijeta

Glukagon je hormon koji povećava razinu šećera u krvi. Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon, koji reguliraju razinu šećera u krvi. Glukagon u slučaju smanjene količine šećera u krvi uzrokuje vraćanje šećera iz jetre ili mišića u krv.

Nadbubrežne žlijezde nalaze se na bubrezima (na svakome po jedna) i izlučuju adrenalin. Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama kada se pojačano luči i tako priprema organizam na brzu reakciju. Adrenalin ubrzava disanje, pojačava rad srca, širi dišne putove i zjenice, a usporava lučenje sline i probavu.

Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Kao što i sam naziv govori, on je odgovoran za rast organizma, u vrijeme djetinjstva i puberteta. Poremećaji rada hipofize mogu dovesti do lučenja premalo hormona rasta (patuljasti rast) ili previše hormona rasta (gigantski rast).

Endokrini sustav najbliže je povezan sa živčanim sustavom. Često je neka pojava ili životni proces djelomično kontroliran živčanim sustavom, a djelomično hormonima koje luči endokrini sustav. Također, živčani sustav kontrolira rad endokrinog sustava i izlučivanje hormona.

Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Kao što i sam naziv govori, on je odgovoran za rast organizma, u vrijeme djetinjstva i puberteta. Poremećaji rada hipofize mogu dovesti do lučenja premalo hormona rasta (patuljasti rast) ili previše hormona rasta (gigantski rast).

Štitnjača se nalazi na prednjoj strani vrata, ispod grkljana i zadužena je za reguliranje metabolizma, tj. skladištenje i potrošnju energije. Za pravilan rad štitnjače potreban je element jod. U slučaju manjka joda u organizmu, može doći do razvoja bolesti (gušavosti). Danas je taj problem riješen jodiranjem soli koju svakodnevno koristimo u prehrani.

Štitnjača se nalazi na prednjoj strani vrata, ispod grkljana i zadužena je za reguliranje metabolizma, tj. skladištenje i potrošnju energije. Za pravilan rad štitnjače potreban je element jod. U slučaju manjka joda u organizmu, može doći do razvoja bolesti (gušavosti). Danas je taj problem riješen jodiranjem soli koju svakodnevno koristimo u prehrani.

Hipofiza je žlijezda u izravnom kontaktu s mozgom i povezuje djelovanje živčanog i endokrinog sustava. Smještena je s donje strane mozga. Prima informacije iz živčanog sustava i koordinira rad endokrinog sustava u skladu s time. Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava izlučivanjem hormona koji djeluju na druge žlijezde, izlučuje i hormon rasta.

Muške (sjemenici) i ženske (jajnici) spolne žlijezde imaju dvostruku ulogu. One stvaraju spolne hormone (muške testosteron, ženske estrogen i progesteon), ali i spolne stanice (spermije i jajne stanice) koje služe za oplodnju i razmnožavanje. Spolni hormoni utječu na razvoj spolnih obilježja, a kod žena su odgovorni i za regulaciju menstrualnog ciklusa te održavanje trudnoće.

Glukagon je hormon koji povećava razinu šećera u krvi. Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon, koji reguliraju razinu šećera u krvi. Glukagon u slučaju smanjene količine šećera u krvi uzrokuje vraćanje šećera iz jetre ili mišića u krv.

Štitnjača se nalazi na prednjoj strani vrata, ispod grkljana i zadužena je za reguliranje metabolizma, tj. skladištenje i potrošnju energije. Za pravilan rad štitnjače potreban je element jod. U slučaju manjka joda u organizmu, može doći do razvoja bolesti (gušavosti). Danas je taj problem riješen jodiranjem soli koju svakodnevno koristimo u prehrani.

Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon, koji reguliraju razinu šećera u krvi, ali i kao egzorkina žlijezda izlučuje probavne enzime u probavni sustav. Inzulin smanjuje razinu šećera u krvi, a glukagon ju povećava. Za prijenos šećera u stanice i pohranjivanje viška šećera iz krvi u jetru i mišiće zaslužan je inzulin. Glukagon u slučaju smanjene količine šećera u krvi uzrokuje vraćanje šećera iz jetre ili mišića u krv.

Endokrine žlijezde ili žlijezde s unutarnjim izlučivanjem svoje produkte (hormone) izlučuju u krvotok. Neke od žlijezda s unutarnjim izlučivanjem su štitnjača i nadbubreže žlijezde. Žlijezde s vanjskim izlučivanjem izlučuju svoje produkte na površinu tijela (npr. žlijezde znojnice i lojnice), a žlijezde probavnog sustava u probavni kanal izlučuju svoje enzime.

