Evolucija ljudske vrste

Mijenjanjem prehrane čovjeka mijenjalo se i zubalo te su se stoga očnjaci smanjivali. Također, u evoluciji čovjeka povećavao se volumen lubanje, razvijao se sve veći mozak, a pritom se mijenjao i oblik glave: smanjivale su se kosti lica i lukovi iznad očiju.

Danas postoji samo jedna ljudska vrsta kojoj pripadaju svi ljudi. Iako je svaki čovjek jedinstven i ima određene posebne karakteristike, svi pripadamo istoj vrsti. Prisutne su neke manje razlike u vanjsim obilježjima ljudi, primerice boja kože, što je posljedica prilagodbi različitim životnim uvjetima na kontinentima, no ostala su obilježja jednaka u svih ljudi i svi su jedna vrsta.

U evoluciji čovjeka povećavao se volumen lubanje, razvijao se sve veći mozak, a pritom se mijenjao i oblik glave: smanjivale su se kosti lica i lukovi iznad očiju. Također, mijenjanjem prehrane čovjeka mijenjalo se i zubalo. Primjerice, očnjaci su se smanjivali.

Jedna od prvih i osnovnih promjena koja je ljudima omogućila evolucijsko odvajanje od čovjekolikih majmuna, koji su se razvili od istog pretka kao i ljudi, je dvonožno hodanje. Prednji su se udovi potom razvili u ruke prilagođene za rad te se oblik kralježnice promijenio u oblik dvostruko savijenog slova S.

Neandertalci su izumrla vrsta ljudi čiji su fosilni ostatci nađeni u dolini Neandertal u Njemačkoj, po čemu su i dobili ime. Neandertalci nisu direktni predci suvremenog čovjeka, ali u Europi su u prošlosti živjeli istovremeno s njim.

Paleontologija je znanosti koja se bavi proučavanjem života tijekom Zemljine prošlosti. Često se to proučavanje temelji na fosilima. Primjerice, proučavanjem fosilnih ostataka naših predaka, paleontolozi su potvrdili Darwinovu teoriju.

Kralježnica čovjek poprimila je oblik dvostruko savijenog slova S. Jedna od prvih i osnovnih promjena koja je ljudima omogućila evolucijsko odvajanje od čovjekolikih majmuna, koji su se razvili od istog pretka kao i ljudi, je dvonožno hodanje. Uz oblik kralježnice, kao još jedna od posljedica dvonožnog kretanja je razvoj prednjih udova u ruke prilagođene za rad.

Teoriju o evoluciji čovjeka, odnosno o razvoju čovjeka biološkom evolucijom od davnog pretka iz Afrike prvi je iznio Charles Darwin. Proučavanjem fosilnih ostataka naših predaka, paleontolozi su potvrdili Darwinovu teoriju.

Paleontologija je znanosti koja se bavi proučavanjem života tijekom Zemljine prošlosti. Često se to proučavanje temelji na fosilima. Primjerice, proučavanjem fosilnih ostataka naših predaka, paleontolozi su potvrdili Darwinovu teoriju.

Teorija evolucije čovjeka ima brojne dokaze koji je potvrđuju, a najnoviji su istraživanja molekule DNA. Prisutne su neke manje razlike u vanjsim obilježjima ljudi, primerice boja kože, što je posljedica prilagodbi različitim životnim uvjetima na kontinentima, no ostala su obilježja jednaka u svih ljudi i svi su jedna vrsta.

Nalazište neandertalaca u špilji Vindija pokraj Varaždina otkrio je i opisao Mirko Malez je 1974. godine. Zanimljivo je da je iz tih kostiju neandertalaca uspješno izdvojena molekula DNA koja se uspoređivala s našom DNA. Postoji mogućnost da je došlo do miješanja tih dviju vrsta u prošlosti s obzirom na to da neki rezultati upućuju na postojanje neandertalskih gena u našoj DNA.

