Rast, razvoj i razmnožavanje čovjeka

Aleli su kopije istih gena u stanici. Jednu kopiju nasljeđujemo od majke, a drugu od oca. Jedan alel može biti dominantan u odnosu na drugi, recesivan u odnosu na drugi ili mogu biti u kodominaciji.

Tijekom prve mejotičke diobe dolazi do uparivanja kromosoma (jednog naslijeđenog od majke i jednog naslijeđenog od oca) koji nose gene za ista svojstva. Tijekom uparivanja može doći do razmjene gena između tih kromosoma, čime nastaju potpuno nove kombinacije.

Žlijezda koja se kod muškaraca nalazi iza mokraćnog mjehura. Unutar nje se stvaraju tvari koje potiču kretanje spermija i tvari za neutralizaciju mokraćne kiseline. Sve se te tvari izlučuju u sjemenu tekućinu.

Dvojajčani blizanci nastaju od dvije jajne stanice koje su oplođene u slično vrijeme. Oni su biološki samo braća koja su \"slučajno\" iste dobi i pokazuju manje sličnosti od jednojajčanih blizanaca.

Autosomi su tjelesni kromosomi. Svaka tjelesna stanica ima 44 autosoma dok spolne stanice imaju 22 autosoma. Autosomi ne sudjeluju u određivanju spola, ali nose gene za neke druge karakteristike poput boje očiju.

Mejozom u jajnicima od jedne matične stanice s diploidnim brojem (2n) kromosoma nastaju četiri stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma. No, od te četiri stanice, tri propadaju, a samo jedna se razvija u jajnu stanicu.

Vanjski dio ženskih spolnih organa, dok je ostatak ženskih spolnih organa smješten u unutrašnjosti tijela. Stidnica uključuje velike i male stidne usnea, dražica i otvor rodnice.

Kožni nabor izvan tijela muškarca u kojem se nalazi sjemenik. Zbog smještaja izvan tijela, u sjemenicima je nešto niža temperatura (< 37 °C) nego u ostatku tijela što je nužno za razvoj kvalitetnih spermija.

Dominantni aleli nadjačavaju recesivne, tako da se karakteristike recesivnih alela ne vide. Ako netko ima dominantni (A, tamna kosa) i recesivni (a, svijetla kosa) alel za boju kose, imat će tamnu kosu, jer će dominantni alel (A) \"sakriti\" recesivni alel (a).

Menopauza je životna faza u životu žene u kojoj u potpunosti prestaje proizvodnja jajnih stanica. Menopauza slijedi nakon klimakterija. Nakon ulaska u menopauzu žena više ne može ostati trudna.

Briga o spolnom zdravlju dio je brige o općenitom zdravlju osobe. To uključuje redovite posjete liječniku (ginekologu) i preglede (testiranje na spolno prenosive bolesti, samopregled dojki i sjemenika) kako bi se očuvalo zdravlje, a potencijalne bolesti prepoznale i izliječile na vrijeme.

Organ muškog spolnog sustava koji je smješten uz sjemenik unutar mošnje. U njemu dozrijevaju spermiji.

Muške spolne stanice nazivaju se spermiji. Spermiji nastaju u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i građeni su od glave s jezgrom i repa koji omogućuje kretanje spermija do jajne stanice. Unutar jezgre se nalazi haploidni broj kromosoma.

Oplodnja se odvija u jajovodu, organu ženskog spolnog sustava. U oplodnji dolazi do spajanja muške i ženske spolne stanice, tj. spermija i jajne stanice i nastaje zigota, oplođena jajna stanica. Nakon oplodnje, oplođena jajna stanica nastavlja razvoj u maternici.

Mejoza se sastoji od dvije diobe koje nazivamo mejoza I. i mejoza II. U mejozi I. dolazi do redukcije broja kromosoma i nastaju dvije stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma. Mejoza II. je zapravo mitoza kojom iz svake stanice s polovičnim brojem kromosoma nastaju još dvije takve stanice.

