Učitavam...
Rast, razvoj i razmnožavanje životinja
Samooplodnja
Prikaži odgovor
Pojava kada organizam oplodi samog sebe. Moguća je samo u dvospolaca koji proizvode i muške i ženske spone stanice. Najčešće kod nametnika poput trakavica i metilja.
Vrati na pitanje
Kako se naziva razvojni proces žabe?
Prikaži odgovor
Mlade žabe (ličinke) nazivaju se punoglavci i izgledaju značajno različito od odraslih žaba. Da bi poprimili izgled odrasle žabe, prolaze preobrazbu tijekom koje razvijaju udove i gube rep.
Vrati na pitanje
Razmnožavanje mekušaca i bodljikaša
Prikaži odgovor
Vodeni se mekušci i bodljikaši razmnožavaju vanjskom oplodnjom. Iz jajašaca se razvijaju ličinke koje slobodno plivaju dok ne dosegnu odraslu dob, kada neki od njih postanu vezani uz dno.
Vrati na pitanje
Preobrazba
Prikaži odgovor
Razvojni proces prisutan kod kukaca i vodozemaca kojim mlade jedinke, kroz nekoliko presvlačenja ili razvojem u kukuljici, poprimaju karakteristike odrasle jedinke.
Vrati na pitanje
Kako se razmnožavaju člankonošci?
Prikaži odgovor
Sve skupine člankonožaca, i vodeni (rakovi) i kopneni (pauci, kukci), razmnožavaju se spolno (dolazi do spajanja muške i ženske spolne stanice) pri čemu stvaraju jajašca iz kojih se razvijaju mladi. Razlika je ta što je kod vodenih skupina prisutna vanjska oplodnja, a kod kopnenih unutarnja.
Vrati na pitanje
Koja je vrsta razmnožavanja prisutna kod životinja?
Prikaži odgovor
Većina životinja se razmnožava spolnim putem, pri čemu su potrebna dva roditelja koja stvaraju genetski jedinstvene potomke. No, neke životinje razmnožavaju se nespolno (npr. spužve), pri čemu od jednog roditelja nastaju potomci koji su genetski identični međusobno, ali i s roditeljem.
Vrati na pitanje
Gdje se razvija mlado kod gmazova?
Prikaži odgovor
Mlado gmazova razvija se u jajetu koje mu pruža zaštitu i potrebne hranjive tvari za rast i razvoj. Za razliku od ptica koje sjede na jajima, gmazovi svoja jaja ostavljaju nakon što ih polože u tlo.
Vrati na pitanje
Kakvu oplodnju imaju sisavci?
Prikaži odgovor
Kod sisavaca se oplodnja odvija unutar tijela, točnije u jajovodu, zbog čega se naziva unutrašnja oplodnja. Kod vanjske oplodnje koja je prisutna kod riba i vodozemaca, do spajanja spolnih stanica dolazi u vanjskom okolišu (izvan tijela).
Vrati na pitanje
Građa amniotskog jajeta
Prikaži odgovor
- zametak - nastaje oplodnjom, iz njega se razvija mladi organizam
- amnion - ovojnica koja obavija amnionsku šupljinu ispunjenu vodom u kojoj se nalazi zametak
- žumanjak - izvor hrane, obavijen žumanjčanom vrećicom
- korion - ovojnica koja obavija zametak, amnion i žumanjak
- alantois - ovojnica koja obavija šupljinu u kojoj se skladište otpadne tvari
- vanjska ljuska - štiti od vanjskih utjecaja i preko nje se vrši izmjena plinova
Vrati na pitanje
Dvospolci
Prikaži odgovor
Organizmi (najčešće beskralježnjaci) koji mogu stvarati i muške spolne stanice (spermiji) i ženske spolne stanice (jajne stanice). Dvospolnost povećava šanse za uspješno razmnožavanje jer nije važno kojeg je spola koja jedinka. Vrlo rijetko dolazi do samooplodnje, odnosno oplodnje jajne stanice spermijima iste jedinke.
Vrati na pitanje
Kakvu oplodnju imaju vodozemci i ribe?
Prikaži odgovor
Vodozemci i ribe, kao i većina drugih vodenih organizama, imaju vanjsku oplodnju. Vanjska oplodnja znači da jajna stanica izlazi iz tijela majke i spaja se sa spermijem u vodi, gdje se i nastavlja razvoj potomka.
