Razmnožavanje životinja - Sličnosti i razlike

Ličinka leptira naziva se gusjenica. To je razvojni oblik leptira koji izlazi iz jajeta i ne nalikuje na odraslu jedinku dok ne prođe potpunu preobrazbu u kukuljici. Crv je narodni naziv za mnoge \"gmizave\" organizme i ne koristi se u znanstvenom nazivlju.

Punoglavac je ličinka žabe. On nastaje razvojem iz oplođene jajne stanice i ne nalikuje odrasloj žabi. Tek nakon preobrazbe punoglavac poprima uobičajeni izgled žabe.

Gmazovi polažu jaja u pijesak ili zemlju. To im omogućuje građa jajeta slična onoj kod ptičjih jaja, koja sprečava isušivanje zametka.

Pauci koji imaju razdvojeni spol razmnožavaju se unutarnjom oplodnjom, što je vrsta spolnog razmnožavanja. Takav oblik razmnožavanja uobičajen je za većinu člankonožaca, u koje osim pauka pripadaju i kukci.

Regeneracija je proces obnavljanja oštećenih dijelova tijela. Njega omogućuje dioba mitoza kojom nastaju nove tjelesne stanice. Neke životinje mogu regenerirati samo manja oštećenja na tijelu (npr. ogrebotine), dok neke mogu regenerirati čitave udove.

Kod ptica i gmazova oplodnja se odvija unutar tijela, u jajovodu, pa kažemo da oni imaju unutrašnju oplodnju.

Unutarnja oplodnja je vrsta oplodnje (spajanja muške i ženske spolne stanice) koja se odvija unutar tijela ženke, najčešće u jajovodu. Unutranju oplodnju imaju sisavci, ptice i gmazovi.

U nepotpunoj preobrazbi ličinka kukca nalikuje odrasloj jedinki. Kod takvog tipa preobrazbe nema stadija kukuljice. Jedan od kukaca koji ima nepotpunu preobrazbu je skakavac.

Čovjek spada u sisavce, što je vidljivo po sličnostima u građi tijela i brojnim životnim procesima, pa tako i razmnožavanju. Čovjek i ostali sisavci imaju vrlo sličan način razmnožavanja i sustav organa za razmnožavanje.

Kod sisavaca se oplodnja odvija unutar tijela, točnije u jajovodu, zbog čega se naziva unutrašnja oplodnja.

Kukci, kao i žabe, prolaze preobrazbu. Iz jajašaca izlaze ličinke koje mogu, ali i ne moraju, nalikovati odraslim jedinkama. Ličinke zatim prolaze preobrazbu (niz presvlačenja ili razvoj u kukuljici) kojom postaju odrasle jedinke.

Vodozemci i ribe, kao i većina drugih vodenih organizama, imaju vanjsku oplodnju. Vanjska oplodnja znači da jajna stanica izlazi iz tijela majke i spaja se sa spermijem u vodi, gdje se i nastavlja razvoj potomka.

Regeneracija je proces obnavljanja oštećenih dijelova tijela. Njega omogućuje dioba mitoza kojom nastaju nove tjelesne stanice. Neke životinje mogu regenerirati samo manja oštećenja na tijelu (npr. ogrebotine), dok neke mogu regenerirati čitave udove.

Nespolno razmnožavanje je oblik razmnožavanja u kojem sudjeluje samo jedan roditelj, a potomak je identičan tom roditelju.

Pas ima 78 kromosoma u tjelesnim stanicama te je 2n = 78.

Samooplodnja je proces oplodnje moguć kod dvospolaca, u kojem jedinka oplođuje samu sebe. Tipična je za nametnike, kojima samooplodnja omogućuje stvaranje velikog broja potomaka u kratkom vremenu. Neki od nametnika koji mogu vršiti samooplodnju su trakavice i metilji.

Jaja gmazova grije Sunčeva toplina. Gmazovi zakapaju jaja u pijesak ili zemlju koje zagrijava Sunce. Kako su gmazovi hladnokrvne životinje, njihova temperatura ovisi o okolišu, zbog čega ne bi mogli uvijek grijati jaja svojom tjelesnom toplinom.

Mliječ je sperma riba. Mužjaci ju ispuštaju u vodu u velikoj količini kako bi moglo doći do vanjske oplodnje.

Vapnena ljuska je dio jajeta koji sprečava isušivanje zametka. Upravo vapnena ljuska omogućuje pticama razmnožavanje na kopnu, bez vode u koju bi polagale jaja.

Ličinka leptira naziva se gusjenica. To je razvojni oblik leptira koji izlazi iz jajeta i ne nalikuje na odraslu jedinku dok ne prođe potpunu preobrazbu u kukuljici. Crv je narodni naziv za mnoge \"gmizave\" organizme i ne koristi se u znanstvenom nazivlju.

Samooplodnja je proces oplodnje moguć kod dvospolaca, u kojem jedinka oplođuje samu sebe. Tipična je za nametnike, kojima samooplodnja omogućuje stvaranje velikog broja potomaka u kratkom vremenu. Neki od nametnika koji mogu vršiti samooplodnju su trakavice i metilji.