Ne postoji jedan točan odgovor na to pitanje. Svatko od nas je jedinstvena osoba i nećemo svi biti spremni na iste životne korake u istom trenutku. Bitno je samostalno donijeti odluku o upuštanju u spolne odnose (bez pritiska prijatelja ili partnera) i unaprijed se dobro informirati o mogućim posljedicama, kao i o metodama kontracepcije.

Sve strukture koje ovijaju dijete tijekom trudnoće imaju, barem dijelom, i zaštitnu ulogu. Posteljica, vodenjak i plodova voda štite zametak od mehaničkih ozljeda.

Osobe s Downovim sindromom imaju 3 primjerka 21. kromosoma zbog čega se 21.3. obilježava kao Dan osoba s Down sindromom. Osobe s Downovim sindromom imaju određene fizičke karakteristike te su podložnije bolestima.

Umjetne metode koriste različita kontracepcijska sredstva (npr. kondomi i kontracepcijske pilule) koji su pouzdaniji od prirodnih metoda. Treba imati na umu da niti jedna metoda kontracepcije nije 100 % pouzdana.

Menopauza je životna faza u životu žene u kojoj u potpunosti prestaje proizvodnja jajnih stanica. Nakon ulaska u menopauzu žena više ne može ostati trudna.

Muške spolne žlijezde su sjemenici. Uloge sjemenika su lučenje muških spolnih hormona (testosteron) i stvaranje muških spolnih stanica (spermiji). Sjemenici se nalaze izvan trbušne šupljine unutar mošnje.

Jajnici su parne ženske spolne žlijezde. Njihova uloga je lučenje ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona. U njima sazrijevaju jajne stanice.\n

Mutacije su promjene u molekuli DNA koje mogu nastati spontano ili su izazvane vanjskim utjecajem. Zbog tih razlika postoji tako velika raznolikost živog svijeta, čak i unutar iste vrste (zato je svaka osoba jedinstvena).

Muški spolni sustav čine vanjski i unutrašnji spolni organi. Spolni ud, parne mošnje i mokraćno-spolna cijev su vanjski spolni organi. Sjemenici, pasjemenici, sjemenovodi, prostata i sjemeni mjehurići su unutrašnji muški spolni organi.

Menstruacijsko krvarenje kojim se iz tijela izbacuje neoplođena jajna stanica. Tijekom mjesečnice dolazi do ljuštenja sluznice maternice i to je zapravo krv koju vidimo.

Maternica je mišićavi organ u kojem se odvija većina trudnoće. U maternici se plod razvija i raste, a maternica mu pruža hranjive tvari i zaštitu. Ako ne dođe do oplodnje, sluznica maternice se ljušti, odnosno dolazi do menstruacije.

Prirodne metode kontracepcije temelje se na praćenju promjena na tijelu žene kako bi se prepoznala ovulacija, no ne moraju uvijek biti pouzdane jer je ponekad teško prepoznati neke znakove ovulacije.

Osobe s Downovim sindromom imaju 3 primjerka 21. kromosoma zbog čega se 21.3. obilježava kao Dan osoba s Down sindromom. Taj dan se često obilježava nošenjem različitih čarapa.

Rodnica je cjevasti mišićavi organ koji se nadovezuje na maternicu i spaja ju sa stidnicom (vanjskim dijelom ženskog spolnog sustava). Ona omogućuje spolne odnose, ali i porod i izlazak menstrualne krvi iz tijela.

Prirodne metode kontracepcije temelje se na praćenju promjena na tijelu žene kako bi se prepoznala ovulacija, no ne moraju uvijek biti pouzdane jer je ponekad teško prepoznati neke znakove ovulacije. Umjetne metode koriste različita kontracepcijska sredstva (npr. kondomi i kontracepcijske pilule) koji su pouzdaniji, no treba imati na umu da niti jedna metoda kontracepcije nije 100 % pouzdana.

Postoje dvojajčani i jednojajčani blizanci. Dvojajčani blizanci nastaju od dvije jajne stanice koje su oplođene u slično vrijeme i, iako se rađaju zajedno, biološki su samo braća koja su \"slučajno\" iste dobi. Jednojajčani blizanci izgledaju gotovo identično. Oni nastaju od jedne zigote koja se na početku trudnoće podijelila na dvije stanice i iz svake stanice se razvio jedan blizanac.