Muški spolni hormon je testosteron, a izlučuju ga muške spolne žlijezde, sjemenici. Testosteron utječe na spolna obilježja muškaraca.

Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama i omogućuje nagli nalet energije u kratkom vremenu. Izlučuje ga nadbubrežna žlijezda smještena na vršnom dijelu bubrega.

Hormoni su kemijske tvari koje izlučuju endokrine žlijezde. Hormoni putuju krvlju i prenose informacije do ciljnih stanica na kojima postoje specifične molekule za vezanje pojedinih hormona. U tijelu čovjek nastaje više od 50 vrsta hormona.

Endokrini sustav ili sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem odgovoran je za izlučivanje i regulaciju hormona. Pomaže uskladiti rad cijelog tijela zajedno sa živčanim sustav, a promjene koje uzrokuje su prilagodbe u radu organizma, a ne brze reakcije.

Jod je potreban pravilan rad štitnjače. U slučaju manjka joda u organizmu, može doći do razvoja bolesti (gušavosti). Danas je taj problem riješen jodiranjem soli koju svakodnevno koristimo u prehrani. Štitnjača se nalazi na prednjoj strani vrata, ispod grkljana i zadužena je za reguliranje metabolizma, tj. skladištenje i potrošnju energije.

Ženski spolni hormoni su estrogen i progesteron, a izlučuju ih ženske spolne žlijezde, jajnici. Estrogen i progesteron utječu na spolna obilježja žena, a odgovorni su i za regulaciju menstrualnog ciklusa te održavanje trudnoće. Jajnici imaju dvostruku ulogu. Stvaraju ženske spolne hormone, ali i spolne stanice (jajne stanice) koje služe za oplodnju i razmnožavanje.

Hormoni su kemijske tvari koje izlučuju endokrine žlijezde. Hormoni putuju krvlju i prenose informacije do ciljnih stanica na kojima postoje specifične molekule za vezanje pojedinih hormona. U tijelu čovjek nastaje više od 50 vrsta hormona.

Nadbubrežne žlijezde nalaze se na bubrezima (na svakome po jedna) i izlučuju adrenalin. Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama kada se pojačano luči i tako priprema organizam na brzu reakciju. Adrenalin ubrzava disanje, pojačava rad srca, širi dišne putove i zjenice, a usporava lučenje sline i probavu.

Inzulin je hormon koji snižava razinu šećera u krvi. Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon, koji reguliraju razinu šećera u krvi. Za prijenos šećera u stanice i pohranjivanje viška šećera iz krvi u jetru i mišiće zaslužan je inzulin.

Dijabetes (šećerna bolest) je bolest uzrokovana previsokom razinom šećera u krvi. Za prijenos šećera u stanice i pohranjivanje viška šećera iz krvi u jetru i mišićime zaslužan je inzulin. Ako u organizmu nema dovoljno inzulina, količina šećera u krvi se povećava. Dijabetičari moraju paziti na unos ugljikohidrata prehranom, redovito kontrolirati razinu šećera u krvi te uzimati inzulin po potrebi.

Endokrini sustav ili sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem odgovoran je za izlučivanje i regulaciju hormona. Pomaže uskladiti rad cijelog tijela zajedno sa živčanim sustav, a promjene koje uzrokuje su prilagodbe u radu organizma, a ne brze reakcije.

Hipofiza je žlijezda u izravnom kontaktu s mozgom i povezuje djelovanje živčanog i endokrinog sustava. Smještena je s donje strane mozga. Prima informacije iz živčanog sustava i koordinira rad endokrinog sustava u skladu s time. Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava izlučivanjem hormona koji djeluju na druge žlijezde, izlučuje i hormon rasta.

Postoje žlijezde s vanjskim i žlijezdne s unutarnjim izlučivanjem. Žlijezde s vanjskim izlučivanjem izlučuju svoje produkte na površinu tijela (npr. žlijezde znojnice i lojnice), a žlijezde probavnog sustava u probavni kanal izlučuju svoje enzime. Žlijezde s unutarnjim izlučivanjem produkte (hormone) izlučuju u krvotok. Neke od žlijezda s unutarnjim izlučivanjem su štitnjača i nadbubreže žlijezde.

Gušavost je bolest štitnjače. Za pravilan rad štitnjače potreban je element jod. U slučaju manjka joda u organizmu, može doći do razvoja bolesti (gušavosti). Danas je taj problem riješen jodiranjem soli koju svakodnevno koristimo u prehrani.

Dijabetes (šećerna bolest) je bolest uzrokovana previsokom razinom šećera u krvi. Za prijenos šećera u stanice i pohranjivanje viška šećera iz krvi u jetru i mišićime zaslužan je inzulin. Ako u organizmu nema dovoljno inzulina, količina šećera u krvi se povećava. Dijabetičari moraju paziti na unos ugljikohidrata prehranom, redovito kontrolirati razinu šećera u krvi te uzimati inzulin po potrebi.

