Iako to čine drugačije nego životinje, i biljke, gljive i alge mogu reagirati na podražaje iz okoline. To je važno jer okolina uvjetuju njihov rast i razvoj. Na primjer, ako treba više svjetlosti, biljka će se savinuti prema izvoru svjetlosti, a ako se želi zaštititi od niskih temperatura, zatvorit će cvijetove.

Virnjaci (skupina koja pripada plošnjacima) imaju jednostavne oči u području glave koje im omogućuju prepoznavanje ima li ili nema svjetlosti. Ovim organizmima više odgovara tama te će se kretati od izvora svjetlosti.

Životinje imaju dobro razvijena osjetila, ali najčešće jedna životinja nema sva osjetila jednako dobro razvijena. Na primjer, psi imaju izrazito razvijen osjet njuha, ali ne vide sve boje, tj. imaju slabije razvijen vid. Šišmiši imaju odlično razvijen sluh pomoću kojeg lociraju objekte.

Člankonošci imaju ganglije grupirane u člancima. Grupirani gangliji tvore posebno veliku nakupinu u području glave što je slično mozgu kod kralježnjaka. Iz ganglija izlaze živčane vrpce koje se šire po ostatku tijela.

Neke ribe imaju bočnu prugu, posebni organ na bočnim stranama tijela. Bočna pruga im omogućuje osjećanje strujanja vode oko njih i osjećanje promjena tlaka u vodi.

Plošnjaci imaju živčane vrpce koje su paralelno postavljene te završavaju ganglijima u području glave. Gangliji su nakupine živčanih stanica koje imaju upravljačku ulogu u živčanom sustavu, a prvi put se pojavljuju upravo kod plošnjaka. Nakupljenje živčanih stanica u ganglije označuje početak centralizacije živčanog sustava u životinja.

Gmazovi imaju rašljasti jezik kojim palucaju, odnosno velikom brzinom plaze i uvlače jezik. Na taj način osjećaju mirise u zraku, što im omogućuje nalaženje plijena.

Kolutićavci imaju ganglije u svakom kolutiću, a ti gangliji su povezani živčanim vrpcama, što njihovom živčanom sustavu daje izgled ljestava. Osjetilne stanice za svjetlosne i kemijske podražaje te održavanje ravnoteže su smještene na površini tijela.

Puči se otvaraju i zatvaraju pod utjecajem tlaka vode. Ako tlak vode u biljci padne, znači da ima premalo vode i puči će se zatvoriti. Ako tlak vode raste, znači da ima dovoljno vode i puči će biti otvorene.

Neki cvjetovi (npr. tulipani) zatvaraju se kada temperatura padne kako bi zaštitili tučak i prašnike. Ova pojava dokazuje da biljke mogu osjetiti temperaturu i reagirati na promjene.

Žarnjaci imaju decentralizirani živčani sustav koji je mrežasto raspoređen. Ne mogu kontrolirati samo jedan dio živčane mreže, pa na podražaje reagiraju cijelim tijelom. Žarnjaci na svojim lovkama i oko usnog otvora imaju najviše osjetilnih stanica što im omogućuje lakši ulov hrane.

Spužve su sjedilački vodeni organizmi. One se prehranjuju tvarima koje im donosi voda zbog čega im nije potrebno pokretanje, pa nemaju razvijen živčani sustav. Nepostojanje živčanog sustava jedna je od prilagodbi organizama na sjedilački način života.

Sisavci imaju najrazvijeniji živčani sustav kod kralježnjaka. Tijekom evolucijskog razvoja organizama, živčani sustav je postajao sve složeniji. Došlo je do povećanja velikog mozga i naboranosti što je rezultiralo boljom sposobosti razmišljanja. I čovjek je sisavac, tako da sisavci imaju živčani sustav vrlo sličan ljudskom.

Kolutićavci imaju osjetilne stanice na površini tijela kojima mogu prepoznati svjetlo kako bi ga mogli izbjegavati. Npr. gujavice žive pod zemljom, u vlažnom okruženju, pa izlaganje direktnom suncu može dovesti do isušivanja i smrti.