Vrati na pitanje
Unakrsna oplodnja
Prikaži odgovor
Tip oplodnje kopnenih puževa i gujavica koji su dvospolci. Kod razmnožavanja, dvije se jedinke spoje na mjestu spolnog otvora te svaka jedinka otpušta spermije i oplođuje drugu. Nakon oplodnje, obje jedinke ispuštaju jajne stanice u tlo.
Vrati na pitanje
Kojeg spola mogu biti beskralježnjaci?
Prikaži odgovor
Beskralježnjaci mogu imati razdvojeni spol (biti mužjaci ili ženke) ili biti dvospolci (imaju i muške i ženske spolne stanice). Prednost dvospolnosti je veća šansa za razmnožavanja kada se susretne jedinka iste vrste, jer ne postoji rizik da obje jedinke budu istog spola.
Vrati na pitanje
Kako se razmnožavaju bodljikaši?
Prikaži odgovor
Bodljikaši se razmnožavaju vanjskom oplodnjom. Iz jajašaca se razvijaju ličinke koje slobodno plivaju dok ne dosegnu odraslu dob, kada postanu vezani za morsko dno.
Vrati na pitanje
Unutarnja oplodnja
Prikaži odgovor
Unutarnja oplodnja je oplodnja unutar tijela ženke. Ovaj tip oplodnje je obilježje kopnenih kralježnjaka, sisavaca, ptica i gmazova.
Vrati na pitanje
Kokon
Prikaži odgovor
Struktura građena od paučine. Uloga kokona je zaštita jajašaca tijekom njihova razvoja.
Vrati na pitanje
Što se izlučuje kroz nečisnicu?
Prikaži odgovor
Nečisnica je zajednički otvor u kojem se spajaju izvodi iz probavnog, mokraćnog i spolnog sustava. Imaju je ptice, gmazovi i vodozemci.
Vrati na pitanje
Vanjska oplodnja
Prikaži odgovor
Oplodnja do koje dolazi izvan tijela roditeljske jedinke, a obilježje je riba i vodozemaca. Mužjaci i ženske izbacuju spolne stanice (spermiji i jajne stanice) u vanjski okoliš gdje dolazi do njihovog spajanja.
Vrati na pitanje
Oplodnja kod gmazova
Prikaži odgovor
Gmazovi imaju unutrašnju oplodnju koja se događa u jajovodu ženke. Nakon oplodnje, oko zametka se stvaraju zaštitne ovojnice i nastaje jaje koje ženka izbacuje iz tijela i polaže u tlo ili pijesak.
Vrati na pitanje
Potpuna preobrazba
Prikaži odgovor
Kod potpune se preobrazbe, iz jaja razvija ličinka koja ne nalikuje na odraslu jedinku. Ličinka raste i nekoliko puta se presvlači te se na kraju zakukulji (stadij kukuljice nije prisutan u nepotpunoj preobrazbi). Nakon određenog vremena, iz kukuljice izlazi odrasla jedinka. Na primjer, potpunu preobrazbu imaju leptiri i kornjaši.
Vrati na pitanje
Kako se naziva ličinka leptira?
Prikaži odgovor
Ličinka leptira naziva se gusjenica. To je razvojni oblik leptira koji izlazi iz jajeta i ne nalikuje na odraslu jedinku dok ne prođe potpunu preobrazbu u kukuljici. Crv je narodni naziv za mnoge \"gmizave\" organizme i ne koristi se u znanstvenom nazivlju.
Vrati na pitanje
Gusjenica
Prikaži odgovor
Ličinka leptira. Razvojni oblik leptira koji ne nalikuje na odraslu jedinku dok ne prođe potpunu preobrazbu u kukuljici.
Vrati na pitanje
Pupanje
Prikaži odgovor
Oblik nespolnog razmnožavanja prisutan kod žarnjaka i spužvi. Roditeljska se jedinka ubrzano mitotski dijeli i razvija novi ogranak - pup. Pup može ostati vezan za roditelja ili se odvojiti i stvoriti novu jedinku.
Vrati na pitanje
Tko stvara više potomaka istovremeno, žaba ili roda?
Prikaži odgovor
Žaba stvara veliki broj potomaka pri svakoj oplodnji jer se razmnožava vanjskom oplodnjom koja ne zahtijeva mnogo energije. Međutim, mladi nisu zaštićeni i mnogi neće doživjeti odraslu dob. S druge strane, roda se razmnožava unutarnjom oplodnjom kojom nastaju jaja koja čuva, što zahtijeva mnogo energije, ali većina mladih doživi odraslu dob.
Vrati na pitanje
Kakvu oplodnju imaju ptice i gmazovi?
