Razvrstavanje i raznolikost živih bića

Kolutićavci su skupina beskralježnjaka kolutićave građe kod kojih se prvi put javlja zatvoreni krvotok. Većina kolutićavaca živi u vodi (pijavice, cjevaši), ali neki poput gujavice su se prilagodili životu u vlažnome tlu.

Biljke su skupina višestaničnih, autotrofnih organizama prilagođenih za život na kopnu. Pričvršćene su za podlogu i mogu rasti cijeloga života. Prema osnovnoj građi biljke dijelimo na tri skupine - mahovine, papratnjače i sjemenjače.

Spužve su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju organizmi najjednostavnije građe, koji nemaju tkiva niti organe. Žive sjedilačkim načinom života, pričvršćene za dno mora ili slatke vode.

Ribe su skupina kralježnjaka koja živi samo u vodi, a dijele se na hrskavičnjače i koštunjače. To su vodene, dvobočno simetrične životinje sa škrgama, ljuskama i parnim perajama.

Gmazovi su skupina kralježnjaka koja se prva u potpunosti prilagodila na život na kopnu. Prilagodbe za život na kopnu su ljuske i razvijena pluća kojima udišu zrak. Dijele se na ljuskaše (guštere i zmije), krokodile, kornjače i premosnike.

Sisavci su skupina kralježnjaka čije je tijelo prekriveno dlakama, rađaju žive mlade koje hrane mlijekom. Dijele se na jednootvore (jedini ne rađaju žive mlade nego liježu jaja), tobolčare i prave sisavce (plodvaše).

Lišaj je organizam nastao simbiozom cijanobakterija i gljiva. Lišajeve se smatra pionirima vegetacije jer mogu nastaniti staništa na kojima drugi organizmi ne mogu preživjeti i učiniti ih pogodnima za život. Lišajevi su bioindikatori koji nam svojim rastom ukazuju da je na nekom području čisti zrak.

Simbiotske bakterije su bakterije koje žive u skladnom suživotu sa drugim organizmima (biljkama ili životinjama). Na primjer, u našem debelom crijevu živi bakterija koja nam pomaže u probavi hrane, a mi nju opskrbljujemo hranjivim organskim tvarima.

Heterotrofne bakterje koje žive u drugim živim organizmima, biljkama i životinjama, i od njih uzimaju hranjive tvari. Mogu uzrokovati bolesti kod domaćina.

Dvoimeno nazivlje je, u znanstvenome svijetu, dogovoreni način imenovanja vrsta. Ime vrste sastoji se od dvije latinske riječi gdje prva riječ označuje ime roda i piše se velikim slovom, a druga riječ opisuje vrstu tog roda i piše se malim slovom. Ovu metodu imenovanja je u 18. stoljeću predložio švedski znanstvenih Carl von Linne.

Mekušci su skupina beskralježnjaka kod koje se prvi put javljaju srce i žile. Imaju mekano tijelo koje može biti dvobočno simetrično ili asimetrično. Mekušci se dijele na puževe, školjkaše i glavonošce.

Oblići su skupina dvobočno simetričnih beskralježnjaka kod koje se prvi put javlja prohodno probavilo (osim usta, imaju i dodatni otvor na probavilu - crijevni otvor). Nastanjuju kopno, more, a mnogi su i paraziti, npr. dječja glista.

Dihotomski ključ je uputa za prepoznavanje živih bića koja se temelji na pitanjima s dva moguća odgovora. Započinje se s vrlo općenitim pitanjima, koja postaju sve specifičnija dok ne postanu toliko specifična da opisuju samo jednu vrstu.

Kolutićavci su skupina beskralježnjaka kolutićave građe kod kojih se prvi put javlja zatvoreni krvotok. Većina kolutićavaca živi u vodi (pijavice, cjevaši), ali neki poput gujavice su se prilagodili životu u vlažnome tlu.

Vodozemci su skupina kralježnjaka prilagođena životu na kopnu, ali samo na vlažnim staništima. Većinom se razmnožavaju u vodi, a neki predstavnici u vodi provode čitav život. Dijele se na bezrepce (žabe), repaše (vodozemci, daždevnjaci) i beznošce.

Sistematika je grana biologije koja se bavi razvrstavanjem i uspoređivanjem organizama. Upravo su načela sistematike omogućile svrstavanje živih bića u skupine u kojima ih danas poznajemo, od najpreciznijih skupina (vrsta) do najopćenitijih (domena).

Genetika je grana biologije koja proučava nasljeđivanje i gene. Često se upravo genetička otkrića i sličnosti i razlike u genima organizama koriste kako bi ih se smjestilo u određenu sistematičku kategoriju.