Period od prvog dana jednog menstrualnog krvarenja do prvog dana sljedećeg menstrualnog krvarenja. Menstrualni ciklus traje od 28 do 32 dana.

Zigota je oplođena jajna stanica iz koje se razvija novi organizam. Nastaje spajanjem jezgara spermija i jajne stanice i ima diploidni (2n) broj kromosoma.

Muške spolne stanice koje nastaju u sjemenicima, muškim spolnim žlijezdama. Svaki se spermij sastoji od glave s jezgrom unutar koje se nalazi spolni kromosom i repa za kretanje spermija.

Mejozom u sjemenicima od jedne matične stanice s diploidnim (2n) brojem kromosoma nastaju četiri stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma. Svaka od tih stanica se razvija u spermij, što znači da svakom mejozom nastaju po četiri spermija. Svaki spermij nosi različitu kombinaciju gena.

Ovulacija je proces u kojem se zrela jajna stanica izbacuje iz mjehurića u kojem je sazrijevala tijekom prvog dijela menstrualnog ciklusa. Mjehurić s jajnom stanicom nalazi se u jajniku, odakle se jajna stanica izbacuje te ju prihvaća jajovod.

Posteljica je organ koji se razvija istovremeno sa zametkom i tijekom trudnoće je najbitniji organ za hranjenje ploda, a sudjeluje i u njegovoj zaštiti. Posteljica i plod su povezani pupčanom vrpcom.

Kromosomi koji određuju spol. Kod čovjeka postoje dvije vrste spolnih kromosoma: X i Y. Žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y (XY). Kako jajna stanica uvijek sadrži X kromosom, spermij je taj koji određuje spol djeteta.

Svaka spolna stanica (jajna stanica, spermij) ima po jedan spolni kromosom. U jajnoj stanici je to uvijek X kromosom, dok u spermiju to može biti ili X ili Y kromosom. Tjelesne stanice imaju po dva spolna kromosoma (XX ili XY), a kako spolne stanice imaju polovičan broj kromosoma, imaju i samo jedan spolni kromosom.

Prostata je žlijezda koja se kod muškaraca nalazi iza mokraćnog mjehura. Unutar nje se stvaraju tvari koje potiču kretanje spermija i tvari za neutralizaciju mokraćne kiseline. Sve se te tvari izlučuju u sjemenu tekućinu.

Spermiji nastaju u sjemenicima i dolaze u pasjemenike u kojima se skladište i dozrijevaju do ejakulacije. Tijekom spolnog odnosa, spermiji odlaze kroz sjemenovod do mokraćno-spolne cijevi kroz koju izlaze iz tijela procesom ejakulacije.

Kondom je metoda kontracepcije koja značajno smanjuje mogućnost trudnoće. Također, to je jedino kontracepcijsko sredstvo koje pruža i zaštitu od spolno prenosivih bolesti.

Jajna stanica može imati samo X spolni kromosom. Razlog tome je što ona nastaje od tjelesnih stanica žene u kojima se nalaze dva X kromosoma pa svaka spolna stanica naslijedi jedan X kromosom.

Mutacije su promjene u molekuli DNA koje mogu nastati spontano ili su izazvane vanjskim utjecajem. Mutacije mogu biti bezopasne poput očiju s različitim šarenicama, ali mogu i uzrokovati probleme u rastu i razvoju organizma i dovesti do smrti.

Dani kada postoji najveća mogućnost oplodnje. To su dani kada dolazi do ovulacije te nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.

Zigota nastaje stapanjem jezgara spermija (n) i jajne stanice (n) tijekom oplodnje. Kako zigota dobiva n kromosoma od spermija i n od jajne stanice, ukupno ima 2n kromosoma.

Muški spolni hormon naziva se testosteron. Nastaje u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i potiče razvoj muških spolnih karakteristika. Potiče razvoj spolnih organa, sazrijevanje spermija, razvoj sekundarnih spolnih karakteristika poput povećanja tjelesne mase, rasta grkljana i produbljenja glasa.

