Raznolikost i razvrstavanje živih bića

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge. Najbrojnija su skupina beskralježnjaka te žive na gotovo svim staništima. Člankonošci se dijele na kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge.

Najjednostavnije su biljke mahovine, koje nemaju prave listove, korijen ni stabljiku te žive na vlažnim staništima. Papratnjače imaju prave listove, stabljiku i korijen te im je za životni ciklus potrebna voda. Sjemenjače stvaraju sjemenke, a dijele se na golosjemenjače i kritosjemenjače te su rasprostranjene na različitim staništima na Zemlji.

Gmazovi su skupina kralježnjaka koja je prva u potpunosti prilagođena životu na kopnu. Tijelo im je prekriveno ljuskama. Većina ih živi na kopnu, ali neki su prilagođeni životu u vodi ili uz vodu. Gmazovi se dijele na ljuskaše (gušteri, zmije, prstenaši), krokodile, kornjače i premosnike.

Kolutićavci su skupina beskralježnjaka građena od niza kolutića. Prilagodili su se životu na različitim staništima. Primjerice, perjaničar živi u moru, pijavica u kopnenim vodama, a gujavica je prilagođena životu na kopnu.

Arheje i bakterije odvojene su u dvije zasebne domene na temelju molekularnih istraživanja, iako su vrlo slične prema vanjskoj građi. Potomci najstarijih organizama na Zemlji su arheje. Stanica arheja sličnija je stanici eukariota, nego stanici bakterije.

Znanstveno ime organizma sastoji se od dviju riječi na latinskom jeziku. Prva riječ označava rod kojem organizam pripada, a druga vrstu. Primjerice, znanstveno ime čovjeka jest Homo sapiens. Homo je rod kojem čovjek pripada, a sapiens je ime vrste.

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka peterozrakaste simetrije tijela. Žive na morskom dnu po kojem se kreću (polusjedilački su organizmi). Bodljikaši se dijele na ježince, zvjezdače, zmijače i trpove.

Živi se svijet dijeli na tri domene: bakterije, arheje i eukariote. U domeni eukariota nalaze se protisti, biljke, gljive i životinje. Organizmi se razvrstavaju u smislene skupine kako bi se ljudi mogli snaći u velikoj raznolikosti organizama. Podjela na tri domene posljedica je molekularnih istraživanja živoga svijeta.

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge. Najbrojnija su skupina beskralježnjaka te žive na gotovo svim staništima. Člankonošci se dijele na kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge.

Vodozemci su skupina kralježnjaka prilagođena životu na kopnu, ali na vlažnim staništima. Neki vodozemci cijeli život žive u vodi. Raznolike su građe. Vodozemci se dijele na bezrepce (žabe), repaše (daždevnjaci) i beznošce.

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka peterozrakaste simetrije tijela. Žive na morskom dnu po kojem se kreću (polusjedilački su organizmi). Bodljikaši se dijele na ježince, zvjezdače, zmijače i trpove.

Znanstveno ime organizma sastoji se od dviju riječi na latinskom jeziku. Prva riječ označava rod kojem organizam pripada, a druga vrstu. Primjerice, znanstveno ime čovjeka jest Homo sapiens. Homo je rod kojem čovjek pripada, a sapiens je ime vrste.

Zajednica organizama koja se sastoji od cijanobakterija ili zelenih algi i gljiva naziva se lišaj. Alge u toj zajednici fotosintezom stvaraju hranu koju koriste i gljive, a gljive pružaju zaštitu algama te iz podloge hifama crpe vodu i mineralne tvari. Nazivaju se i pionirima vegetacije jer rastu na staništima s otežanim životnim uvjetima (npr. na golim stijenama).

Živi se svijet dijeli na tri domene: bakterije, arheje i eukariote. U domeni eukariota nalaze se protisti, biljke, gljive i životinje. Organizmi se razvrstavaju u smislene skupine kako bi se ljudi mogli snaći u velikoj raznolikosti organizama. Podjela na tri domene posljedica je molekularnih istraživanja živoga svijeta.

Oblići su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju dječja glista, zavojita trihinela, bijela glistica. Navedene su vrste napoznatiji nametnici koji pripadaju skupini oblića.

Arheje su jednostanični organizmi koji mogu preživjeti u ekstremnim uvjetima (npr. u gejzirima) te nisu poznati kao uzročnici bolesti. Arheje žive i u morima i oceanima kao dio planktona. Potomci su najstarijih organizama na Zemlji. Stanica arheja sličnija je stanici eukariota, nego stanici bakterije.