Lišaj je organizam nastao simbiozom cijanobakterija i gljiva. Lišajeve se smatra pionirima vegetacije jer mogu nastaniti staništa na kojima drugi organizmi ne mogu preživjeti i učiniti ih pogodnima za život. Lišajevi su bioindikatori koji nam svojim rastom ukazuju da je na nekom području čisti zrak.

U gljive spadaju i kvasci, jednostanične gljivice koje uzrokuju vrenje. Po prehrani gljive se dijele na saprofite (otrovne i jestive gljive) i parazite (npr. guba i kandida).

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge i kolutiće srasle u glavu, prsa i zadak. Dvobočno su simetrični, a može ih se naći u vodi, na kopnu i u zraku. Možemo ih podijeliti na četiri glavne skupine: kukci, klještari, stonoge i rakovi.

Louis Pasteur je znanstvenik koji je u 19. stoljeću dokazao da su bakterije uzročnici bolesti i vrenja. Osmislio je metodu prokuhavanja kojom se uklanjaju štetni mikroorganizmi i doprinjeo razvoju prvih cijepiva.

Bioindikatori su organizmi čija prisutnost ukazuje ili na onečišćenje ili na izuzetno čisti okoliš. Npr. prisutnost lišajeva ukazuje na čist zrak, a prisutnost morske trave na onečišćeno more.

Sjemenjače su skupina biljaka najbolje prilagođena životu na kopnu. Stvaraju sjemenke iz koje se razvija mlada biljka i nije im potrebna voda za razmnožavanje. Ovisno o položaju sjemenog zametka, strukture iz koje se razvija sjemenka, razlikujemo golosjemenjače i kritosjemenjače.

Arheje, bakterije i eukarioti su tri domene živog svijeta. Bakterije su najrasprostranjenija skupina organizama na svijetu. To su jednostanični organizmi koji mogu živjeti u svim životnim uvijetima te su čak prilagođeni i na život u ili na drugim živim bićima.

Kralježnjaci su životinje s kralježnicom koji se dijele na ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce.

Ribe su skupina kralježnjaka koja živi samo u vodi, a dijele se na hrskavičnjače i koštunjače. To su vodene, dvobočno simetrične životinje sa škrgama, ljuskama i parnim perajama.

Plošnjaci su skupina beskralježnjaka jednostavne građe kojoj pripadaju virnjaci koji slobodno žive u vodi, ali i paraziti, trakavice i metilji. Plošnjaci imaju razvijena tkiva i organe te su dvobočno simetrični.

Protisti (protoktisti) su skupina organizama kojoj pripadaju i autotrofni i heterotrofni organizmi, kao i jednostanični i višestanični organizmi. Primjer jednostaničnog heterotrofnog protista je papučica, a višestaničnog autotrofnog alga.

Oblići su skupina dvobočno simetričnih beskralježnjaka kod koje se prvi put javlja prohodno probavilo (osim usta, imaju i dodatni otvor na probavilu - crijevni otvor). Nastanjuju kopno i more, a mnogi su i paraziti, npr. dječja glista.

Gmazovi su skupina kralježnjaka koja se prva u potpunosti prilagodila na život na kopnu. Prilagodbe za život na kopnu su ljuske i razvijena pluća kojima udišu zrak. Dijele se na ljuskaše (guštere i zmije), krokodile, kornjače i premosnike.

Mahovine su skupina biljaka koje nemaju provodne žile i upijaju vodu cijelom površnim tijela. Iako su prave kopnene biljke, voda im je potrebna za razmnožavanje. Nalazimo ih na vlažnim i sjenovitim staništima.

Žarnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju organizmi zrakaste simetrije tijela koji imaju žarnice. Prvi su organizmi koji imaju tkiva, a mogu biti sjedilački ili slobodno plivati.

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge i kolutiće srasle u glavu, prsa i zadak. Dvobočno su simetrični, a može ih se naći u vodi, na kopnu i u zraku. Možemo ih podijeliti na četiri glavne skupine: kukci, klještari, stonoge i rakovi.

Mekušci su skupina beskralježnjaka kod koje se prvi put javljaju srce i žile. Imaju mekano tijelo koje može biti dvobočno simetrično ili asimetrično. Mekušci se dijele na puževe, školjkaše i glavonošce.

Domena je najviša sistematska kategorija nakon koje sljedi carstvo. Sva živa bića mogu se podijeliti u tri domene: arheje i bakterije koji imaju prokariotski tip stanice te eukarioti.

Bakterije jednostanični organizmi koji mogu biti autotrofi i heterotrofi, a u hranidbenoj mreži imaju i ulogu razlagača. Autotrofne bakterije samostalno stvaraju hranjive tvari koristeći svjetlosnu energiju ili anorganske spojeve iz okoliša. Heterotrofne bakterije hranu uzimaju iz okoliša i dijelimo ih na parazite ili saprofite (razlagači).