Stanična dioba koja se odvija samo u spolnim žlijezdama, jajnicima i sjemenicima. Njome nastaju četiri spolne stanice s haploidnim (polovičnim) brojem kromosoma. Mejoza se dijeli na dvije mejotičke diobe, mejoza I. i mejoza II.

Sperma se sastoji od spermija (muških spolnih stanica) i sjemene tekućine. Spermiji nose nasljedni materijal, a sjemena tekućine sadrži niz tvari koje spermijima olakšavaju kretanje i stvaraju što bolje uvjete za razvoj i preživljavanje. Sperma se iz tijela izbacuje tijekom ejakulacije.

Majka dojenjem hrani dijete, no u majčinom mlijeku se osim hranjivih tvari nalaze i brojne obrambene stanice iz majčinog tijela. Dojenjem dijete dobiva energiju, ali i razvija obrambeni sustav.

Rodnica je cjevasti mišićavi organ koji se nadovezuje na maternicu i spaja ju sa stidnicom (vanjskim dijelom ženskog spolnog sustava). Ona omogućuje spolne odnose, ali i porod i izlazak menstrualne krvi iz tijela.

Ženske spolne stanice nazivaju se jajne stanice. One nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) te se otpuštaju u jajovod gdje može doći do oplodnje. Svaka jajna stanici nosi haploidni broj kromosoma.

Kod čovjeka postoje dvije vrste spolnih kromosoma: X i Y. Žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y (XY). Kako jajna stanica uvijek sadrži X kromosom, spermij je taj koji određuje spol djeteta.

Mjesečnica izostaje tijekom trudnoće. Međutim, do izostanka može doći i zbog drugih čimbenika poput stresa i bolesti. Drugi naziv za izostanak mjesečnice je amenoreja.

Proces izbacivanja sperme iz organizma. Potaknuta je stezanjem spolnog uda i rodnice.

Klimakterij je životna faza u životu žene koja najčešće nastupa između 45. i 50. godine. U tom periodu sazrijevanje jajnih stanica postaje neredovito, no još uvijek se događa (trudnoća je još uvijek moguća).

Majka dojenjem hrani dijete, no u majčinom mlijeku se osim hranjivih tvari nalaze i brojne obrambene stanice iz majčinog tijela. Dojenjem dijete dobiva energiju, ali i razvija obrambeni sustav.

Razdoblje u životu čovjeka u kojem dolazi do sazrijevanja spolnih organa i naglog rasta i razvoja cijelog tijela. Traje od 10. do 19. godine života, a počinje nešto ranije u djevojčica nego u dječaka.

Oplodnja je proces spajanja jezgara spermija i jajne stanice. Tim procesom nastaje zigota (oplođena jajna stanica) od koje se tijekom trudnoće razvija dijete.

Parni cjevasti spolni organi kod žena. Jajovod je građen od trepetljikavih nastavaka koji prihvaćaju zrelu jajnu stanicu iz jajnika. U jajovodu dolazi do oplodnje.

Sastoji se od vanjskih i unutarnjih spolnih organa. Stidnica je jedini vanjski spolni organ koji čine velike i male usne, dražica i otvor rodnice. Unutarnji spolni organi uključuju parne jajnike, parne jajovoda, mišićavu maternicu i cjevastu rodnicu.

Mejozom nastaju četiri stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma koje nisu genetički identične. U svakoj od četiri stanice se nalazi po jedan jednostruki kromosom, pri čemu dvije stanice dobivaju jednostruke kromosome naslijeđene od majke, a dvije naslijeđene od oca. Uz to, između kromosoma može dođi do izmjene genetičkog materijala i nastanka potpuno novih kromosoma.

Klimakterij je životna faza u životu žene koja najčešće nastupa između 45. i 50. godine. U tom periodu sazrijevanje jajnih stanica postaje neredovito, no još uvijek se događa (trudnoća je još uvijek moguća).

Apstinencija je suzdržavanje od spolnih odnosa. To je jedini način koji ima 100 %-tnu zaštitu od trudnoće i spolno prenosivih bolesti.