Biljke mogu reagirati na podražaje, no ne mogu se kretati da bi se primakle poželjnom podražaju ili udaljile od neugodnog podražaja. No, mogu prilagoditi svoj rast i usmjeriti ga u najpovoljnijem smjeru za biljku.

Korijen biljke uvijek raste prema dolje, a izdanak prema gore, neovisno o tome kako stavimo sjemenku u zemlju. Do toga dolazi jer biljka može osjetiti gravitaciju i u skladu s njom orijentirati rast korijena i izdanka.

Žabe osjećaju zvukove pomoću opne iza oka. Ona titra, čime se pojačavaju zvukovi. Kod ljudi sličnu zadaću obavlja bubnjić.

Biljke, kao i životinje, imaju hormone koje koriste kao glasnike koji prenose informacije iz jednog tijela organizma u drugi. Hormoni omogućuju da cijeli organizam skladno reagira na podražaje iz okoline.

Člankonošci, posebice kukci, imaju dobro razvijene oči. Neki kukci imaju oči koje se sastoje od mnoštva okašaca od kojih svako stvara zasebnu sliku, pa svijet vide kao mozaik.

Kod većine beskralježnjaka koji imaju centralizirani živčani sustav njegovo središte su gangliji, nakupine živčanih stanica. Gangliji su manji i jednostavnije građeni od mozga, ali vrše istu ulogu - upravljanje živčanim sustavom.

Euglena je jednostanični organizam, zbog čega ne može imati složene osjetilne stanice, tjelešca ili organe. No, ima stanično tjelešce (organel) koje se naziva očna pjega. Pomoću očne pjege ona može osjetiti svjetlost i kretati se prema njoj.

Dupini i šišmiši služe se eholokacijom za snalaženje u prostoru, ali i lociranje plijena. Ove životinje odašilju specifične zvukove i primaju zvučne valove koji su se odbili od predmeta oko njih te na taj način prepoznaju okoliš oko sebe.

Kućne biljke često nemaju dovoljno svjetlosti, pa počnu rasti nagnuto, prema prozoru, kako bi mogle dobiti što više svjetla. Takav rast ukazuje na to da biljka osjeti svjetlost i može reagirati na nju.

Glavonošci su razred mekušaca. Oči glavonožaca (npr. lignja) izrazito su dobro razvijene i smatra se da vide gotovo jednako dobro kao i ljudi. Čak i građa oka glavonožaca podsjeća na građu oka čovjeka!

Žarnjaci imaju jednostavne osjetilne stanice u područjima koja koriste za prepoznavanje hrane, u lovkama i oko usnog otvora. Na primljene podražaje reagiraju cijelim tijelom što zahtjeva puno energije.

Živčani sustavi kod životinja mogu se podijeliti u dvije velike skupine: centralizirani i decentralizirani. Centralizirani živčani sustav je tipičan za dvobočno simetrične životinje, a decentralizirani za životinje sa zrakastom simetrijom.

Centraliziran živčani sustav se sastoji od središnjeg dijela i perifernog dijela. Središnji dio čine mozak i leđna moždina, a periferni dio čine živci. Ovakav živčani sustav je tipičan za dvobočno simetrične životinje kod kojih se središnji dio živčanog sustava nalazi u glavi.

Jednostanični organizmi (praživotinje) mogu reagirati na podražaje. Osjećaju različite podražaje preko svoje stanične membrane, a na njega mogu reagirati kretanjem prema podražaju ili od podražaja.

Grabežljivci su životinje koje moraju loviti kako bi se prehranile. Kako bi bili uspješni u lovu, grabežljivci moraju imati posebno dobro razvijen vid koji im omogućuje uočavanje plijena na velikim udaljenostima.

Mekušci imaju ganglije koji se nalaze na nekoliko mjesta unutar tijela te se iz njih pružaju živčane vrpce. Mekušci koji su slabo pokretni (školjkaši) imaju slabije razvijeni živčani sustav, dok je on dobro razvijen kod pokretnih mekušaca (npr. hobotnica, lignja, puževi).