Autotrofne bakterije su jednostanični organizmi koji samostalno proizvode hranu koristeći svjetlosnu energiju ili anorganske spojeve iz okoliša. Primjer autotrofnih bakterija su cijanobakterije.

Eukarioti su skupina organizama u čijim se stanicama DNA molekula nalazi u jezgri. Dijele se na protoktiste, gljive, biljke i životinje.

Gljive su heterotrofni jednostanični ili višestanični organizmi. Gljive mogu biti saprofiti (vrganj, šampinjon, muhara) ili paraziti koji mogu uzrokovati bolesti kod biljaka i životinja.

Genetika je grana biologije koja proučava nasljeđivanje i gene. Često se upravo genetička otkrića i sličnosti i razlike u genima organizama koriste kako bi ih se smjestilo u određenu sistematičku kategoriju.

Papratnjače su biljke koje se danas javljaju samo u zeljastom obliku, ali su tijekom prošlosti postojale i drvenaste vrste. Građene su od korijena, stabljike i lista te maju provodni sustav, ali im je za razmnožavanje potrebna voda. Goleme drvenaste papratnjače su dominirale svijetom u karbonu.

Ptice su skupina kralježnjaka koja ima perje, kljun i krila. Prva su skupina kralježnjaka koja je mogla održavati stalnu tjelesnu temperaturu. Iako većina ptica leti (letačice), postoje i ptice koje ne lete (neletačice, npr. noj). Osim po zraku, brojne ptice mogu se kretati i po kopnu i po vodi.

Sistematika je grana biologije koja se bavi razvrstavanjem i uspoređivanjem organizama. Upravo su načela sistematike omogućile svrstavanje živih bića u skupine u kojima ih danas poznajemo, od najpreciznijih skupina (vrsta) do najopćenitijih (domena).

Golosjemenjače su drvenaste biljke kod kojih je sjemeni zametak položen na otvorenome plodnom listo pa kažemo da su goli. Prepoznajemo ih po listovima u obliku iglica i češerima.

Mahovine su skupina biljaka koje nemaju provodne žile i upijaju vodu cijelom površnim tijela. Iako su prave kopnene biljke, voda im je potrebna za razmnožavanje te upravo zbog toga rastu na vlažnim staništima.

Sve životinje dijele se na beskralježnjake i kralježnjake. Beskralježnjaci su životinje bez razvijene kralježnice (spužve, žarnjaci, plošnjaci, oblići, mekušci, kolutićavci, člankonošci i bodljikaši). Kralježnjaci su životinje s kralježnicom koji se dijele na ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce.

Sjemenjače su skupina biljaka najbolje prilagođena životu na kopnu. Stvaraju sjemenke iz koje se razvija mlada biljka i nije im potrebna voda za razmnožavanje. Ovisno o položaju sjemenog zametka, strukture iz koje se razvija sjemenka, razlikujemo golosjemenjače i kritosjemenjače.

Dihotomski ključ je uputa za prepoznavanje živih bića koja se temelji na pitanjima s dva moguća odgovora. Započinje se s vrlo općenitim pitanjima, koja postaju sve specifičnija dok ne postanu toliko specifična da opisuju samo jednu vrstu.

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka koja je zrakasto simetrična. Oni žive samo u moru i dijele se na ježince, zvjezdače, zmijače, stapčare i trpove. Dobili su ime po bodljama kojima se kreću i pomoću kojih se brane od predatora.

Sisavci su skupina kralježnjaka čije je tijelo prekriveno dlakama, mlado hrane mlijekom, a pripada im i čovjek. Dijele se na jednootvore (jedini ne rađaju žive mlade nego liježu jaja), tobolčare i prave sisavce (plodvaše).

Bakterije su najrasprostranjenija skupina organizama na svijetu. To su jednostanični organizmi koji mogu živjeti u svim životnim uvijetima te su čak prilagođeni i na život u ili na drugim živim bićima. Mogu biti autotrofi i same si stvarati hranjive tvari ili biti heterotrofi i uzimati ih iz okoliša. Heterotrofne bakterije mogu biti paraziti ili saprofiti (razlagači).

Papratnjače su biljke koje se danas javljaju samo u zeljastom obliku, ali su tijekom prošlosti postojale i drvenaste vrste. Građene su od korijena, stabljike i lista te maju provodni sustav, ali im je za razmnožavanje potrebna voda. Goleme drvenaste papratnjače su dominirale svijetom u karbonu.

Živi svijet se dijeli na tri domene: arheje, bakterije i eukariote. Eukarioti su skupina organizama u čijim se stanicama DNA molekula nalazi u jezgri. Eukarioti se dijele na protoktiste, gljive, biljke i životinje. Arheje i bakterije su prokariotski organizmi koji ne posjeduju jezgru.

