Papratnjače su bile najzastupljenija skupina biljaka na Zemlji u karbonu. U tom geološkom periodu atmosfera je bila bogata ugljikovim(IV) oksidom što je poboljšalo razvoj papratnjača. Kada su papratnjače potrošile ugljikov(IV) oksid, zamijenile su ih cvjetnjače.

Pesticidi su kemijske tvari koje čovjek koristi za ubijanje štetnih organizama kako bi zaštito poljoprivredni usjev. Razlikujemo sredstva za ubijanje štetnih biljaka (herbicidi), gljiva (fungicidi), kukaca (insekticidi), itd. Upotrebom pesticida nenamjerno štetimo i korisnim organizmima poput pčela i bumbara.

Tigrasti komarac je tropska vrsta komarca koji prenosi bolest zika. Prije se nije javljao u Hrvatskoj, no u novije vrijeme je rasprostranjen i kod nas jer su temperature puno više zbog globalnog zatopljenja.

Prilikom genetičkog modificiranja biraju se određene poželjne osobine i nakupljaju u jednom organizmu, a zatim se taj organizam umnožava (npr. parenjem životinja s poželjnih obilježjima, skupljanjem sjemena s biljaka s poželjnim obilježjima) čime se povećava broj organizama s poželjnim osobinama, a smanjuje broj organizama sa svim drugim osobinama. Zbog toga ti organizmi loše podnose nove uvjete na koje niti jedan od njih nije prilagođen.

Globalno zatopljenje uzrokuje i sve ekstremnije klimatske pojave, uključujući sve češće pojavljivanje uragana, tajfuna i požara u cijelom svijetu. Česte oluje i požari uzrokuju velike materijalne štete i nerijetko iza sebe ostavljaju ljudske žrtve.

Čovjek je oduvijek utjecao na izumiranje životinja mijenjanjem prirode ili lovom. No, kako je u novije vrijeme utjecaj čovjeka na prirodu sve veći, veća je i njegova uloga u izumiranju životinja, zbog čega je izumiranje brže nego ikada prije.

Na Zemlji se dosad dogodilo pet velikih izumiranja. Znanstvenici pretpostavljaju da je svako izumiranje uzrokovala prirodna katastrofa koja je toliko promijenila životne uvjete na Zemlji da većina organizama nije mogla preživjeti.

Šesto izumiranje, za koje neki znanstvenici vjeruju da se događa sada, uzrokovao je čovjek. Upravo je čovjek uzrokovao brojne drastične promjene u prirodi zbog kojih brojne biljne i životinjske vrste umiru (velike količine plastike, visoke koncentracije ugljikovog(IV) oksida, krčenje šuma).

Treće i najveće izumiranje se dogodilo prije oko 250 milijuna godina. U tom je izumiranju nestala većina kralježnjaka koji su dotad nastanjivali Zemlju. Zbog toga su brojna staništa ostala prazna, a njih su naselili dinosauri.

Invazivne vrste su vrste koje su unesene na neko područje i ugrožavaju vrste koje tamo prirodno žive. One se brzo rasprostranjuju i time zauzimaju stanište našim prirodnim vrstama. Ponekad su invazivne vrste slučajno unesene (na obući i odjeći, prijevozom hrane), a ponekad ih je čovjek namjerno donio jer je mislio da mu mogu koristiti u poljoprivredi ili u suzbijanju štetnika.

Papratnjače su bile najzastupljenija skupina biljaka na Zemlji u karbonu. U tom geološkom periodu atmosfera je bila bogata ugljikovim(IV) oksidom što je poboljšalo razvoj papratnjača. Kada su papratnjače potrošile ugljikov(IV) oksid, zamijenile su ih cvjetnjače.

Globalno zatopljenje opsežni je fenomen koji utječe na cijelu Zemlju. Otapanje ledenjaka na polovima uzrokuje gubitak polarnih staništa, ali i dizanje razine mora i oceana na cijeloj Zemlji. Također, zbog zatopljenja uzročnici tropskih bolesti mogu opstati i u područjima koja su dosad bila prehladna za njih.

Prije 66 milijuna godina dogodilo se peto veliko izumiranje. Tada je došlo do velikog izumiranja dinosaura što je omogućilo da Zemljom zavladaju nasljednici dinosaura i danas najrazvijeniji organizmi na Zemlji - ptice i sisavci.

Crvenouha kornjača i mungos primjeri su invazivnih vrsta u Republici Hrvatskoj. Crvenouha kornjača slučajno je unesena iz Amerike i potiskuje barsku kornjaču iz jezera, a mungos je namjerno unesen kako bi izlovio zmije na Mljetu, no previše se namnožio i predstavlja opasnost brojnim vrstama, ne samo zmijama.

Invazivne vrste smanjuju bioraznolikost staništa jer se brzo razmnožavaju i rasprostranjuju i time zauzimaju stanište našim prirodnim vrstama. Primjer je mungos koji je unesen na otok Mljet kako bi lovio zmije. Mungos se s Mljeta raširio po obližnjim otocima i susjednim državama, a osim zmija hrani se domaćim životinjama i vodozemcima.

Neki znanstvenici vjeruju da se šesto izumiranje događa sada i da ga je uzrokovao čovjek. Upravo je čovjek uzrokovao brojne drastične promjene u prirodi zbog kojih brojne biljne i životinjske vrste umiru (velike količine plastike, visoke koncentracije ugljikovog(IV) oksida, krčenje šuma).

Herbicidi i pesticidi su namijenjeni ubijanju biljnih i životinjskih organizama koji rade štetu na usjevima. Međutim, oni su štetni i za oprašivače kao što su pčele i bumbari što negativno djeluje na bioraznolikost cjelokupnog ekosustava.

Suvremene metode uzgoja se temelje na genetičkome inženjerstvu. Genetičko inženjerstvo je skup metoda kojima razvijamo vrste koje imaju poželjne osobine poput otpornosti na herbicide, otpornosti na ekstremne vremenske uvjete ili pak velike sočne plodove.

U petom velikom izumiranju prije 66 milijuna godina izumrli su dinosauri. Vjeruje se da je do izumiranja došlo zbog pada asteroida na Zemlju u području današnjeg Meksičkog zaljeva što je utjecalo na životne uvjete na Zemlji.

Herbicidi su vrsta pesticida koji ubijaju štetne biljne vrste (korov) ili im zaustavljaju rast. Njihovom upotrebom čovjek štiti svoj usjev. Fungicidi ubijaju štetne gljive, a insekticidi štetne kukce.

Održivi razvoj jest razvoj čovjeka i industrije, ali na način koji je dugoročno održiv i ne iscrpljuje prirodu. Primjer održivog razvoja je korištenje obnovljivih izvora energije i recikliranje.

U trećem i najvećem izumiranju nestala je većina kralježnjaka koji su dotad nastanjivali Zemlju. Zbog toga su brojna staništa ostala prazna, a njih su naselili dinosauri. Znanstvenici pretpostavljaju da je tom izumiranju prethodio niz vulkanskih erupcija u Sibiru koje su u atmosferu izbacile velike količine ugljikovog(IV) oksida.