Moždani udar je krvarenje u mozgu do kojeg dolazi zbog puknuća žile u mozgu. Posljedica je oštećenje tog dijela mozga što može uzrokovati paralizu, a u težim slučajevima smrt.

Osjetilna živčana vlakna primaju podražaje od osjetilnih organa i prenose ih do središnjeg živčanog sustava, odnosno mozga i leđne moždine. Suprotno, pokretačka živčana vlakna prenose naredbe iz mozga i leđne moždine do organa.

Živčane stanice prenose informacije u obliku živčanih impulsa. Živčani impulsi su električni signali koji nastaju kada se promjeni električni naboj živčane stanice. Ta promjena naboja prenosi se s jedne stanice na drugu i tako se živčani impuls širi.

Neuroni su živčane stanice koje čine temeljnu jedinicu građe i funkcije živčanog sustava. Svaki neuron se sastoji od tijela s dendritima (kratki ogranci) koji primaju signal i aksona koji prenosi informaciju do sljedećeg neurona.

Kako se živčani sustav proteže po cijelom tijelu, bitno je čuvati zdravlje cijelog tijela i svih sustava organa kako bi se živčani sustav zaštitio od stresa. Bitno je pružati živčanom sustavu dovoljno energije za rad (hrana, san), ali i dovoljno podražaja (tjelesna aktivnost).

Refleksni luk uspostavlja se kada je potrebna brza, refleksna reakcija (npr. kada osjetimo bol). U tom slučaju, osjetilna živčana vlakna prenose podražaj do leđne moždine. Podražaj se ne prenosi dalje do mozga, nego već iz leđne moždine kreće povratna informacija putem pokretačkih živčanih vlakana (najčešće je ta povratna informacija uputa tijelu da odmakne od bolnog podražaja).

Moždano deblo povezuje mozak i leđnu moždinu. U njemu dolazi do križanja živaca, zbog čega lijeva polutka mozga upravlja desnom stranom tijela i obrnuto. Moždano deblo jedan je od najbitnijih dijelova živčanog sustava jer upravlja brojnim tjelesnim funkcijama nužnima za održavanje života, kao što je rad srca i disanje, ali i refleksi kao što su gutanje i kihanje.

Gnojni meningitis je bakterijska bolest kod koje bakterije uzrokuju upalu moždane ovojnice. Neki od simptoma su glavobolja, vrućica, ukočen vrat i pospanost. Kako je to bakterijska bolest, ona se liječi antibioticima.

Od navedenih aktivnosti, samo je trčanje u potpunosti pod kontrolom naše volje. Iako imamo djelomičnu kontrolu nad gutanjem i disanjem, gutanje je većinski refleksni proces, a čak i ako voljno zaustavimo disanje na neko vrijeme, ubrzo će nesvjesni dio živčanog sustava preuzeti kontrolu i potaknuti disanje.

Pokretačka živčana vlakna prenose upute iz središnjeg živčanog sustava do ostatka tijela, npr. do unutarnjih organa ili mišića. Suprotno, osjetilna živčana vlakna primaju podražaje od osjetilnih organa i prenose ih do središnjeg živčanog sustava, odnosno mozga i leđne moždine.

Živčani sustav dijeli se na središnji i periferni. Središnji se sastoji od mozga i leđne moždine, a periferni od živaca koji se šire po cijelom tijelu.

Veliki mozak dijeli se na lijevu i desnu polutku. Između njih nalazi se duboka brazda. Lijeva polutka mozga upravlja desnom stranom tijela, a desna lijevom.

Iako pomoću živčanog sustava kontroliramo brojne aktivnosti svoga tijela (voljne aktivnosti), neke ipak ne možemo kontrolirati. Mi ne možemo svjesno kontrolirati širenje zjenica, otkucaje srca i disanje već to živčani sustav čini za nas.

Središnji živčani sustav sastoji se od mozga i leđne moždine. Ovaj je sustav zadužen za primanje i obradu podražaja te slanje uputa ostatku tijela.

Odmah nakon prestanka konzumiranja supstance o kojoj je osoba ovisna dolazi do krize ustezanja. Tada se osoba osjeća psihički i fizički loše jer joj se tijelo ponovno navikava na funkcioniranje bez štetnih supstanci. Iako prestanak konzumiranja supstance koja izaziva ovisnost dugoročno izaziva poboljšanje zdravstvenog stanja i bolje psihičko stanje, na početku je odvikavanje izrazito teško i bolno, zbog čega brojni ljudi odustanu i vrate se ovisnosti. Upravo zato bitno je niti ne počinjati konzumirati nikotin, alkohol i droge.

Virusni meningitis, bjesnoća i dječja paraliza različite su bolesti živčanog sustava uzrokovane virusima. Virusni meningitis i bjesnoća su upale mozga koje mogu završiti smrću, a dječja paraliza nastaje kada virus napadne leđnu moždinu. Za bjesnoću i dječju paralizu postoje cjepiva.

U psihičke poremećaje ubrajaju se poremećaji u prijenosu živčanih impulsa u mozgu koji utječu na osjećaje i ponašanje osobe. Psihički poremećaji mogu se liječiti razgovorom sa psihologom ili terapijom sa psihijatrom.

