Kolutićavci su skupina beskralježnjaka kolutićave građe kod kojih se prvi put javlja zatvoreni krvotok. Većina kolutićavaca živi u vodi (pijavice, cjevaši), ali neki poput gujavice su se prilagodili životu u vlažnome tlu.

Biljke se dijele na tri velike skupine: mahovine, papratnjače i sjemenjače. Mahovine rastu na vlažnim staništima i voda im je potrebna za razmnožavanje. Papratnjače su zeljaste biljke koje su u karbonu dominirale svijetom. Sjemenjače su najrazvijenije biljke koje prema položaju sjemenog zametka dijelimo na golosjemenjače i kritosjemenjače.

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge i kolutiće srasle u glavu, prsa i zadak. Dvobočno su simetrični, a može ih se naći u vodi, na kopnu i u zraku. Možemo ih podijeliti na četiri glavne skupine: kukci, klještari, stonoge i rakovi.

Lišaj je organizam nastao simbiozom cijanobakterija i gljiva. Lišajeve se smatra pionirima vegetacije jer mogu nastaniti staništa na kojima drugi organizmi ne mogu preživjeti i učiniti ih pogodnima za život. Lišajevi su bioindikatori koji nam svojim rastom ukazuju da je na nekom području čisti zrak.

U gljive spadaju i kvasci, jednostanične gljivice koje uzrokuju vrenje. Po prehrani gljive se dijele na saprofite (otrovne i jestive gljive) i parazite (npr. guba i kandida).

Bakterije jednostanični organizmi koji mogu biti autotrofi i heterotrofi, a u hranidbenoj mreži imaju i ulogu razlagača. Autotrofne bakterije samostalno stvaraju hranjive tvari koristeći svjetlosnu energiju ili anorganske spojeve iz okoliša. Heterotrofne bakterije hranu uzimaju iz okoliša i dijelimo ih na parazite ili saprofite (razlagači).

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka koja je zrakasto simetrična. Oni žive samo u moru i dijele se na ježince, zvjezdače, zmijače, stapčare i trpove. Dobili su ime po bodljama kojima se kreću i pomoću kojih se brane od predatora.

Mahovine su skupina biljaka koje nemaju provodne žile i upijaju vodu cijelom površnim tijela. Iako su prave kopnene biljke, voda im je potrebna za razmnožavanje. Nalazimo ih na vlažnim i sjenovitim staništima.

Ribe su skupina kralježnjaka koja živi samo u vodi, a dijele se na hrskavičnjače i koštunjače. To su vodene, dvobočno simetrične životinje sa škrgama, ljuskama i parnim perajama.

Oblići su skupina dvobočno simetričnih beskralježnjaka kod koje se prvi put javlja prohodno probavilo (osim usta, imaju i dodatni otvor na probavilu - crijevni otvor). Nastanjuju kopno, more, a mnogi su i paraziti, npr. dječja glista.

Vodozemci su skupina kralježnjaka prilagođena životu na kopnu, ali samo na vlažnim staništima. Većinom se razmnožavaju u vodi, a neki predstavnici u vodi provode čitav život. Dijele se na bezrepce (žabe), repaše (vodozemci, daždevnjaci) i beznošce.

Domena je najviša sistematska kategorija nakon koje sljedi carstvo. Sva živa bića mogu se podijeliti u tri domene: arheje i bakterije koji imaju prokariotski tip stanice te eukarioti.

Sistematika je grana biologije koja se bavi razvrstavanjem i uspoređivanjem organizama. Upravo su načela sistematike omogućile svrstavanje živih bića u skupine u kojima ih danas poznajemo, od najpreciznijih skupina (vrsta) do najopćenitijih (domena).

Sjemenjače su skupina biljaka najbolje prilagođena životu na kopnu. Stvaraju sjemenke iz koje se razvija mlada biljka i nije im potrebna voda za razmnožavanje. Ovisno o položaju sjemenog zametka, strukture iz koje se razvija sjemenka, razlikujemo golosjemenjače i kritosjemenjače.

Žarnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju organizmi zrakaste simetrije tijela koji imaju žarnice. Prvi su organizmi koji imaju tkiva, a mogu biti sjedilački ili slobodno plivati. Najpoznatiji žarnjaci su meduze.

Živi svijet se dijeli na tri domene: arheje, bakterije i eukariote. Eukarioti su skupina organizama u čijim se stanicama DNA molekula nalazi u jezgri. Eukarioti se dijele na protoktiste, gljive, biljke i životinje. Arheje i bakterije su prokariotski organizmi koji ne posjeduju jezgru.