Muški spolni hormon je testosteron, a izlučuju ga muške spolne žlijezde, sjemenici. Testosteron utječe na spolna obilježja muškaraca. Sjemenici imaju dvostruku ulogu. Stvaraju muški spolni hormon testosteron, ali i spolne stanice (spermije) koje služe za oplodnju i razmnožavanje.

Epifiza je endokrina žlijezda koja je u našem tijelu odgovorna za kontrolu budnosti i spavanja. Izmjena spavanja i budnosti naziva se i dnevno-noćni ritam, a na njega utječe hormon koji luči hipofiza.

Muške (sjemenici) i ženske (jajnici) spolne žlijezde imaju dvostruku ulogu. One stvaraju spolne hormone (muške testosteron, ženske estrogen i progesteon), ali i spolne stanice (spermije i jajne stanice) koje služe za oplodnju i razmnožavanje. Spolni hormoni utječu na razvoj spolnih obilježja, a kod žena su odgovorni i za regulaciju menstrualnog ciklusa te održavanje trudnoće.

Poremećaje rasta uzrokuje poremećaj u radu hipofize. Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Kao što i sam naziv govori, on je odgovoran za rast organizma, u vrijeme djetinjstva i puberteta. Poremećaji rada hipofize mogu dovesti do lučenja premalo hormona rasta (patuljasti rast) ili previše hormona rasta (gigantski rast).

Nadbubrežne žlijezde nalaze se na bubrezima (na svakome po jedna) i izlučuju adrenalin. Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama kada se pojačano luči i tako priprema organizam na brzu reakciju. Adrenalin ubrzava disanje, pojačava rad srca, širi dišne putove i zjenice, a usporava lučenje sline i probavu.

Jajnici su ženske spolne žlijezde. Ženski spolni hormoni su estrogen i progesteron, a izlučuju ih jajnici. Estrogen i progesteron utječu na spolna obilježja žena, a odgovorni su i za regulaciju menstrualnog ciklusa te održavanje trudnoće. Jajnici imaju dvostruku ulogu. Stvaraju ženske spolne hormone, ali i spolne stanice (jajne stanice) koje služe za oplodnju i razmnožavanje.

Dijabetes (šećerna bolest) je bolest uzrokovana previsokom razinom šećera u krvi. Za prijenos šećera u stanice i pohranjivanje viška šećera iz krvi u jetru i mišićime zaslužan je inzulin. Ako u organizmu nema dovoljno inzulina, količina šećera u krvi se povećava. Dijabetičari moraju paziti na unos ugljikohidrata prehranom, redovito kontrolirati razinu šećera u krvi te uzimati inzulin po potrebi.

Inzulin je hormon koji snižava razinu šećera u krvi. Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon, koji reguliraju razinu šećera u krvi. Za prijenos šećera u stanice i pohranjivanje viška šećera iz krvi u jetru i mišiće zaslužan je inzulin.

Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon, koji reguliraju razinu šećera u krvi, ali i kao egzorkina žlijezda izlučuje probavne enzime u probavni sustav. Inzulin smanjuje razinu šećera u krvi, a glukagon ju povećava. Za prijenos šećera u stanice i pohranjivanje viška šećera iz krvi u jetru i mišiće zaslužan je inzulin. Glukagon u slučaju smanjene količine šećera u krvi uzrokuje vraćanje šećera iz jetre ili mišića u krv.

Sjemenici su muške spolne žlijezde. Muški spolni hormon je testosteron, a izlučuju sjemenici. Testosteron utječe na spolna obilježja muškaraca. Sjemenici imaju dvostruku ulogu. Stvaraju muški spolni hormon testosteron, ali i spolne stanice (spermije) koje služe za oplodnju i razmnožavanje.

Ženski spolni hormoni su estrogen i progesteron, a izlučuju ih ženske spolne žlijezde, jajnici. Estrogen i progesteron utječu na spolna obilježja žena, a odgovorni su i za regulaciju menstrualnog ciklusa te održavanje trudnoće.

Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Kao što i sam naziv govori, on je odgovoran za rast organizma, u vrijeme djetinjstva i puberteta. Poremećaji rada hipofize mogu dovesti do lučenja premalo hormona rasta (patuljasti rast) ili previše hormona rasta (gigantski rast).

Epifiza je endokrina žlijezda koja je u našem tijelu odgovorna za kontrolu budnosti i spavanja. Izmjena spavanja i budnosti naziva se i dnevno-noćni ritam, a na njega utječe hormon koji luči hipofiza.