Prikaži odgovor
Kod ptica i gmazova oplodnja se odvija unutar tijela, u jajovodu, pa kažemo da oni imaju unutrašnju oplodnju. Nakon oplodnje, oko zametka se stvaraju zaštitne ovojnice i nastaje jaje koje ženka izbacuje iz tijela. Dok ptice sjede na svojim jajima, gmazovi ih polažu u tlo i napuštaju.
Vrati na pitanje
Nepotpuna preobrazba
Prikaži odgovor
Kod nepotpune preobrazbe, iz jaja se razvija ličinka koja nalikuje na odrasli oblik. Ličinka raste i presvlači se nekoliko puta tijekom svojeg razvoja dok ne dostigne spolnu zrelost. Ovdje ne postoji stadij kukuljice. Na primjer, nepotpunu preobrazbu imaju vretenca, skakavci, stjenice i uši.
Vrati na pitanje
Preobrazba kukaca
Prikaži odgovor
Proces kojim mlade jedinke (ličinke) sazrijevaju te se kroz niz presvlačenja ili razvojem u kukuljici razvijaju u odrasle jedinke. Ličinke se načinom života, prehranom i posebnim organima razlikuju od odraslih oblika. Na primjer gusjenica se preobrazbom razvija u leptira. Razlikujemo potpunu i nepotpunu preobrazbu.
Vrati na pitanje
Kako se najčešće razmnožavaju spužve i žarnjaci?
Prikaži odgovor
Spužve i žarnjaci najčešće se razmnožavaju pupanjem, oblikom nespolnog razmnožavanja. U tom procesu roditeljska jedinka krene se ubrzano mitotski dijeliti na nekom dijelu te se razvije pup koji može ostati vezan za roditelja ili se odvojiti i stvoriti novu jedinku. Moguće je i spolno razmnožavanje pomoću spolnih stanica, ali do njega dolazi rjeđe.
Vrati na pitanje
Razmnožavanje rakova
Prikaži odgovor
Razmnožavanje je spolno vanjskom oplodnjom. Jajašca se razvijaju u vlažnom okolišu kako bi ih voda zaštitila od isušivanja.
Vrati na pitanje
Koliko je roditelja potrebno za spolno razmnožavanje?
Prikaži odgovor
Za spolno razmnožavanje potrebna su dva roditelja. Svaki roditelj stvara spolne stanice (jajne stanice i spermiji) u kojima se nalazi polovičan (haploidan) broj kromosoma. Oplodnjom dolazi do spajanja spolnih stanica dvaju roditelja i nastaju potomci koji nose mješavinu roditeljskih gena. Iz tog razloga mi sličimo na naše roditelje, ali nismo identični.
Vrati na pitanje
Gdje se razvija mlado kod ptica?
Prikaži odgovor
Mlado ptica razvija se u jajetu koje mu pruža zaštitu i potrebne hranjive tvari za rast i razvoj. Iako se mlado razvija izvan tijela majke, do oplodnje dolazi unutar njenog tijela pa govorimo o unutarnjoj oplodnji.
Vrati na pitanje
Oplodnja kod riba
Prikaži odgovor
Ribe imaju vanjsku oplodnju. Jajne stanice izlaze iz tijela majke i spajaju se sa spermijima u vodi, gdje se nastavlja razvoj potomka.
Vrati na pitanje
Koja skupina životinja ima razmnožavanje najsličnije čovjeku?
Prikaži odgovor
Čovjek spada u sisavce, što je vidljivo po sličnostima u građi tijela i brojnim životnim procesima, pa tako i razmnožavanju. Čovjek i ostali sisavci imaju vrlo sličan način razmnožavanja i sustav organa za razmnožavanje. Moguće je samo spolno razmnožavanje i dolazi do unutarnje oplodnje.
Vrati na pitanje
Gdje se razvija većina mladih sisavaca?
Prikaži odgovor
Većina sisavaca u potpunosti se razvija u maternici majke i hrani pupčanom vrpcom preko posteljice, no dvije skupine su iznimke. Tobolčari i jednootvori nemaju posteljicu, pa se njihovi mladi prvo razvijaju unutar tijela majke, a zatim izvan (kod tobolčara u tobolcu, kod jednootvora u jajetu).
Vrati na pitanje
Oplodnja kod ptica
Prikaži odgovor
Ptice imaju unutrašnju oplodnju koja se događa u jajovodu ženke. Nakon oplodnje, oko zametka se stvaraju zaštitne ovojnice i nastaje jaje koje ženka izbacuje iz tijela.
