Reagiranje na podražaje i osjetila u ostalih skupina organizama

Gmazovi imaju centraliziran živčani sustav koji se sastoji od mozga, leđne moždine i živaca. Mozak ptica je bolje razvijen nego mozak gmazova. Ptice imaju jako dobro razvijen osjet vida i sluha.

Kolutićavci imaju ganglije u svakom kolutiću, a ti gangliji su povezani živčanim vrpcama, što njihovom živčanom sustavu daje izgled ljestava. Osjetilne stanice za svjetlosne i kemijske podražaje te održavanje ravnoteže su smještene na površini tijela.

Korijen biljke uvijek raste prema dolje, a izdanak prema gore, neovisno o tome kako stavimo sjemenku u zemlju. Do toga dolazi jer biljka može osjetiti gravitaciju i u skladu s njom orijentirati rast korijena i izdanka.

Centraliziran živčani sustav je tipičan za dvobočno simetrične životinje. On se sastoji od središnjeg dijela i perifernog dijela. Središnji dio čine mozak i leđna moždina, a periferni dio čine živci.

Neke ribe imaju bočnu prugu, posebni organ na bočnim stranama tijela. Bočna pruga im omogućuje osjećanje strujanja vode oko njih i osjećanje promjena tlaka u vodi.

Biljke, kao i životinje, imaju hormone koje koriste kao glasnike koji prenose informacije iz jednog tijela organizma u drugi. Hormoni omogućuju da cijeli organizam skladno reagira na podražaje iz okoline.

Žarnjaci imaju decentralizirani živčani sustav koji je mrežasto raspoređen. Ne mogu kontrolirati samo jedan dio živčane mreže, pa na podražaje reagiraju cijelim tijelom.

Sisavci imaju najrazvijeniji živčani sustav kod kralježnjaka. Tijekom evolucijskog razvoja organizama, živčani sustav je postajao sve složeniji. Došlo je do povećanja velikog mozga i naboranosti što je rezultiralo boljom sposobosti razmišljanja. I čovjek je sisavac, tako da sisavci imaju živčani sustav vrlo sličan ljudskom.

Gmazovi imaju rašljasti jezik kojim palucaju, odnosno velikom brzinom plaze i uvlače jezik. Na taj način osjećaju mirise u zraku, što im omogućuje nalaženje plijena.

Kućne biljke često nemaju dovoljno svjetlosti, pa počnu rasti nagnuto, prema prozoru, kako bi mogle dobiti što više svjetla. Takav rast ukazuje na to da biljka osjeti svjetlost i može reagirati na nju.

Gmazovi imaju centraliziran živčani sustav koji se sastoji od mozga, leđne moždine i živaca. Imaju bolje razvijen mozak nego vodozemci. Imaju rašljasti jezik koji im omogućuje osjet mirisa, a neki imaju i osjetilo topline zahvaljujući kojem raspoznaju objekte u mraku.

Jednostanični organizmi (praživotinje) mogu reagirati na podražaje. Osjećaju različite podražaje preko svoje stanične membrane, a na njega mogu reagirati kretanjem prema podražaju ili od podražaja.

Iako to čine drugačije nego životinje, i biljke, gljive i alge mogu reagirati na podražaje iz okoline. To je važno jer okolina uvjetuju njihov rast i razvoj. Na primjer, ako treba više svjetlosti, biljka će se savinuti prema izvoru svjetlosti, a ako se želi zaštititi od niskih temperatura, zatvorit će cvijetove.

Sisavci imaju centraliziran živčani sustav koji se sastoji od mozga, leđne moždine i živaca. Sisavci imaju najrazvijeniji živčani sustav kod kralježnjaka. Također, sisavci imaju najveći veliki mozak i najveću naboranost što je rezultiralo boljom sposobosti razmišljanja i pamćenja.

Vodozemci imaju centraliziran živčani sustav koji se sastoji od mozga, leđne moždine i živaca. Mozak im je bolje razvijen nego kod riba, ali slabije razvijen od mozga gmazova, ptica i sisavaca.

