Većina spolno prenosivih bolesti je izlječiva ili barem postoji terapija koja ublažuje simptome bolesti. Ukoliko se pojave simptomi spolnih bolesti (svrbež, crvenilo, peckanje na području spolnih organa) bitno je javiti se liječniku kako bi se moglo na vrijeme započeti s liječenjem!

Prostata je žlijezda koja se kod muškaraca nalazi iza mokraćnog mjehura. Unutar nje se stvaraju tvari koje potiču kretanje spermija i tvari za neutralizaciju mokraćne kiseline. Sve se te tvari izlučuju u sjemenu tekućinu.

Jajna stanica može imati samo X spolni kromosom. Razlog tome je što ona nastaje od tjelesnih stanica žene u kojima se nalaze dva X kromosoma pa svaka spolna stanica naslijedi jedan X kromosom.

Ne postoji jedan točan odgovor na to pitanje. Svatko od nas je jedinstvena osoba i nećemo svi biti spremni na iste životne korake u istom trenutku. Bitno je samostalno donijeti odluku o upuštanju u spolne odnose (bez pritiska prijatelja ili partnera) i unaprijed se dobro informirati o mogućim posljedicama, kao i o metodama kontracepcije.

Majka dojenjem hrani dijete, no u majčinom mlijeku se osim hranjivih tvari nalaze i brojne obrambene stanice iz majčinog tijela. Dojenjem dijete dobiva energiju, ali i razvija obrambeni sustav.

Mejozom u jajnicima od jedne matične stanice s diploidnim brojem (2n) kromosoma nastaju četiri stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma. No, od te četiri stanice, tri propadaju, a samo jedna se razvija u jajnu stanicu.

Mejoza je dioba kojom nastaju spolne stanice. Spolne stanice se razlikuju od tjelesnih po tome što imaju dvostruko manji broj kromosoma (n) od tjelesnih (2n). Redukcija je nužna kako bi spajanjem dviju spolnih stanica (oplodnjom) nastala zigota s diploidnim (2n) brojem kromosoma.

Sjemeni mjehurići stvaraju različite hranjive tvari (šećere, bjelančevine) koje izlučuju u sjemenu tekućinu. Te hranjive tvari pružaju spermijima energiju za kretanje.

Zigota nastaje stapanjem jezgara spermija (n) i jajne stanice (n) tijekom oplodnje. Kako zigota dobiva n kromosoma od spermija i n od jajne stanice, ukupno ima 2n kromosoma.

Muške spolne stanice nazivaju se spermiji. Spermiji nastaju u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i građeni su od glave s jezgrom i repa koji omogućuje kretanje spermija do jajne stanice. Unutar jezgre se nalazi haploidni broj kromosoma.

Ženske spolne stanice nazivaju se jajne stanice. One nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) te se otpuštaju u jajovod gdje može doći do oplodnje. Svaka jajna stanici nosi haploidni broj kromosoma.

Sperma se sastoji od spermija (muških spolnih stanica) i sjemene tekućine. Spermiji nose nasljedni materijal, a sjemena tekućine sadrži niz tvari koje spermijima olakšavaju kretanje i stvaraju što bolje uvjete za razvoj i preživljavanje. Sperma se iz tijela izbacuje tijekom ejakulacije.

Dominantni aleli nadjačavaju recesivne, tako da se karakteristike recesivnih alela ne vide. Ako netko ima dominantni (A, tamna kosa) i recesivni (a, svijetla kosa) alel za boju kose, imat će tamnu kosu, jer će dominantni alel (A) \"sakriti\" recesivni alel (a).

U svakoj tjelesnoj stanici imamo po dvije kopije gena za svako obilježje. Jednu kopiju gena smo naslijedili od majke, a jednu od oca. Te kopije nazivamo aleli.

Kod čovjeka trudnoća traje oko 9 mjeseci (40 tjedana). U tom periodu se odvija razvoj od jedne stanice (zigote) do potpunog organizma (djeteta).

Mejozom u sjemenicima od jedne matične stanice s diploidnim (2n) brojem kromosoma nastaju četiri stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma. Svaka od tih stanica se razvija u spermij, što znači da svakom mejozom nastaju po četiri spermija. Svaki spermij nosi različitu kombinaciju gena.

Prirodne metode kontracepcije temelje se na praćenju promjena na tijelu žene kako bi se prepoznala ovulacija, no ne moraju uvijek biti pouzdane jer je ponekad teško prepoznati neke znakove ovulacije. Umjetne metode koriste različita kontracepcijska sredstva (npr. kondomi i kontracepcijske pilule) koji su pouzdaniji, no treba imati na umu da niti jedna metoda kontracepcije nije 100 % pouzdana.

Ženski spolni hormoni, estrogen i progesteron, nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima). Oni potiču razvoj ženskih spolnih karakteristika, sudjeluju u regulaciji menstrualnog ciklusa i trudnoće.

Stidnica je vanjski dio ženskih spolnih organa, dok je ostatak ženskih spolnih organa smješten u unutrašnjosti tijela. Stidnica uključuje velike i male stidne usne, dražica i otvor rodnice.

