Povezanost živih bića

Biljke, alge i bakterije koje vrše fotosintezu su autotrofni organizmi koji sami sebi proizvode hranu, pa se nazivaju proizvođači. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.

Biljojedi se hrane samo biljkama, a biljke su proizvođači. Iz tog razloga biljojedi su uvijek potrošači prvog reda, tj. prvi u nizu potrošača.

Tiktaalik je izumrla riba koja je živjela u razdoblju devona. Imala je obilježja riba i četveronožnih kralješnjaka te je mogla živjeti i u vodi i na kopnu. Tiktaalik riba je imala škrge, ljuske, spljoštenu glavu te je u perajma imala čvrste kosti koje su joj omogućile da se na njih osloni i kreće poput današnjih četveronožnih kralježnjaka.

Potrošači su heterotrofni organizmi koji dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi, npr. jedući biljke bogate šećerima. Za razliku od proizvođača, potrošači nemaju mogućnost samostalne proizvodnje hrane iz sučeve energije. Potrošače dijelimo na biljojede, mesojede i svejede.

Razlagači se nalaze na kraju hranidbenih lanaca. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike (voda, mineralne tvari, ugljikov(IV) oksid) dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. To su neke vrste gljive i bakterija.

Ozonski omotač apsorbira za organizme šetno ultraljubičasto zračenje. Građen je od molekula koje se sastoje od po tri atoma kisika, što ga razlikuje od molekula kisika (građenih od dva atoma kisika) i daje mu drugačija svojstva.

Glukoza je osnovna molekula u kojoj se pohranjuje energija nastala fotosintezom u autotrofima. Drugi organizmi mogu koristiti glukozu iz autotrofa kao izvor energije za svoje životne procese.

Dinamička ravnoteža opisuje odnos u brojnosti predatora i plijena. Ako se poveća broj predatora, smanjuje se broj plijena jer ga predatori izlove. Zbog smanjenja broja plijena, smanjuje se i broj predatora jer nemaju hrane. Kada se smanji broj predatora, broj plijena raste jer ih nitko ne jede. Naposljetku, kada poraste broj plijena, raste i broj predatora jer imaju više hrane.

Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.

Potrošači su heterotrofni organizmi koji nemaju mogućnost samostalne proizvodnje hrane iz sučeve energije. Oni dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi, npr. jedući biljke bogate šećerima.

Potrošači su heterotrofni organizmi koji dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi, npr. jedući biljke bogate šećerima. Za razliku od proizvođača, potrošači nemaju mogućnost samostalne proizvodnje hrane iz sučeve energije. Potrošače dijelimo na biljojede, mesojede i svejede.

Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa kemijska energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.

Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima. Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača.

Dinamička ravnoteža opisuje odnos u brojnosti predatora i plijena. Ako se poveća broj predatora, smanjuje se broj plijena jer ga predatori izlove. Zbog smanjenja broja plijena, smanjuje se i broj predatora jer nemaju hrane. Kada se smanji broj predatora, broj plijena raste jer ih nitko ne jede. Naposljetku, kada poraste broj plijena, raste i broj predatora jer imaju više hrane.

Hranidbeni lanac predstavlja povezanost živih bića na temelju hranidbenih odnosa. Živa bića se povezuju u nizove na temelju toga čime se oni hrane i tko se hrani njima. Svaki hranidbeni lanac se sastoji od proizvođača, potrošača i razlagača, a mnogo lanaca se međusobno isprepliće i tvori hranidbenu mrežu.

Mesojedi se uvijek hrane drugim životinjama koje su heterotrofni organizmi i potrošači. Ako se hrane biljojednim životinjama, tada su mesojedi potrošači II. reda, a ako se hrane drugim mesojednim i svejednim životinjama tada su potrošači III reda, IV. reda, itd.

Sunčevo zračenje je izvor energije za sve procese na Zemlji. Do Zemlje dolazi infracrveno i ultraljubičasto zračenje. Infracrveno zračenje je toplinsko zračenje koje zagrijava Zemlju. Ultraljubičasto zračenje je štetno zračenje od kojeg nas štiti ozonski sloj.

Hranidbena mreža je složena organizacija brojnih hranidbenih lanaca koji se međusobno isprepliću. Hranidbena mreža pokazuje protok energije u prirodi od proizvođača do razlagača.

Energija nikad ne nastaje i ne nestaje, nego se samo pretvara iz jednog oblika u drugi. Na primjer, autotrofni organizmi svjetlosnu energiju pretvaraju u kemijsku energiju, a u organizmu životinja se ta kemijska energija pretvara u mehaničku energiju potrebnu za kretanje.