Neandertalci su izumrla vrsta ljudi čiji su fosilni ostatci nađeni u dolini Neandertal u Njemačkoj, po čemu su i dobili ime. Neandertalci su u Hrvatskoj pronađeni u Hušnjakovu u blizini Krapine i u špilji Vindija pokraj Varaždina. Neandertalci nisu direktni predci suvremenog čovjeka, ali u Europi su u prošlosti živjeli istovremeno s njim.

U prošlosti je živjelo osam različitih vrsta ljudi koje su do danas izumrle. Od tih osam, pet je živjelo u Africi, a tri u Europi. Danas na Zemlji postoji samo jedna vrsta ljudi. Fosilni ostaci naših predaka omogućuju nam saznanja o razvoju naše vrste.

Nalazište neandertalaca u špilji Vindija pokraj Varaždina otkrio je i opisao Mirko Malez je 1974. godine. Zanimljivo je da je iz tih kostiju neandertalaca uspješno izdvojena molekula DNA koja se uspoređivala s našom DNA. Postoji mogućnost da je došlo do miješanja tih dviju vrsta u prošlosti s obzirom na to da neki rezultati upućuju na postojanje neandertalskih gena u našoj DNA.

Predak čovjeka razvio se u Africi. Teoriju o evoluciji čovjeka, odnosno o razvoju čovjeka biološkom evolucijom od davnog pretka iz Afrike prvi je iznio Charles Darwin. Proučavanjem fosilnih ostataka naših predaka, paleontolozi su potvrdili Darwinovu teoriju.

Korištenje govora za komunikaciju značajno je utjecalo na evoluciju čovjeka. Olakšalo je prijenos informacija s generacije na generaciju i omogućilo razvoj kultura i tradicija. Time je omogućeno stvaranje zajednica koje su čovjeku pružale zaštitu i omogućavale preživljavanje napada puno spretnijih i bržih životinja.

Teoriju o evoluciji čovjeka, odnosno o razvoju čovjeka biološkom evolucijom od davnog pretka iz Afrike prvi je iznio Charles Darwin. Proučavanjem fosilnih ostataka naših predaka, paleontolozi su potvrdili Darwinovu teoriju.

Neandertalci su izumrla vrsta ljudi čiji su fosilni ostatci prvo nađeni u dolini Neandertal u Njemačkoj, po čemu su i dobili ime. Neandertalci su kasnije u Hrvatskoj pronađeni u Hušnjakovu u blizini Krapine i u špilji Vindija pokraj Varaždina. Neandertalci nisu direktni predci suvremenog čovjeka, ali u Europi su u prošlosti živjeli istovremeno s njim.

Dragutin Gorjanović-Kramberger je krajem 19. stoljeća istraživao fosilne ostatke neandertalaca u Hušnjakovu u blizini Krapine (kosti ljudi, ali i životinja te oruđe, pepeo). Bavio se geologijom i paleontologijom te je opisao i mnoge nove vrste i porodice fosilnih riba.

Razlike u izgledu ljudi, npr. razlika u boji kože, posljedica je različitih uvjeta na koje su se različite skupine ljudi prilagođavale na različitim kontinentima. Zbog toga ljudi koji su se razvili u područjima s više Sunčeva zračenja imaju tamniju kožu, a ljudi iz hladnijih krajeva svjetliju.

Jedna od prvih i osnovnih promjena koja je ljudima omogućila evolucijsko odvajanje od čovjekolikih majmuna, koji su se razvili od istog pretka kao i ljudi, je dvonožno hodanje. Prednji su se udovi potom razvili u ruke prilagođene za rad te se oblik kralježnice promijenio u oblik dvostruko savijenog slova S.

Dragutin Gorjanović-Kramberger je krajem 19. stoljeća istraživao fosilne ostatke neandertalaca u Hušnjakovu u blizini Krapine (kosti ljudi, ali i životinja te oruđe, pepeo). Bavio se geologijom i paleontologijom te je opisao i mnoge nove vrste i porodice fosilnih riba.