Svi kralježnjaci razmnožavaju se spolno. To znači da mužjaci stvaraju muške spolne stanice, a ženke ženske spolne stanice u svojim spolnim žlijezdama. Tijekom oplodnje, muška i ženska spolna stanica se spajaju i stvaraju zigotu, oplođenu jajnu stanicu.

Svi sisavci hrane se majčinim mlijekom, po čemu je skupina i dobila ime. Postoje različiti načini konzumiranja mlijeka (većina sisavaca sisa, dok jednootvori ližu mlijeko s majčine dlake u području s mliječnim žlijezdama), no svi se hrane mlijekom.

Svi kralježnjaci razmnožavaju se spolno. To znači da mužjaci stvaraju muške spolne stanice, a ženke ženske spolne stanice u svojim spolnim žlijezdama. Tijekom oplodnje, muška i ženska spolna stanica se spajaju i stvaraju zigotu, oplođenu jajnu stanicu.

Preobrazba je oblik rasta i razvoja jedinke u kojem ličinka (mlada jedinka) mijenja svoj izgled kako bi postala odrasla jedinka. Preobrazbu prolaze žabe i brojni kukci. Kod kukaca preobrazba može biti potpuna ili nepotpuna.

Rakovi su vodeni člankonošci koji imaju vanjsku oplodnju. Ostale skupine člankonožaca (pauci, kukci) su pretežno kopneni, a vanjska oplodnja nije povoljna na zraku zbog prevelikog rizika od isušivanja spolnih stanica i njihovog otežanog spajanja.

U nepotpunoj preobrazbi ličinka kukca nalikuje odrasloj jedinki. Kod takvog tipa preobrazbe nema stadija kukuljice. Jedan od kukaca koji ima nepotpunu preobrazbu je skakavac.

Mliječ je sperma riba. Mužjaci ju ispuštaju u vodu u velikoj količini kako bi moglo doći do vanjske oplodnje.

Mlado ptica razvija se u jajetu koje mu pruža zaštitu i potrebne hranjive tvari za rast i razvoj. Ženke ptica griju jaja svojom tjelesnom toplinom kako bi osigurali dovoljno topline za razvoj mladunaca.

Zvjezdače i gujavice su neke od životinja koje imaju sposobnost regeneracije čitavih dijelova tijela. Regeneracija je proces obnavljanja oštećenih dijelova tijela. Osim zvjezdača i gujavica, čitave dijelove tijela mogu regenerirati i virnjaci, spužve te brojne druge životinje.

Spužve i žarnjaci najčešće se razmnožavaju nespolno pupanjem. U tom procesu roditeljska jedinka krene se ubrzano mitotski dijeliti na nekom dijelu te se razvije pup koji može ostati vezan za roditelja ili se odvojiti i stvoriti novu jedinku.

Većina sisavaca u potpunosti se razvija u maternici majke i hrani pupčanom vrpcom preko posteljice, no dvije skupine su iznimke. Tobolčari i jednootvori nemaju posteljicu, pa se njihovi mladi prvo razvijaju unutar tijela majke, a zatim izvan (kod tobolčara u tobolcu, kod jednootvora u jajetu).

Vanjska oplodnja je vrsta oplodnje (spajanja muške i ženske spolne stanice) koja se odvija izvan tijela roditelja. Najčešće se odvija u vodi u kojoj se muške spolne stanice lakše kreću prema ženskima i ne postoji rizik od isušivanja spolnih stanica. Vanjsku oplodnju imaju vodozemci i većina riba.

Spužve i žarnjaci najčešće se razmnožavaju nespolno pupanjem. U tom procesu roditeljska jedinka krene se ubrzano mitotski dijeliti na nekom dijelu te se razvije pup koji može ostati vezan za roditelja ili se odvojiti i stvoriti novu jedinku.

Mlade žabe nazivaju se punoglavci i izgledaju značajno različito od odraslih žaba. Da bi poprimili izgled odrasle žabe, prolaze preobrazbu tijekom koje razvijaju udove i gube rep.

U potpunoj preobrazbi ličinka kukca ne nalikuje odrasloj jedinki i naziva se gusjenica. Kako bi se razvila u odraslog kukca, prolazi potpunu preobrazbu unutar kukuljice. Jedna od skupina kukaca s potpunom preobrazbom su leptiri.

Ikra su jajne stanice riba. Ženke ih proizvode u velikoj količini i ispuštaju u vodu kako bi moglo doći do vanjske oplodnje.

Mlado gmazova razvija se u jajetu koje mu pruža zaštitu i potrebne hranjive tvari za rast i razvoj.

Ikra su jajne stanice riba. Ženke ih proizvode u velikoj količini i ispuštaju u vodu kako bi moglo doći do vanjske oplodnje.

Jednootvori su skupina sisavaca koja izliježe jaja. Iako razvoj mladunaca u jajetu nije tipičan za ostale sisavce, jednootvori pripadaju skupini sisavaca jer mladunci sisaju i hrane se majčinim mlijekom.

Ptice, kao i sisavci imaju unutrašnju oplodnju. Ženke ptica imaju samo jedan jajnik i jajovod, a mužjaci imaju dva sjemenika i dva sjemenovoda. Mužjak tijekom parenja unosi spermije u ženkinu nečisnicu te time dolazi do oplodnje jajne stanice.