Dihotomski je ključ uputa za prepoznavanje organizama, koja se temelji na dvijema različitim izjavama o nekom obilježju na tijelu organizma ili odsutnosti/prisutnosti neke strukture. Odabirom izjave koja se odnosi na promatrani organizam, korak po korak se dobije naziv vrste koja se određuje.

Jednostanični i mnogostanični organizmi čija su stanična tjelešca (organeli) i stanična jezgra obavijeni membranama ubrajaju se u domenu eukariota. Domena eukariota dijeli se na protiste (npr. papučica), gljive (npr. kandida), biljke i životinje.

Plošnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju virnjaci, metilji i trakavice. Metilji i trakavice žive kao nametnici, a virnjaci žive slobodno u čistim slatkim vodama. Tijelo je plošnjaka dvobočne simetrije.

Sisavci su skupina kralježnjaka rasprostranjena na svim staništima na Zemlji. Tijelo im je prekriveno dlakama. Sisavci se dijele na jednootvore, tobolčare i prave sisavce (plodvaše). Primjerice, sisavci su ljudi, dupin, slon, štakor.

Vodozemci su skupina kralježnjaka prilagođena životu na kopnu, ali na vlažnim staništima. Neki vodozemci cijeli život žive u vodi. Raznolike su građe. Vodozemci se dijele na bezrepce (žabe), repaše (daždevnjaci) i beznošce.

Kolutićavci su skupina beskralježnjaka građena od niza kolutića. Prilagodili su se životu na različitim staništima. Primjerice, perjaničar živi u moru, pijavica u kopnenim vodama, a gujavica je prilagođena životu na kopnu.

Protisti su skupina organizama kojoj pripadaju i autotrofni i heterotrofni organizmi, kao i jednostanični i mnogostanični organizmi. Primjer jednostaničnog heterotrofnog protista je papučica, a višestaničnog autotrofnog jadranski bračić. Protisti većinom žive u vodi ili su nametnici na drugim organizmima.

Žarnjaci su beskralježnjaci zrakaste simetrije tijela i imaju žarne stanice, koje im služe za omamljivanje plijena i obranu. Uglavnom žive u moru, gdje žive slobodno plivajući ili pričvršćeni za podlogu.

Gmazovi su skupina kralježnjaka koja je prva u potpunosti prilagođena životu na kopnu. Tijelo im je prekriveno ljuskama. Većina ih živi na kopnu, ali neki su prilagođeni životu u vodi ili uz vodu. Gmazovi se dijele na ljuskaše (gušteri, zmije, prstenaši), krokodile, kornjače i premosnike.

Ribe su najjednostavniji kralježnjaci u potpunosti prilagođeni životu u vodi. Mogu se podijeliti na koštunjače i hrskavičnjače, ovisno o vrsti tvari od koje je njihov kostur građen. Primjerice, koštunjače su štuka i tuna, a hrskavičnjače su morska mačka i raža.

Bakterije su jedna od tri domene živoga svijeta. Prilagođene su različitim životnim uvjetima te žive svuda oko nas: u vodi, zraku, tlu, na predmetima, na organizmima i u organizmima. Neke bakterije žive u uvjetima s prisutnim kisikom, neke bez kisika, neke na visokim, a druge na niskim temperaturama.

Oblići su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju dječja glista, zavojita trihinela, bijela glistica. Navedene su vrste napoznatiji nametnici koji pripadaju skupini oblića.

Sisavci su skupina kralježnjaka rasprostranjena na svim staništima na Zemlji. Tijelo im je prekriveno dlakama. Sisavci se dijele na jednootvore, tobolčare i prave sisavce (plodvaše). Primjerice, sisavci su ljudi, dupin, slon, štakor.

Mekušci se dijele na puževe, školjkaše i glavonošce. Mekušci su skupina beskralježnjaka koja ima mekano tijelo, a kod većine puževa i svih školjkaša tijelo je zaštićeno ljušturom. Najrazvijeniji su mekušci glavonošci (npr. hobotnice). Mekušci mogu živjeti na kopnu, u moru i u kopnenim vodama.

Zajednica organizama koja se sastoji od cijanobakterija ili zelenih algi i gljiva naziva se lišaj. Alge u toj zajednici fotosintezom stvaraju hranu koju koriste i gljive, a gljive pružaju zaštitu algama te iz podloge hifama crpe vodu i mineralne tvari. Nazivaju se i pionirima vegetacije jer rastu na staništima s otežanim životnim uvjetima (npr. na golim stijenama).