Dragutin Gorjanović-Kramberger je krajem 19. stoljeća istraživao fosilne ostatke neandertalaca u Hušnjakovu u blizini Krapine (kosti ljudi, ali i životinja te oruđe, pepeo). Bavio se geologijom i paleontologijom te je opisao i mnoge nove vrste i porodice fosilnih riba.

U prošlosti je živjelo osam različitih vrsta ljudi koje su do danas izumrle. Od tih osam, pet je živjelo u Africi, a tri u Europi. Danas na Zemlji postoji samo jedna vrsta ljudi. Fosilni ostaci naših predaka omogućuju nam saznanja o razvoju naše vrste.

U evoluciji čovjeka povećavao se volumen lubanje, razvijao se sve veći mozak, a pritom se mijenjao i oblik glave: smanjivale su se kosti lica i lukovi iznad očiju. Također, mijenjanjem prehrane čovjeka mijenjalo se i zubalo. Primjerice, očnjaci su se smanjivali.

Nalazište neandertalaca u špilji Vindija pokraj Varaždina otkrio je i opisao Mirko Malez je 1974. godine. Zanimljivo je da je iz tih kostiju neandertalaca uspješno izdvojena molekula DNA koja se uspoređivala s našom DNA. Postoji mogućnost da je došlo do miješanja tih dviju vrsta u prošlosti s obzirom na to da neki rezultati upućuju na postojanje neandertalskih gena u našoj DNA.

Nalazište neandertalaca u špilji Vindija pokraj Varaždina otkrio je i opisao Mirko Malez je 1974. godine. Zanimljivo je da je iz tih kostiju neandertalaca uspješno izdvojena molekula DNA koja se uspoređivala s našom DNA. Postoji mogućnost da je došlo do miješanja tih dviju vrsta u prošlosti s obzirom na to da neki rezultati upućuju na postojanje neandertalskih gena u našoj DNA.

Korištenje govora za komunikaciju značajno je utjecalo na evoluciju čovjeka. Olakšalo je prijenos informacija s generacije na generaciju i omogućilo razvoj kultura i tradicija. Time je omogućeno stvaranje zajednica koje su čovjeku pružale zaštitu i omogućavale preživljavanje napada puno spretnijih i bržih životinja.

Paleontologija je znanosti koja se bavi proučavanjem života tijekom Zemljine prošlosti. Često se to proučavanje temelji na fosilima. Primjerice, proučavanjem fosilnih ostataka naših predaka, paleontolozi su potvrdili Darwinovu teoriju.

Fosilni ostatci neandertalaca su u Hrvatskoj pronađeni u Hušnjakovu u blizini Krapine. Dragutin Gorjanović-Kramberger je krajem 19. stoljeća na tom lokalitetu istraživao fosilne ostatke neandertalaca (kosti ljudi, ali i životinja te oruđe, pepeo).

Neandertalci su u Hrvatskoj pronađeni u Hušnjakovu u blizini Krapine i u špilji Vindija pokraj Varaždina. Neandertalci su izumrla vrsta ljudi čiji su fosilni ostatci prvo nađeni u dolini Neandertal u Njemačkoj, po čemu su i dobili ime. Neandertalci nisu direktni predci suvremenog čovjeka, ali u Europi su u prošlosti živjeli istovremeno s njim.

Fosilni ostatci neandertalaca su u Hrvatskoj pronađeni u Hušnjakovu u blizini Krapine i u špilji Vindija pokraj Varaždina. Neandertalci su izumrla vrsta ljudi čiji su fosilni ostatci prvo nađeni u dolini Neandertal u Njemačkoj, po čemu su i dobili ime. Neandertalci nisu direktni predci suvremenog čovjeka, ali u Europi su u prošlosti živjeli istovremeno s njim.