Žarnjaci imaju jednostavne osjetilne stanice u područjima koja koriste za prepoznavanje hrane, u lovkama i oko usnog otvora. Na primljene podražaje reagiraju cijelim tijelom što zahtjeva puno energije.

Žarnjaci imaju decentralizirani živčani sustav koji je mrežasto raspoređen. Ne mogu kontrolirati samo jedan dio živčane mreže, pa na podražaje reagiraju cijelim tijelom. Žarnjaci na svojim lovkama i oko usnog otvora imaju najviše osjetilnih stanica što im omogućuje lakši ulov hrane.

Kod većine beskralježnjaka koji imaju centralizirani živčani sustav njegovo središte su gangliji, nakupine živčanih stanica. Gangliji su manji i jednostavnije građeni od mozga, ali vrše istu ulogu - upravljanje živčanim sustavom.

Člankonošci, posebice kukci, imaju dobro razvijene oči. Neki kukci imaju oči koje se sastoje od mnoštva okašaca od kojih svako stvara zasebnu sliku, pa svijet vide kao mozaik.

Živčani sustavi kod životinja mogu se podijeliti u dvije velike skupine: centralizirani i decentralizirani. Centralizirani živčani sustav je tipičan za dvobočno simetrične životinje, a decentralizirani za životinje sa zrakastom simetrijom.

Neki cvjetovi (npr. tulipani) zatvaraju se kada temperatura padne kako bi zaštitili tučak i prašnike. Ova pojava dokazuje da biljke mogu osjetiti temperaturu i reagirati na promjene.

Centraliziran živčani sustav se sastoji od središnjeg dijela i perifernog dijela. Središnji dio čine mozak i leđna moždina, a periferni dio čine živci. Ovakav živčani sustav je tipičan za dvobočno simetrične životinje kod kojih se središnji dio živčanog sustava nalazi u glavi.

Virnjaci (skupina koja pripada plošnjacima) imaju jednostavne oči u području glave koje im omogućuju prepoznavanje ima li ili nema svjetlosti. Ovim organizmima više odgovara tama te će se kretati od izvora svjetlosti.

Kod većine beskralježnjaka koji imaju centralizirani živčani sustav njegovo središte su gangliji, nakupine živčanih stanica. Gangliji su manji i jednostavnije građeni od mozga, ali vrše istu ulogu - upravljanje živčanim sustavom.

Mekušci imaju ganglije koji se nalaze na nekoliko mjesta unutar tijela te se iz njih pružaju živčane vrpce. Mekušci koji su slabo pokretni (školjkaši) imaju slabije razvijeni živčani sustav, dok je on dobro razvijen kod pokretnih mekušaca (npr. hobotnica, lignja, puževi).

Dupini i šišmiši služe se eholokacijom za snalaženje u prostoru, ali i lociranje plijena. Ove životinje odašilju specifične zvukove i primaju zvučne valove koji su se odbili od predmeta oko njih te na taj način prepoznaju okoliš oko sebe.

Eholokacija omogućuje šišmišima i dupinima snalaženje u prostoru i lociranje plijena. Ove životinje odašilju specifične zvukove i primaju zvučne valove koji su se odbili od predmeta oko njih te na taj način prepoznaju okoliš oko sebe.

Palucanje, odnosno brzo plaženje i uvlačenje jezika, karakteristika je gmazova. Na taj način oni osjećaju mirise u zraku, što im omogućuje nalaženje plijena.

Kolutićavci imaju ganglije u svakom kolutiću, a ti gangliji su povezani živčanim vrpcama, što njihovom živčanom sustavu daje izgled ljestava. Osjetilne stanice za svjetlosne i kemijske podražaje te održavanje ravnoteže su smještene na površini tijela.

Grabežljivci su životinje koje moraju loviti kako bi se prehranile. Kako bi bili uspješni u lovu, grabežljivci moraju imati posebno dobro razvijen vid koji im omogućuje uočavanje plijena na velikim udaljenostima.

Životinje imaju decentraliziran ili centraliziran živčani sustav. Decentraliziran živčani sustav je tipičan za životinje sa zrakastom simetrijom, odnosno jednostavnijom građom. Centraliziran živčani sustav je tipičan za dvobočno simetrične životinje.