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka peterozrakaste simetrije tijela. Žive na morskom dnu po kojem se kreću (polusjedilački su organizmi). Bodljikaši se dijele na ježince, zvjezdače, zmijače i trpove.

Zajednica organizama koja se sastoji od cijanobakterija ili zelenih algi i gljiva naziva se lišaj. Alge u toj zajednici fotosintezom stvaraju hranu koju koriste i gljive, a gljive pružaju zaštitu algama te iz podloge hifama crpe vodu i mineralne tvari. Nazivaju se i pionirima vegetacije jer rastu na staništima s otežanim životnim uvjetima (npr. na golim stijenama).

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge. Najbrojnija su skupina beskralježnjaka te žive na gotovo svim staništima. Člankonošci se dijele na kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge.

Mekušci se dijele na puževe, školjkaše i glavonošce. Mekušci su skupina beskralježnjaka koja ima mekano tijelo, a kod većine puževa i svih školjkaša tijelo je zaštićeno ljušturom. Najrazvijeniji su mekušci glavonošci (npr. hobotnice). Mekušci mogu živjeti na kopnu, u moru i u kopnenim vodama.

Oblići su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju dječja glista, zavojita trihinela, bijela glistica. Navedene su vrste napoznatiji nametnici koji pripadaju skupini oblića.

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge. Najbrojnija su skupina beskralježnjaka te žive na gotovo svim staništima. Člankonošci se dijele na kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge.

Arheje su jednostanični organizmi koji mogu preživjeti u ekstremnim uvjetima (npr. u gejzirima) te nisu poznati kao uzročnici bolesti. Arheje žive i u morima i oceanima kao dio planktona. Potomci su najstarijih organizama na Zemlji. Stanica arheja sličnija je stanici eukariota, nego stanici bakterije.

Žarnjaci su beskralježnjaci zrakaste simetrije tijela i imaju žarne stanice, koje im služe za omamljivanje plijena i obranu. Uglavnom žive u moru, gdje žive slobodno plivajući ili pričvršćeni za podlogu.

Kolutićavci su skupina beskralježnjaka građena od niza kolutića. Prilagodili su se životu na različitim staništima. Primjerice, perjaničar živi u moru, pijavica u kopnenim vodama, a gujavica je prilagođena životu na kopnu.

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge. Najbrojnija su skupina beskralježnjaka te žive na gotovo svim staništima. Člankonošci se dijele na kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge.

Člankonošci su najbrojnija skupina beskralježnjaka. Imaju člankovite noge te žive na gotovo svim staništima. Člankonošci se dijele na kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge.

Plošnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju virnjaci, metilji i trakavice. Metilji i trakavice žive kao nametnici, a virnjaci žive slobodno u čistim slatkim vodama. Tijelo je plošnjaka dvobočne simetrije.

Biljke se dijele na tri skupine: mahovine, papratnjače i sjemenjače. Najjednostavnije su biljke mahovine, koje nemaju prave listove, korijen ni stabljiku te žive na vlažnim staništima. Papratnjače imaju prave listove, stabljiku i korijen te im je za životni ciklus potrebna voda. Sjemenjače stvaraju sjemenke, a dijele se na golosjemenjače i kritosjemenjače te su rasprostranjene na različitim staništima na Zemlji.

Bakterije prema načinu prehrane mogu biti autotrofi ili heterotrofi. Autotrofne bakterije sebi same stvaraju hranu pomoću spojeva iz okoline (npr. cijanobakterije, sumporne i dušikove bakterije). Najveći su broj bakterija heterotrofne bakterije, koje hranjive tvari uzimaju iz okoline. Dijele se na parazitske (uzročnici bolesti) i saprofitske bakterije (razgrađuju mrtve organizme).

Dihotomski je ključ uputa za prepoznavanje organizama, koja se temelji na dvijema različitim izjavama o nekom obilježju na tijelu organizma ili odsutnosti/prisutnosti neke strukture. Odabirom izjave koja se odnosi na promatrani organizam, korak po korak se dobije naziv vrste koja se određuje.

Mekušci se dijele na puževe, školjkaše i glavonošce. Mekušci su skupina beskralježnjaka koja ima mekano tijelo, a kod većine puževa i svih školjkaša tijelo je zaštićeno ljušturom. Najrazvijeniji su mekušci glavonošci (npr. hobotnice). Mekušci mogu živjeti na kopnu, u moru i u kopnenim vodama.

