Ličinka leptira naziva se gusjenica. To je razvojni oblik leptira koji izlazi iz jajeta i ne nalikuje na odraslu jedinku dok ne prođe potpunu preobrazbu u kukuljici. Crv je narodni naziv za mnoge \"gmizave\" organizme i ne koristi se u znanstvenom nazivlju.

Većina sisavaca u potpunosti se razvija u maternici majke i hrani pupčanom vrpcom preko posteljice, no dvije skupine su iznimke. Tobolčari i jednootvori nemaju posteljicu, pa se njihovi mladi prvo razvijaju unutar tijela majke, a zatim izvan (kod tobolčara u tobolcu, kod jednootvora u jajetu).

Kod ptica i gmazova oplodnja se odvija unutar tijela, u jajovodu, pa kažemo da oni imaju unutrašnju oplodnju. Nakon oplodnje, oko zametka se stvaraju zaštitne ovojnice i nastaje jaje koje ženka izbacuje iz tijela. Dok ptice sjede na svojim jajima, gmazovi ih polažu u tlo i napuštaju.

Bodljikaši se razmnožavaju vanjskom oplodnjom. Iz jajašaca se razvijaju ličinke koje slobodno plivaju dok ne dosegnu odraslu dob, kada postanu vezani za morsko dno.

Nespolnim razmnožavanjem nastaju klonovi, potomci koji su genetički identični među sobom, ali i s roditeljem od kojeg su nastali. Svi su jednaki jer ne dolazi do miješanja genetičkog materijala dvaju roditelja već nastaju iz diploidne stanice jednog roditelja koja se dijeli mitozom.

Žaba stvara veliki broj potomaka pri svakoj oplodnji jer se razmnožava vanjskom oplodnjom koja ne zahtijeva mnogo energije. Međutim, mladi nisu zaštićeni i mnogi neće doživjeti odraslu dob. S druge strane, roda se razmnožava unutarnjom oplodnjom kojom nastaju jaja koja čuva, što zahtijeva mnogo energije, ali većina mladih doživi odraslu dob.

Spužve i žarnjaci najčešće se razmnožavaju pupanjem, oblikom nespolnog razmnožavanja. U tom procesu roditeljska jedinka krene se ubrzano mitotski dijeliti na nekom dijelu te se razvije pup koji može ostati vezan za roditelja ili se odvojiti i stvoriti novu jedinku. Moguće je i spolno razmnožavanje pomoću spolnih stanica, ali do njega dolazi rjeđe.

Gujavice, kopneni puževi i nametnici su često dvospolci. Gujavice i kopneni puževi prakticiraju unakrsnu oplodnju (obje jedinke oplođuju jedna drugu), dok je kod nametnika česta samooplodnja (jedinka oplođuje samu sebe) jer im je često teško naći partnera za razmnožavanje.

Kod sisavaca se oplodnja odvija unutar tijela, točnije u jajovodu, zbog čega se naziva unutrašnja oplodnja. Kod vanjske oplodnje koja je prisutna kod riba i vodozemaca, do spajanja spolnih stanica dolazi u vanjskom okolišu (izvan tijela).

Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja. Svaki roditelj stvara spolne stanice (jajne stanice i spermiji) u kojima se nalazi polovičan (haploidan) broj kromosoma. Oplodnjom dolazi do spajanja spolnih stanica dvaju roditelja i nastaju potomci koji nose mješavinu roditeljskih gena. Iz tog razloga mi sličimo na naše roditelje, ali nismo identični.

Čovjek spada u sisavce, što je vidljivo po sličnostima u građi tijela i brojnim životnim procesima, pa tako i razmnožavanju. Čovjek i ostali sisavci imaju vrlo sličan način razmnožavanja i sustav organa za razmnožavanje. Moguće je samo spolno razmnožavanje i dolazi do unutarnje oplodnje.

Svi sisavci hrane se majčinim mlijekom, po čemu je skupina i dobila ime. Postoje različiti načini konzumiranja mlijeka (većina sisavaca sisa, dok jednootvori ližu mlijeko s majčine dlake u području s mliječnim žlijezdama), no svi se hrane mlijekom.

Mlado gmazova razvija se u jajetu koje mu pruža zaštitu i potrebne hranjive tvari za rast i razvoj. Za razliku od ptica koje sjede na jajima, gmazovi svoja jaja ostavljaju nakon što ih polože u tlo.

Kukci, kao i žabe, prolaze preobrazbu. Iz jajašaca izlaze ličinke koje mogu, ali i ne moraju, nalikovati odraslim jedinkama. Ličinke zatim prolaze preobrazbu (niz presvlačenja ili razvoj u kukuljici) kojom poprimaju obilježja odrasle jedinke.

Rakovi su vodeni člankonošci koji imaju vanjsku oplodnju. Ostale skupine člankonožaca (pauci, kukci) su pretežno kopneni, a vanjska oplodnja nije povoljna na zraku zbog prevelikog rizika od isušivanja spolnih stanica i njihovog otežanog spajanja.

Nečisnica je zajednički otvor u kojem se spajaju izvodi iz probavnog, mokraćnog i spolnog sustava. Imaju je ptice, gmazovi i vodozemci.

Vodeni mekušci razmnožavaju se vanjskom oplodnjom. Iz jajašaca se razvijaju ličinke koje slobodno plivaju dok ne dosegnu odraslu dob, kada neki od njih postanu vezani uz dno.

Sve skupine člankonožaca, i vodeni (rakovi) i kopneni (pauci, kukci), razmnožavaju se spolno (dolazi do spajanja muške i ženske spolne stanice) pri čemu stvaraju jajašca iz kojih se razvijaju mladi. Razlika je ta što je kod vodenih skupina prisutna vanjska oplodnja, a kod kopnenih unutarnja.

Većina životinja se razmnožava spolnim putem, pri čemu su potrebna dva roditelja koja stvaraju genetski jedinstvene potomke. No, neke životinje razmnožavaju se nespolno (npr. spužve), pri čemu od jednog roditelja nastaju potomci koji su genetski identični međusobno, ali i s roditeljem.

Mlade žabe (ličinke) nazivaju se punoglavci i izgledaju značajno različito od odraslih žaba. Da bi poprimili izgled odrasle žabe, prolaze preobrazbu tijekom koje razvijaju udove i gube rep.

Nespolnim razmnožavanjem najčešće nastaje veći broj potomaka (klonovi) jer je za ovakav oblik potrebno utrošiti manje energije. Međutim, ovaj način razmnožavanja smanjuje raznolikost populacije i mogućnost preživljavanja u promjenjivom okolišu.

Za nespolno razmnožavanje potreban je jedan roditelj. Ovim načinom razmnožavanja nastaju genetički identični potomci jer ne dolazi do miješanja nasljednog materijala dvaju organizama.

Vodozemci i ribe, kao i većina drugih vodenih organizama, imaju vanjsku oplodnju. Vanjska oplodnja znači da jajna stanica izlazi iz tijela majke i spaja se sa spermijem u vodi, gdje se i nastavlja razvoj potomka.

Beskralježnjaci mogu imati razdvojeni spol (biti mužjaci ili ženke) ili biti dvospolci (imaju i muške i ženske spolne stanice). Prednost dvospolnosti je veća šansa za razmnožavanja kada se susretne jedinka iste vrste, jer ne postoji rizik da obje jedinke budu istog spola.

Mlado ptica razvija se u jajetu koje mu pruža zaštitu i potrebne hranjive tvari za rast i razvoj. Iako se mlado razvija izvan tijela majke, do oplodnje dolazi unutar njenog tijela pa govorimo o unutarnjoj oplodnji.