Svaka spolna stanica (jajna stanica, spermij) ima po jedan spolni kromosom. U jajnoj stanici je to uvijek X kromosom, dok u spermiju to može biti ili X ili Y kromosom. Tjelesne stanice imaju po dva spolna kromosoma (XX ili XY), a kako spolne stanice imaju polovičan broj kromosoma, imaju i samo jedan spolni kromosom.

Spermiji nastaju u sjemenicima i dolaze u pasjemenike u kojima se skladište i dozrijevaju do ejakulacije. Tijekom spolnog odnosa, spermiji odlaze kroz sjemenovod do mokraćno-spolne cijevi kroz koju izlaze iz tijela procesom ejakulacije.

Maternica je mišićavi organ u kojem se odvija većina trudnoće. Ona prihvaća zametak iz kojeg se razvija novi organizam. Maternica pruža zaštitu i hrani plod tijekom trudnoće.

Aleli su kopije gena za isto obilježje. U tjelesnim stanicama imamo po dva alela za svako obilježje (npr. obilježje je boja kose, jedan alel je za tamnu kosu, a jedan za svijetlu). Jednu kopiju smo naslijedili od majke, a drugu od oca.

Ovulacija je proces u kojem se zrela jajna stanica izbacuje iz mjehurića u kojem je sazrijevala tijekom prvog dijela menstrualnog ciklusa. Mjehurić s jajnom stanicom nalazi se u jajniku, odakle se jajna stanica izbacuje te ju prihvaća jajovod.

Postoje dvojajčani i jednojajčani blizanci. Dvojajčani blizanci nastaju od dvije jajne stanice koje su oplođene u slično vrijeme i, iako se rađaju zajedno, biološki su samo braća koja su \"slučajno\" iste dobi. Jednojajčani blizanci izgledaju gotovo identično. Oni nastaju od jedne zigote koja se na početku trudnoće podijelila na dvije stanice i iz svake stanice se razvio jedan blizanac.

Muške spolne žlijezde su sjemenici. Uloge sjemenika su lučenje muških spolnih hormona (testosteron) i stvaranje muških spolnih stanica (spermiji). Sjemenici se nalaze izvan trbušne šupljine unutar mošnje.

Mejozom nastaju četiri stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma koje nisu genetički identične. U svakoj od četiri stanice se nalazi po jedan jednostruki kromosom, pri čemu dvije stanice dobivaju jednostruke kromosome naslijeđene od majke, a dvije naslijeđene od oca. Uz to, između kromosoma može dođi do izmjene genetičkog materijala i nastanka potpuno novih kromosoma.

Mejozom od jedne stanice nastaju četiri nove stanice. Svaka nova stanica ima polovični (n) broj kromosoma u odnosu na početnu stanicu (2n). Svaka stanica nosi različitu kombinaciju gena.

Kod čovjeka postoje dvije vrste spolnih kromosoma: X i Y. Žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y (XY). Kako jajna stanica uvijek sadrži X kromosom, spermij je taj koji određuje spol djeteta.

Muški spolni hormon naziva se testosteron. Nastaje u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i potiče razvoj muških spolnih karakteristika. Potiče razvoj spolnih organa, sazrijevanje spermija, razvoj sekundarnih spolnih karakteristika poput povećanja tjelesne mase, rasta grkljana i produbljenja glasa.

Mejoza se sastoji od dvije diobe koje nazivamo mejoza I. i mejoza II. U mejozi I. dolazi do redukcije broja kromosoma i nastaju dvije stanice s polovičnim (n) brojem kromosoma. Mejoza II. je zapravo mitoza kojom iz svake stanice s polovičnim brojem kromosoma nastaju još dvije takve stanice.

Klimakterij je životna faza u životu žene koja najčešće nastupa između 45. i 50. godine. U tom periodu sazrijevanje jajnih stanica postaje neredovito, no još uvijek se događa (trudnoća je još uvijek moguća).

Pubertet je razdoblje u životu čovjeka u kojem dolazi do sazrijevanja spolnih organa i naglog rasta i razvoja cijelog tijela. Od navedenih karakteristika, sazrijevanje spolnih organa javlja se specifično u pubertetu, dok je rast i razvoj kontinuirani proces koji je izražen u pubertetu, ali i prije i poslije njega.

Jajna stanica nastaje u jajnicima. Jajnici izbacuju zrele jajne stanice (ovulacija) u jajovod u kojem može doći do oplodnje. Kroz jajovod jajna stanica putuje do maternice. Ako nije došlo do oplodnje, jajna stanica izlazi iz tijela zajedno s krvlju tijekom menstruacije.

Briga o spolnom zdravlju dio je brige o općenitom zdravlju osobe. To uključuje redovite posjete liječniku (ginekologu) i preglede (testiranje na spolno prenosive bolesti, samopregled dojki i sjemenika) kako bi se očuvalo zdravlje, a potencijalne bolesti prepoznale i izliječile na vrijeme.

Tijekom prve mejotičke diobe dolazi do uparivanja kromosoma (jednog naslijeđenog od majke i jednog naslijeđenog od oca) koji nose gene za ista svojstva. Tijekom uparivanja može doći do razmjene gena između tih kromosoma, čime nastaju potpuno nove kombinacije.