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka peterozrakaste simetrije tijela. Žive na morskom dnu po kojem se kreću (polusjedilački su organizmi). Bodljikaši se dijele na ježince, zvjezdače, zmijače i trpove.

Mekušci se dijele na puževe, školjkaše i glavonošce. Mekušci su skupina beskralježnjaka koja ima mekano tijelo, a kod većine puževa i svih školjkaša tijelo je zaštićeno ljušturom. Najrazvijeniji su mekušci glavonošci (npr. hobotnice). Mekušci mogu živjeti na kopnu, u moru i u kopnenim vodama.

Gljive su skupina heterotrofnih organizama koji mogu biti jednostanični ili mnogostanični te pripadaju domeni eukariota. Neke su gljive paraziti (npr. pepelnica vinove loze), a neke su saprofiti, među kojima razlikujemo jestive i otrovne gljive. Primjerice, smrčak je jestiva gljiva, a zelena pupavka otrovna gljiva.

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge. Najbrojnija su skupina beskralježnjaka te žive na gotovo svim staništima. Člankonošci se dijele na kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge.

Bakterije prema načinu prehrane mogu biti autotrofi ili heterotrofi. Autotrofne bakterije sebi same stvaraju hranu pomoću spojeva iz okoline (npr. cijanobakterije, sumporne i dušikove bakterije). Najveći su broj bakterija heterotrofne bakterije, koje hranjive tvari uzimaju iz okoline. Dijele se na parazitske (uzročnici bolesti) i saprofitske bakterije (razgrađuju mrtve organizme).

Mahovine su skupina biljaka koje žive na vlažnim staništima, najčešće u busenastim nakupinama. One su najjednostavnije biljke i nemaju prave listove, stabljiku ni korijen. Voda im je nužna za život te veliku količinu zadržavaju u svome tijelu.

Živi se svijet dijeli na tri domene: bakterije, arheje i eukariote. U domeni eukariota nalaze se protisti, biljke, gljive i životinje. Organizmi se razvrstavaju u smislene skupine kako bi se ljudi mogli snaći u velikoj raznolikosti organizama. Podjela na tri domene posljedica je molekularnih istraživanja živoga svijeta.

Plošnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju virnjaci, metilji i trakavice. Metilji i trakavice žive kao nametnici, a virnjaci žive slobodno u čistim slatkim vodama. Tijelo je plošnjaka dvobočne simetrije.

Spužve su najjednostavnija skupina beskralježnjaka. Asimetričnog su oblika te žive sjedilačkim načinom života, pričvršćene za podlogu. Tijelo spužve je građeno od različitih stanica koje obavljaju različite uloge, no stanice spužve ne grade tkiva ni organe.

Protisti su skupina organizama kojoj pripadaju i autotrofni i heterotrofni organizmi, kao i jednostanični i mnogostanični organizmi. Primjer jednostaničnog heterotrofnog protista je papučica, a višestaničnog autotrofnog jadranski bračić. Protisti većinom žive u vodi ili su nametnici na drugim organizmima.

Ribe su najjednostavniji kralježnjaci u potpunosti prilagođeni životu u vodi. Mogu se podijeliti na koštunjače i hrskavičnjače, ovisno o vrsti tvari od koje je njihov kostur građen. Primjerice, koštunjače su štuka i tuna, a hrskavičnjače su morska mačka i raža.

Biljke se dijele na tri skupine: mahovine, papratnjače i sjemenjače. Najjednostavnije su biljke mahovine, koje nemaju prave listove, korijen ni stabljiku te žive na vlažnim staništima. Papratnjače imaju prave listove, stabljiku i korijen te im je za životni ciklus potrebna voda. Sjemenjače stvaraju sjemenke, a dijele se na golosjemenjače i kritosjemenjače te su rasprostranjene na različitim staništima na Zemlji.

Mahovine su skupina biljaka koje žive na vlažnim staništima, najčešće u busenastim nakupinama. One su najjednostavnije biljke i nemaju prave listove, stabljiku ni korijen. Voda im je nužna za život te veliku količinu zadržavaju u svome tijelu.

Plošnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju virnjaci, metilji i trakavice. Metilji i trakavice žive kao nametnici, a virnjaci žive slobodno u čistim slatkim vodama. Tijelo je plošnjaka dvobočne simetrije.

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka peterozrakaste simetrije tijela. Žive na morskom dnu po kojem se kreću (polusjedilački su organizmi). Bodljikaši se dijele na ježince, zvjezdače, zmijače i trpove.