Apstinencija (suzdržavanje od spolnih odnosa) jedino je što pruža 100 %-tnu zaštitu od trudnoće i spolno prenosivih bolesti. Iako kondomi značajno smanjuju rizik od oba, ni oni ne nude 100 % zaštite. Kontracepcijske pilule štite od trudnoće, ali uopće ne štite od spolno prenosivih bolesti, dok prirodne metode kontracepcije nešto smanjuju rizik od trudnoće, no on je i dalje visok te također uopće ne štite od spolno prenosivih bolesti.

HIV virus napada bijele krvne stanice i može uzrokovati pojavu smrtonosne spolno prenosive bolesti zvanu AIDS. Prenosi se krvlju, nezaštićenim spolnim odnosom s oboljelom osobom, a i majka ga može prenijeti na dijete tijekom trudnoće, poroda ili dojenja. Za sada ne postoji cjepivo, već se kod oboljelih primjenjuju lijekovi koji ublažuju simptome.

Većina spolno prenosivih bolesti je izlječiva ili barem postoji terapija koja ublažuje simptome bolesti. Ukoliko se pojave simptomi spolnih bolesti (svrbež, crvenilo, peckanje na području spolnih organa) bitno je javiti se liječniku kako bi se moglo na vrijeme započeti s liječenjem!

Cjevasti organ muškog spolnog sustava. On prenosi spermu (spermiji + sjemena tekućina) iz pasjemenika do mokraćno-spolne cijevi.

Sjemenici (muške spolne žlijezde) smješteni su u mošnjama, kožnom naboru koji se nalazi izvan tijela muškarca. Sjemenici su smješteni izvan tijela jer je za razvoj spermija potrebna niža temperatura od tjelesne.

Humani papiloma virus uzrokuje rak vrata maternice. To je spolno prenosivi virus protiv kojeg danas postoji cjepivo.

Ženske spolne stanice koje nastaju u ženskim spolnim žlijezdama, jajnicima. Svaka jajna stanica sadrži haploidan broj kromosoma. Otpuštaju se u jajovod gdje može doći do oplodnje.

Jednojajčani blizanci izgledaju gotovo identično. Oni nastaju od jedne zigote koja se na početku trudnoće podijelila na dvije stanice i od svakoe stanice se razvilo jedno dijete.

Niti jedna metoda kontracepcije ne štiti u potpunosti od spolno prenosivih bolesti niti od trudnoće. Čak i uz pravilno korištenje kondoma, postoji rizik i od spolno prenosivih bolesti, i od trudnoće. No, kondomi značajno smanjuju taj rizik zbog čega su odlična metoda zaštite ne samo od trudnoće (što rade sva kontracepcijska sredstva), već i od spolno prenosivih bolesti (što rade gotovo samo kondomi).

Mejoza je dioba kojom nastaju spolne stanice. Spolne stanice se razlikuju od tjelesnih po tome što imaju dvostruko manji broj kromosoma (n) od tjelesnih (2n). Redukcija je nužna kako bi spajanjem dviju spolnih stanica (oplodnjom) nastala zigota s diploidnim (2n) brojem kromosoma.

Kod čovjeka trudnoća traje oko 9 mjeseci (40 tjedana). U tom periodu se odvija razvoj od jedne stanice (zigote) do potpunog organizma (djeteta).

Spajanje muške spolne stanice (spermij) i ženske spolne stanice (jajna stanica). Oplodnjom u jajovodu nastaje zigota koja se razvija u zametak koji odlazi u maternicu.

Pasjemenici se nalaze uz sjemenike (u kojima nastaju spermiji) i služe za dodatni razvoj i dozrijevanje spermija. Spermij nakon nastanka u sjemeniku dozrijeva u pasjemeniku prije nego što je spreman za izlazak iz tijela i sudjelovanje u oplodnji.

Stidnica je vanjski dio ženskih spolnih organa, dok je ostatak ženskih spolnih organa smješten u unutrašnjosti tijela. Stidnica uključuje velike i male stidne usne, dražica i otvor rodnice.

U svakoj tjelesnoj stanici imamo po dvije kopije gena za svako obilježje. Jednu kopiju gena smo naslijedili od majke, a jednu od oca. Te kopije nazivamo aleli.