Vrati na pitanje
Kako se nazivaju potomci nastali nespolnim razmnožavanjem?
Prikaži odgovor
Nespolnim razmnožavanjem nastaju klonovi, potomci koji su genetički identični među sobom, ali i s roditeljem od kojeg su nastali. Svi su jednaki jer ne dolazi do miješanja genetičkog materijala dvaju roditelja već nastaju iz diploidne stanice jednog roditelja koja se dijeli mitozom.
Vrati na pitanje
Razmnožavanje kopnenih puževa
Prikaži odgovor
Kopneni su puževi često dvospolci koji imaju unakrsnu oplodnju. Kod razmnožavanja, dvije se jedinke spoje stopalima na mjestu spolnog otvora i svaka jedinka otpušta spermije i oplođuje drugu. Nakon oplodnje, obje jedinke ispuštaju jajne stanice u tlo.
Vrati na pitanje
Oplodnja kod sisavaca
Prikaži odgovor
Svi sisavci imaju unutrašnju oplodnju do koje dolazi u jajovodu. Nakon oplodnje zametak odlazi u maternicu gdje nastavlja svoj razvoj.
Vrati na pitanje
Kojom vrstom razmnožavanja nastaje veći broj potomaka?
Prikaži odgovor
Nespolnim razmnožavanjem najčešće nastaje veći broj potomaka (klonovi) jer je za ovakav oblik potrebno utrošiti manje energije. Međutim, ovaj način razmnožavanja smanjuje raznolikost populacije i mogućnost preživljavanja u promjenjivom okolišu.
Vrati na pitanje
Razmnožavanje vodozemaca
Prikaži odgovor
Vodozemci imaju vanjsku oplodnju. Jajne stanice izlaze iz tijela majke i spajaju se sa spermijima u vodi, gdje se nastavlja razvoj potomka. Razvoj vodozemaca se nastavlja i nakon njihovog izlijeganja kroz proces preobrazbe.
Vrati na pitanje
Što je zajedničko svim sisavcima?
Prikaži odgovor
Svi sisavci hrane se majčinim mlijekom, po čemu je skupina i dobila ime. Postoje različiti načini konzumiranja mlijeka (većina sisavaca sisa, dok jednootvori ližu mlijeko s majčine dlake u području s mliječnim žlijezdama), no svi se hrane mlijekom.
Vrati na pitanje
Koja skupina člankonožaca ima vanjsku oplodnju?
Prikaži odgovor
Rakovi su vodeni člankonošci koji imaju vanjsku oplodnju. Ostale skupine člankonožaca (pauci, kukci) su pretežno kopneni, a vanjska oplodnja nije povoljna na zraku zbog prevelikog rizika od isušivanja spolnih stanica i njihovog otežanog spajanja.
Vrati na pitanje
Koliko je roditelja potrebno za nespolno razmnožavanje?
Prikaži odgovor
Za nespolno razmnožavanje potreban je jedan roditelj. Ovim načinom razmnožavanja nastaju genetički identični potomci jer ne dolazi do miješanja nasljednog materijala dvaju organizama.
Vrati na pitanje
Kako se naziva razvojni proces kukaca?
Prikaži odgovor
Kukci, kao i žabe, prolaze preobrazbu. Iz jajašaca izlaze ličinke koje mogu, ali i ne moraju, nalikovati odraslim jedinkama. Ličinke zatim prolaze preobrazbu (niz presvlačenja ili razvoj u kukuljici) kojom poprimaju obilježja odrasle jedinke.
Vrati na pitanje
Kako se razmnožavaju mekušci?
Prikaži odgovor
Vodeni mekušci razmnožavaju se vanjskom oplodnjom. Iz jajašaca se razvijaju ličinke koje slobodno plivaju dok ne dosegnu odraslu dob, kada neki od njih postanu vezani uz dno.
Vrati na pitanje
Punoglavac
Prikaži odgovor
Mlade žabe (ličinke) koje izgledaju značajno različito od odraslih jedinki. Da bi poprimili izgled odrasle žabe, prolaze preobrazbu tijekom koje razvijaju udove i gube rep.
Vrati na pitanje
Razmnožavanje člankonožaca
Prikaži odgovor
Sve skupine člankonožaca, i vodeni (rakovi) i kopneni (pauci, kukci), razmnožavaju se spolno pri čemu stvaraju jajašca iz kojih se razvijaju mladi. Razlika je ta što je kod vodenih skupina pristna vanjska oplodnja, a kod kopnenih unutarnja oplodnja.
Vrati na pitanje