Pasjemenici se nalaze uz sjemenike (u kojima nastaju spermiji) i služe za dodatni razvoj i dozrijevanje spermija. Spermij nakon nastanka u sjemeniku dozrijeva u pasjemeniku prije nego što je spreman za izlazak iz tijela i sudjelovanje u oplodnji.

Uz gene, i okolišni čimbenici mogu utjecati na osobine živih organizama. Na primjer, čak i ako je netko jako talentiran za sviranje klavira, nikada neće moći razviti svoj talent ako mu se ne pruži prilika da svira klavir. Također, čak i ako netko ima gene za tamnu kožu, bit će bljeđi ako nije puno izložen suncu.

Oplodnja se odvija u jajovodu, organu ženskog spolnog sustava. U oplodnji dolazi do spajanja muške i ženske spolne stanice, tj. spermija i jajne stanice i nastaje zigota, oplođena jajna stanica. Nakon oplodnje, oplođena jajna stanica nastavlja razvoj u maternici.

Osobe s Downovim sindromom imaju 3 primjerka 21. kromosoma zbog čega se 21.3. obilježava kao Dan osoba s Down sindromom. Taj dan se često obilježava nošenjem različitih čarapa.

Mutacije su promjene u molekuli DNA koje mogu nastati spontano ili su izazvane vanjskim utjecajem. Zbog tih razlika postoji tako velika raznolikost živog svijeta, čak i unutar iste vrste (zato je svaka osoba jedinstvena).

Sve strukture koje ovijaju dijete tijekom trudnoće imaju, barem dijelom, i zaštitnu ulogu. Posteljica, vodenjak i plodova voda štite zametak od mehaničkih ozljeda.

Spermiji mogu imati ili X ili Y spolni kromosom s obzirom na to da nastaju od tjelesne stanice muškarca u kojoj se nalaze X i Y kromosomi. Upravo je spermij taj koji određuje spol djeteta jer jajna stanica uvijek ima X kromosom.

Oplodnja je proces spajanja jezgara spermija i jajne stanice. Tim procesom nastaje zigota (oplođena jajna stanica) od koje se tijekom trudnoće razvija dijete.

Posteljica je organ koji se razvija istovremeno sa zametkom i tijekom trudnoće je najbitniji organ za hranjenje ploda, a sudjeluje i u njegovoj zaštiti. Posteljica i plod su povezani pupčanom vrpcom.

Mejoza je stanična dioba koja se odvija samo u spolnim žlijezdama, jajnicima i sjemenicima. Njome nastaju spolne stanice koje služe za razmnožavanje. Mejozom iz jedne diploidne (2n) stanice nastaju četiri stanice s polovičnim brojem kromosoma (n).

Niti jedna metoda kontracepcije ne štiti u potpunosti od spolno prenosivih bolesti niti od trudnoće. Čak i uz pravilno korištenje kondoma, postoji rizik i od spolno prenosivih bolesti, i od trudnoće. No, kondomi značajno smanjuju taj rizik zbog čega su odlična metoda zaštite ne samo od trudnoće (što rade sva kontracepcijska sredstva), već i od spolno prenosivih bolesti (što rade gotovo samo kondomi).

Menopauza je životna faza u životu žene u kojoj u potpunosti prestaje proizvodnja jajnih stanica. Menopauza slijedi nakon klimakterija. Nakon ulaska u menopauzu žena više ne može ostati trudna.

Apstinencija (suzdržavanje od spolnih odnosa) jedino je što pruža 100 %-tnu zaštitu od trudnoće i spolno prenosivih bolesti. Iako kondomi značajno smanjuju rizik od oba, ni oni ne nude 100 % zaštite. Kontracepcijske pilule štite od trudnoće, ali uopće ne štite od spolno prenosivih bolesti, dok prirodne metode kontracepcije nešto smanjuju rizik od trudnoće, no on je i dalje visok te također uopće ne štite od spolno prenosivih bolesti.

Menstruacijski ciklus započinje menstruacijom, nakon čega sluznica maternice ponovo zadebljava. Nakon otprilike pola menstruacijskog ciklusa (oko 14 dana) dolazi do ovulacije (sazrijevanja jajne stanice), nakon čega sluznica maternice dodatno zadebljava. Ako ne dođe do oplodnje, ciklus se ponavlja (dolazi do menstruacije), a ako se jajna stanica oplodi, menstruacija izostaje i započinje trudnoća.

Jajnici su parne ženske spolne žlijezde. Njihova uloga je lučenje ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona. U njima sazrijevaju jajne stanice.

Sjemenici (muške spolne žlijezde) smješteni su u mošnjama, kožnom naboru koji se nalazi izvan tijela muškarca. Sjemenici su smješteni izvan tijela jer je za razvoj spermija potrebna niža temperatura od tjelesne.

Rodnica je cjevasti mišićavi organ koji se nadovezuje na maternicu i spaja ju sa stidnicom (vanjskim dijelom ženskog spolnog sustava). Ona omogućuje spolne odnose, ali i porod i izlazak menstrualne krvi iz tijela.