Ptice su skupina kralježnjaka koja ima perje, kljun i krila. Prva su skupina kralježnjaka koja je mogla održavati stalnu tjelesnu temperaturu. Iako većina ptica leti (letačice), postoje i ptice koje ne lete (neletačice, npr. noj). Osim po zraku, brojne ptice mogu se kretati i po kopnu i po vodi.

U domenu arheja spadaju jednostanični organizmi koji mogu preživjeti na ekstremnim, nepovoljnim staništima na kojima niti jedan drugi organizam ne može preživjeti, kao što su dno oceana ili vulkan.

Vodozemci su skupina kralježnjaka prilagođena životu na kopnu, ali samo na vlažnim staništima. Većinom se razmnožavaju u vodi, a neki predstavnici u vodi provode čitav život. Dijele se na bezrepce (žabe), repaše (vodozemci, daždevnjaci) i beznošce.

Arheje, bakterije i eukarioti su tri domene živog svijeta. U domenu arheja spadaju jednostanični organizmi koji mogu preživjeti na ekstremnim, nepovoljnim staništima na kojima niti jedan drugi organizam ne može preživjeti, kao što su dno oceana ili vulkan.

Prema smještaju sjemenog zametka, sjemenjače dijelimo na golosjemenjače i kritosjemenjače. Kod golosjemenjača su sjemeni zametci goli, a kod kritosjemenjača su skriveni unutar cvijeta, zbog čega se nazivaju i cvjetnice. Smreka i jela su primjeri golosjemenjača, a breza i vrba kritosjemenjača.

Heterotrofne bakterije koje hranjive tvari dobivaju razgradnjom uginulih organizama. Nazivamo ih i razlagačima.

Životinje su višestanični, heterotrofni organizmi. Vrlo su raznolika skupina i nastanjuju raznolika staništa, uključujući vodu, kopnu i zrak. Dijelimo ih na dvije glavne skupine - beskralježnjake i kralježnjake.

Domena je najviša i najopćenitija sistematska kategorija. Sva živa bića mogu se podijeliti u tri domene: arheje, bakterije i eukarioti.

Biljke su skupina višestaničnih, autotrofnih organizama prilagođenih za život na kopnu. Pričvršćene su za podlogu i mogu rasti cijeloga života. Prema osnovnoj građi biljke dijelimo na tri skupine - mahovine, papratnjače i sjemenjače.

Heterotrofne bakterije su jednostanični organizmi koji hranu uzimaju iz okoliša. Ako hranu dobivaju razgradnjom uginulih organizama, nazivamo ih saprofiti ili razlagači. Ako hranjive tvari dobivaju od organizma u kojem žive, tada su oni paraziti ili nametnici.

Plošnjaci su skupina beskralježnjaka jednostavne građe kojoj pripadaju virnjaci koji slobodno žive u vodi, ali i paraziti ,trakavice i metilji. Plošnjaci imaju razvijena tkiva i organe te su dvobočno simetrični.

Biljke se dijele na tri velike skupine: mahovine, papratnjače i sjemenjače. Mahovine rastu na vlažnim staništima i voda im je potrebna za razmnožavanje. Papratnjače su zeljaste biljke koje su u karbonu dominirale svijetom. Sjemenjače su najrazvijenije biljke koje prema položaju sjemenog zametka dijelimo na golosjemenjače i kritosjemenjače.

Beskralježnjaci su životinje bez razvijene kralježnice (spužve, žarnjaci, plošnjaci, oblići, mekušci, kolutićavci, člankonošci i bodljikaši).

Kritosjemenjače su drvenaste ili zeljaste biljke kod kojih je sjemeni zametak smješten unutar ženskog cvijeta. Kritosjemenjače imaju raznolike cvjetove pa ih često nazivamo biljke cvjetnice.

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka koja je zrakasto simetrična. Oni žive samo u moru i dijele se na ježince, zvjezdače, zmijače, stapčare i trpove. Dobili su ime po bodljama kojima se kreću i pomoću kojih se brane od predatora.

Protoktisti su skupina organizama kojoj pripadaju i autotrofni i heterotrofni organizmi, kao i jednostanični i višestanični organizmi. Primjer jednostaničnog heterotrofnog protista je papučica, a višestaničnog autotrofnog je alga.

Žarnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju organizmi zrakaste simetrije tijela koji imaju žarnice. Prvi su organizmi koji imaju tkiva, a mogu biti sjedilački ili slobodno plivati. Najpoznatiji žarnjaci su meduze.

Spužve su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju organizmi najjednostavnije građe, koji nemaju tkiva niti organe. Žive sjedilačkim načinom života, pričvršćene za dno mora ili slatke vode.