Puči se otvaraju i zatvaraju pod utjecajem tlaka vode. Ako tlak vode u biljci padne, znači da ima premalo vode i puči će se zatvoriti. Ako tlak vode raste, znači da ima dovoljno vode i puči će biti otvorene.

Biljke mogu reagirati na podražaje, no ne mogu se kretati da bi se primakle poželjnom podražaju ili udaljile od neugodnog podražaja. No, mogu prilagoditi svoj rast i usmjeriti ga u najpovoljnijem smjeru za biljku.

Kolutićavci imaju osjetilne stanice na površini tijela kojima mogu prepoznati svjetlo kako bi ga mogli izbjegavati. Npr. gujavice žive pod zemljom, u vlažnom okruženju, pa izlaganje direktnom suncu može dovesti do isušivanja i smrti.

Ribe imaju centraliziran živčani sustav koji se sastoji od mozga, leđne moždine i živaca. Imaju dobro razvijena osjetila, a neke posjeduju i bočnu prugu pomoću koje osjećaju strujanje vode i promjene u tlaku vode.

Spužve su sjedilački vodeni organizmi. One se prehranjuju tvarima koje im donosi voda zbog čega im nije potrebno pokretanje, pa nemaju razvijen živčani sustav. Nepostojanje živčanog sustava jedna je od prilagodbi organizama na sjedilački način života.

Životinje imaju dobro razvijena osjetila, ali najčešće jedna životinja nema sva osjetila jednako dobro razvijena. Na primjer, psi imaju izrazito razvijen osjet njuha, ali ne vide sve boje, tj. imaju slabije razvijen vid. Šišmiši imaju odlično razvijen sluh pomoću kojeg lociraju objekte.

Člankonošci imaju ljestvičast živčani sustav. Imaju ganglije grupirane u člancima koji tvore posebno veliku nakupinu u području glave što je slično mozgu kod kralježnjaka. Iz ganglija izlaze živčane vrpce koje se šire po ostatku tijela.

Plošnjaci imaju živčane vrpce koje su paralelno postavljene te završavaju ganglijima u području glave. Nakupljanje živčanih stanica u ganglije se prvi put pojavljuje upravo kod plošnjaka i označuje početak centralizacije živčanog sustava u životinja.

Neke ribe imaju bočnu prugu, posebni organ na bočnim stranama tijela. Bočna pruga im omogućuje osjećanje strujanja vode oko njih i osjećanje promjena tlaka u vodi.

Glavonošci su razred mekušaca. Oči glavonožaca (npr. lignja) izrazito su dobro razvijene i smatra se da vide gotovo jednako dobro kao i ljudi. Čak i građa oka glavonožaca podsjeća na građu oka čovjeka!

Mekušci imaju ganglije koji se nalaze na nekoliko mjesta unutar tijela te se iz njih pružaju živčane vrpce. Mekušci koji su slabo pokretni (školjkaši) imaju slabije razvijeni živčani sustav, dok je on dobro razvijen kod pokretnih mekušaca (npr. hobotnica, lignja, puževi).

Člankonošci imaju ganglije grupirane u člancima. Grupirani gangliji tvore posebno veliku nakupinu u području glave što je slično mozgu kod kralježnjaka. Iz ganglija izlaze živčane vrpce koje se šire po ostatku tijela.

Žabe osjećaju zvukove pomoću opne iza oka. Ona titra, čime se pojačavaju zvukovi. Kod ljudi sličnu zadaću obavlja bubnjić.

Plošnjaci imaju živčane vrpce koje su paralelno postavljene te završavaju ganglijima u području glave. Gangliji su nakupine živčanih stanica koje imaju upravljačku ulogu u živčanom sustavu, a prvi put se pojavljuju upravo kod plošnjaka. Nakupljenje živčanih stanica u ganglije označuje početak centralizacije živčanog sustava u životinja.

Euglena je jednostanični organizam, zbog čega ne može imati složene osjetilne stanice, tjelešca ili organe. No, ima stanično tjelešce (organel) koje se naziva očna pjega. Pomoću očne pjege ona može osjetiti svjetlost i kretati se prema njoj.