Do Zemlje dolazi infracrveno i ultraljubičasto zračenje Sunca. Infracrveno zračenje je toplinsko zračenje koje zagrijava Zemlju. Ultraljubičasto zračenje je štetno zračenje od kojeg nas štiti ozonski sloj. Zračenje Sunca može se podijeliti i na vidljivo i nevidljivo zračenje.

Maslačak proizvođač jer je biljka koja ima mogućnost obavljanja fotositeze. Jelen je biljojed i potrošač I. reda. Vuk je mesojed što ga čini potrošačem višeg reda.

Vidljivo zračenje jest izvor energije za fotosintezu, odnosno to je energija koju mi vidimo kao svjetlost. Naše oko tu svjetlost razlikuje kao boje - ljubičasta, plava, zelena, žuta, narančasta i crvena. Upravo se od tih boja sastoji duga!

Glukoza je osnovna molekula u kojoj se pohranjuje energija nastala fotosintezom u autotrofnim organizmima. Drugi organizmi mogu koristiti glukozu iz autotrofa kao izvor energije za svoje životne procese.

Razlagači se nalaze na kraju hranidbenih lanaca. Oni razlažu ostatke svih uginulih organizama i prerađuju ih u oblike dostupne za korištenje drugim organizmima čime se završava jedan hranidbeni lanac i započinje novi. To su neke vrste gljive i bakterija.

Stanično disanje je skup procesa koji se događaju u mitohondrijima svih organizama i za koje je nužan kisik. Staničnim disanjem se iz hranjivih tvari oslobađa kemijska energija koju organizmi koriste za rast, razvoj, kretanje i obavljanje ostalih životnih funkcija.

Proizvođači su autotrofni organizmi koji se nalaze na početku svake hranidbene mreže. Oni vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom svim ostalim bićima, što je prvi korak u protoku energije u svakom hranidbenom lancu.

Tiktaalik je izumrla riba koja je živjela u razdoblju devona. Imala je obilježja riba i četveronožnih kralješnjaka te je mogla živjeti i u vodi i na kopnu. Tiktaalik riba je imala škrge, ljuske, spljoštenu glavu te je u perajma imala čvrste kosti koje su joj omogućile da se na njih osloni i kreće poput današnjih četveronožnih kralježnjaka.

Proizvođači su organizmi koji se nalaze na početku svake hranidbene mreže. To su autotrofni organizmi koji sami proizvode hranu pomoću Sunčeve svjetlosti. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.

Fotosinteza je proces kojim autotrofni organizmi samostalno proizvode hranu iz sunčeve svjetlosti. Fotosintezu vrše biljke, alge i neke bakterije.

Potrošači su heterotrofni organizmi koji dobivaju energiju iz hrane koju nalaze u prirodi (biljke i životinje). Ako jedu samo biljke, nazivamo ih biljojedi (srna). Mesojedi poput vuka jedu samo životinje, a svejedi poput medvjeda energiju dobivaju jedući i biljke i životinje.

Vidljivi dio spektra Sunčevog zračenja koristi se kao izvor energije u fotosintezi. Vidljivo zračenje omogućuje život svim živim bićima na Zemlji s obzirom na to da biljke fotosintezom stvaraju hranjive tvari i kisik koje koriste ostali organizmi.

Hranidbena mreža je složena organizacija brojnih hranidbenih lanaca koji se međusobno isprepliću. Hranidbena mreža pokazuje protok energije u prirodi od proizvođača do razlagača.

Biljke, alge i neke bakterije su autotrofni organizmi koji procesom fotosinteze samostalno proizvode hranu. Sami stvaraju hranu zahvaljujući posebnim organelima u kojima dolazi do pretvorbe Sunčeve energije u šećer.

Ozonski omotač građen je od molekula koje se sastoje od po tri atoma kisika, što ga razlikuje od molekula kisika (građenih od dva atoma kisika) i daje mu drugačija svojstva. Građa ozonskog omotača mu omogućuje apsorbiranje većine ultraljubičastog zračenja koje je štetno za žive organizme.

Iako proizvođači vežu Sunčevu energiju i čine ju dostupnom ostalim živim bićima, oni ne stvaraju energiju, nego joj samo mijenjaju oblik. Energija se ne stvara, ne nastaje i ne nestaje, nego prelazi iz jednog oblika u drugi i kruži sustavom.