Jači udarac u glavu može uzrokovati potres mozga. Simptomi potresa mozga su glavobolja, nesvjestica i mučnina, a može doći i do zaboravljanja događaja i informacija. Ako osoba sumnja na potres mozga, mora potražiti liječničku pomoć i mirovati.

Epilepsija uzrokuje napadaje grčenja tijela u kojem osoba često pada na tlo, izlazi joj pjena na usta i ne može komunicirati s okolinom. Ako netko ima epileptični napad, treba ga poleći na bok i zaštititi ga od udaranja glavom.

Živčani sustav odgovoran je za ubrzavanje i usporavanje rada brojnih organa i sustava organa. Može ubrzati rad probavnog sustava dok odmaramo, a ubrzati ga dok smo aktivni kako ne bi trošili energiju na probavu.

Živčana stanica ima sposobnost primanja podražaja što nazivamo podražljivost i provođenja informacija o tom podražaju što nazivamo provodljivost. Zahvaljujući ovojnici koja obavija živčano vlakno, podražaji se jako brzo prenose između stanica.

Svi sustavi organa povezani su u organizam. Da bi organizam skladno funkcionirao, mora postojati \"šef\" koji njime upravlja. Ljudskim organizmom upravlja živčani sustav, a endokrini sustav je zadužen za usklađivanje svih dijelova organizma s uputama koje šalje živčani sustav.

Nikotin, alkohol i droge izazivaju ovisnost kod ljudi koji ih redovno koriste. Osim ovisnosti (potrebe da ih se nastavi konzumirati), ove tvari stvaraju nepopravljivu štetu ne samo na živčanom sustavu, nego i na svim ostalim sustavima organa.

Živčana stanica sastoji se od tijela, kratkih ogranaka i živčanog vlakna. Kratki ogranci ili dendriti primaju podražaje, u tijelu se nalaze stanični organeli, a živčano vlakno (dugi ogranak) prenosi podražaj do iduće živčane stanice.

Mali mozak je zadužen za koordinaciju pokreta i održavanje ravnoteže što nam omogućuje izvođenje preciznih radnji. Ono se nalazi ispod velikog mozga, u stražnjem dijelu lubanje.

Živac se sastoji od velikog broja živčanih vlakana (dugih ogranaka živčanih stanica) i krvnih žila. Živčana vlakna mogu biti osjetilna ili pokretačka. Osjetilna vlakna provode impulse od organa koji prima podražaj do središnjeg živčanog sustava, a pokretačka vlakna šalju naredbe iz središnjeg sustava do organa.

Živčane stanice nisu u direktnom kontaktu jedna s drugom. One živčani impuls prenose kemijskim glasnicima koje ispuštaju u međuprostor koji se nalazi između završnih nožica jedne i kratkih ogranaka iduće živčane stanice. Taj međuprostor nazivamo sinapsa.

Periferni živčani sustav čine živci koji prenose živčane impulse po cijelom tijelu. Ako živac sadrži osjetilno živčano vlakno, prenosit će impuls od organa do mozga. Ako sadrži pokretačka živčana vlakna, impuls će se prenositi iz mozga prema drugim organima. Živci prenose impulse uvijek u smjeru od tijela stanice prema završnim nožicama.

Leđna moždina prolazi kroz kralježnicu. Iz nje izlaze živci koji se šire po cijelom tijelu što omogućuje kontrolu refleksnih radnji i osigurava brze reakcije u slučaju opasnosti jer podražaj ne mora putovati do mozga da bi se izazvala reakcija, već ju koordinira leđna moždina.

Živčani sustav građen je od posebnih živčanih stanica. Te stanice imaju sposobnost provođenja živčanih impulsa. Mnogo živčanih stanica izgrađuje živčano tkivo.

Mozak se može podijeliti na tri glavna dijela: veliki mozak, mali mozak i moždano deblo. Veliki je mozak zadužen za najsloženije funkcije i tu se nalaze središta za vid i sluh. Mali mozak se nalazi ispod velikog mozga i tu se nalazi središte za ravnotežu. Moždano deblo povezuje mozak s leđnom moždinom.

Moždana središta su nakupine živčanih stanica. To su točno određena područja na kori mozga koja su zadužena za specifične funkcije. Točno je poznato na kojem dijelu mozga se nalazi npr. centar za vid i centar za sluh.

Na kraju živčanog vlakna nalaze se tanki, izduženi završetci koji se nazivaju završne nožice. Do njih, preko živčanog vlakna, dolazi signal (podražaj) kojeg prenose na drugu živčanu stanicu.

Sinapsa je razmak (međuprostor) između završnih nožica jedne i kratkih ogranaka druge živčane stanice. U području sinapse dolazi do prijenosa živčanog impulsa izlučivanjem kemijskih tvari.

Veliki mozak građen je od moždane kore koja se nalazi se na površini mozga i moždane srži u unutrašnjosti. Možda kora je naborana i u njoj se zbivaju najsloženiji misaoni procesi.