Mekušci su skupina beskralježnjaka kod koje se prvi put javljaju srce i žile. Imaju mekano tijelo koje može biti dvobočno simetrično ili asimetrično. Mekušci se dijele na puževe, školjkaše i glavonošce.

Biljke su skupina višestaničnih, autotrofnih organizama prilagođenih za život na kopnu. Pričvršćene su za podlogu i mogu rasti cijeloga života. Prema osnovnoj građi biljke dijelimo na tri skupine - mahovine, papratnjače i sjemenjače.

Životinje su višestanični, heterotrofni organizmi. Vrlo su raznolika skupina i nastanjuju raznolika staništa, uključujući vodu, kopnu i zrak. Dijelimo ih na dvije glavne skupine - beskralježnjake i kralježnjake.

Arheje, bakterije i eukarioti su tri domene živog svijeta. U domenu arheja spadaju jednostanični organizmi koji mogu preživjeti na ekstremnim, nepovoljnim staništima na kojima niti jedan drugi organizam ne može preživjeti, kao što su dno oceana ili vulkan.

Sve životinje dijele se na beskralježnjake i kralježnjake. Beskralježnjaci su životinje bez razvijene kralježnice (spužve, žarnjaci, plošnjaci, oblići, mekušci, kolutićavci, člankonošci i bodljikaši). Kralježnjaci su životinje s kralježnicom koji se dijele na ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce.

Dihotomski ključ je uputa za prepoznavanje živih bića koja se temelji na pitanjima s dva moguća odgovora. Započinje se s vrlo općenitim pitanjima, koja postaju sve specifičnija dok ne postanu toliko specifična da opisuju samo jednu vrstu.

Sisavci su skupina kralježnjaka čije je tijelo prekriveno dlakama, mlado hrane mlijekom, a pripada im i čovjek. Dijele se na jednootvore (jedini ne rađaju žive mlade nego liježu jaja), tobolčare i prave sisavce (plodvaše).

Papratnjače su biljke koje se danas javljaju samo u zeljastom obliku, ali su tijekom prošlosti postojale i drvenaste vrste. Građene su od korijena, stabljike i lista te maju provodni sustav, ali im je za razmnožavanje potrebna voda. Goleme drvenaste papratnjače su dominirale svijetom u karbonu.

Spužve su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju organizmi najjednostavnije građe, koji nemaju tkiva niti organe. Žive sjedilačkim načinom života, pričvršćene za dno mora ili slatke vode.

Genetika je grana biologije koja proučava nasljeđivanje i gene. Često se upravo genetička otkrića i sličnosti i razlike u genima organizama koriste kako bi ih se smjestilo u određenu sistematičku kategoriju.

Prema smještaju sjemenog zametka, sjemenjače dijelimo na golosjemenjače i kritosjemenjače. Kod golosjemenjača su sjemeni zametci goli, a kod kritosjemenjača su skriveni unutar cvijeta, zbog čega se nazivaju i cvjetnice. Smreka i jela su primjeri golosjemenjača, a breza i vrba kritosjemenjača.

Ptice su skupina kralježnjaka koja ima perje, kljun i krila. Prva su skupina kralježnjaka koja je mogla održavati stalnu tjelesnu temperaturu. Iako većina ptica leti (letačice), postoje i ptice koje ne lete (neletačice, npr. noj). Osim po zraku, brojne ptice mogu se kretati i po kopnu i po vodi.

Plošnjaci su skupina beskralježnjaka jednostavne građe kojoj pripadaju virnjaci koji slobodno žive u vodi, ali i paraziti, trakavice i metilji. Plošnjaci imaju razvijena tkiva i organe te su dvobočno simetrični.

Gmazovi su skupina kralježnjaka koja se prva u potpunosti prilagodila na život na kopnu. Prilagodbe za život na kopnu su ljuske i razvijena pluća kojima udišu zrak. Dijele se na ljuskaše (guštere i zmije), krokodile, kornjače i premosnike.

Protisti (protoktisti) su skupina organizama kojoj pripadaju i autotrofni i heterotrofni organizmi, kao i jednostanični i višestanični organizmi. Primjer jednostaničnog heterotrofnog protista je papučica, a višestaničnog autotrofnog alga.

Arheje, bakterije i eukarioti su tri domene živog svijeta. Bakterije su najrasprostranjenija skupina organizama na svijetu. To su jednostanični organizmi koji mogu živjeti u svim životnim uvijetima te su čak prilagođeni i na život u ili na drugim živim bićima.