Mejoza je stanična dioba koja se odvija samo u spolnim žlijezdama, jajnicima i sjemenicima. Njome nastaju spolne stanice koje služe za razmnožavanje. Mejozom iz jedne diploidne (2n) stanice nastaju četiri stanice s polovičnim brojem kromosoma (n).

Sjemeni mjehurići stvaraju različite hranjive tvari (šećere, bjelančevine) koje izlučuju u sjemenu tekućinu. Te hranjive tvari pružaju spermijima energiju za kretanje.

Posteljica je organ koji se razvija istovremeno sa zametkom i tijekom trudnoće je najbitniji organ za hranjenje ploda, a sudjeluje i u njegovoj zaštiti. S plodom je povezana pupčanom vrpcom.

Proces u kojem se zrela jajna stanica izbacuje iz jajnika u jajovod. Jajna stanica se razvija unutar mjehurića u jajniku. Kada sazre, jajna stanica se izbacuje iz mjehurića u jajovod gdje može doći do oplodnje.

Tekućina koja zajedno sa spermijima stvara spermu. U njoj se nalazi niz tvari koje spermijima olakšavaju kretanje i stvaraju pogodne uvjete za njihov razvoj i preživljavanje.

Ženski spolni hormoni, estrogen i progesteron, nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima). Oni potiču razvoj ženskih spolnih karakteristika, sudjeluju u regulaciji menstrualnog ciklusa i trudnoće.

Spermiji mogu imati ili X ili Y spolni kromosom s obzirom na to da nastaju od tjelesne stanice muškarca u kojoj se nalaze X i Y kromosomi. Upravo je spermij taj koji određuje spol djeteta jer jajna stanica uvijek ima X kromosom.

Muške parne spolne žlijezde koje se nalaze izvan trbušne šupljine. Luče muški spolni hormon (testosteron) i stvaraju muške spolne stanice (spermiji).

Maternica je mišićavi organ u kojem se odvija većina trudnoće. Ona prihvaća zametak iz kojeg se razvija novi organizam. Maternica pruža zaštitu i hrani plod tijekom trudnoće.

Pubertet je razdoblje u životu čovjeka u kojem dolazi do sazrijevanja spolnih organa i naglog rasta i razvoja cijelog tijela. Od navedenih karakteristika, sazrijevanje spolnih organa javlja se specifično u pubertetu, dok je rast i razvoj kontinuirani proces koji je izražen u pubertetu, ali i prije i poslije njega.

Jajna stanica nastaje u jajnicima. Jajnici izbacuju zrele jajne stanice (ovulacija) u jajovod u kojem može doći do oplodnje. Kroz jajovod jajna stanica putuje do maternice. Ako nije došlo do oplodnje, jajna stanica izlazi iz tijela zajedno s krvlju tijekom menstruacije.

Stvaraju tekućinu bogatu hranjivim tvarima poput šećera i bjelančevina. Te hranjive tvari pružaju spermijima energiju za kretanje.

Ženske parne spolne žlijezde. Njihova je uloga lučenje ženskih spolnih hormona (estrogen i progesteron) i stvaranje spolnih stanica (jajne stanice).

Uz gene, i okolišni čimbenici mogu utjecati na osobine živih organizama. Na primjer, čak i ako je netko jako talentiran za sviranje klavira, nikada neće moći razviti svoj talent ako mu se ne pruži prilika da svira klavir. Također, čak i ako netko ima gene za tamnu kožu, bit će bljeđi ako nije puno izložen suncu.

Nedonošče je dijete koje se rodilo prije 37. tjedna trudnoće. Tada još nisu u potpunosti razvijeni svi organi te dijete ostaje određeno vrijeme u bolnici u inkubatoru.

Aleli su kopije gena za isto obilježje. U tjelesnim stanicama imamo po dva alela za svako obilježje (npr. obilježje je boja kose, jedan alel je za tamnu kosu, a jedan za svijetlu). Jednu kopiju smo naslijedili od majke, a drugu od oca.

Mejozom od jedne stanice nastaju četiri nove stanice. Svaka nova stanica ima polovični (n) broj kromosoma u odnosu na početnu stanicu (2n). Svaka stanica nosi različitu kombinaciju gena.