Prilagodbe živih bića

Na velikim morskim dubinama žive ribe s velikim ustima, sporim metabolizmom, a često imaju i svjetleće organe. Te prilagodbe im omogućavaju preživljavanje u mračnim uvjetima s malo dostupne hrane.

Plova je naziv za veću skupinu riba. Plova riba se zajedno kreće, razmnožava, pruža sigurnost jedinkama i jedinke troše manje energije. Krdo je naziv za skupinu većih sisavaca poput zebri ili jelena. Roj je formacija koju stvaraju zadružni kukci.

Rak samac i moruzgva žive u mutualizmu. Mutualizam je oblik suživota (simbioze) u kojem obje vrste imaju koristi. Moruzgva štiti raka samca, a rak samac omogućuje moruzgvi lakši pronalazak hrane.

Brojne otrovne životinje, uključujući otrovne žabice, su žarke boje. Žarke boje predatorima signalizirju da su ti organizmi otrovni i neukusni. Neki organizmi imaju lažnu obojenost kako bi se zaštitili od predatora, a zapravo su neotrovni i vrlo ukusni.

Prilagodbe na različite životne uvjete omogućuju živim bićima opstanak na različitim staništima. Prilagodbe omogućuju biljkama i životinjama da nastane čak i ekstremna staništa kao što su jako vruća, jako hladna, jako suh ili pak jako vlažna staništa.

Ekstremofili su organizmi koji žive u ekstremnim uvjetima koji su štetni za većinu organizama. To su na primjer bakterije koje žive u vrućim izvorima ili na kiselom staništu koje je bogato sumporom.

Parazitizam je oblik suživota u kojem jedna vrsta ima koristi, a drugoj taj odnos šteti. Vrsta koja ima koristi naziva se parazit ili nametnik, a vrsta kojoj odnos šteti naziva se domadar ili domaćin. Primjeri parazita su trakavice koje zaražuju domaćina životinju i parazit pepelnica koja zaražuje domaćina vinovu lozu.

Pustinje su suha područja visokih temperatura. Prašume (tropske kišne šume) karakterizira visoka temperatura, ali i obilje padalina. U polarnim područjima zrak je suh i temperature su vrlo niske.

Mutualizam je oblik suživota (simbioze) u kojem obje vrste imaju koristi. Na primjer, odnos raka samca i moruzgve je mutualizam. Moruzgva štiti raka samca, a rak samac omogućuje moruzgvi lakši pronalazak hrane.

Lukovica je oblik u kojem biljke trajnice preživljavaju nepovoljne uvjete. Lukovica se nalazi ispod površine tla gdje je zaštićena od hladnoće. U proljeće se iz nje razvija novi izdanak. Neke od biljaka koje imaju lukovicu su luk, zumbul i tulipan.

Krdo je naziv za skupinu većih sisavaca poput zebri ili jelena. Krdo se zajedno kreće, razmnožava, pruža sigurnost od predatora. Plova je naziv za veću skupinu riba. Roj je formacija koju stvaraju zadružni kukci.

Krdo je naziv za skupinu većih sisavaca poput zebri ili jelena. Krdo se zajedno kreće, razmnožava, pruža jedinkama sigurnost od predatora.

Gomolj je oblik u kojem biljke trajnice preživljavaju nepovoljne uvjete. Gomolj se nalazi ispod površine tla gdje je zaštićen od hladnoće. U proljeće se iz gomolja razvija novi izdanak. Neke od biljaka koje imaju gomolj su krumpir, čičoka, batat.

Prilagodbe na različite životne uvjete omogućuju živim bićima opstanak na različitim staništima. Prilagodbe omogućuju biljkama i životinjama da nastane čak i ekstremna staništa kao što su jako vruća, jako hladna, jako suh ili pak jako vlažna staništa.

Život u skupini olakšava preživljavanje jedinki. Životinja je u skupini zaštićena i lakše dolazi do hrane, lakše se razmnožava i lakše brine o potomstvu.

Plova je naziv za veću skupinu riba. Plova riba se zajedno kreće, razmnožava, pruža sigurnost jedinkama i jedinke troše manje energije.

Simbioza je suživot jedinki različitih vrsta. Svaki odnos različitih vrsta može se nazvati simbiozom. Simbioza može biti pozitivna, negativna ili neutralna za jednu ili obje vrste koje sudjeluju u njoj.

Komenzalizam je oblik suživota (simbioze) u kojem jedna vrsta ima koristi od tog odnosa, a druga nema niti štete niti koristi. Primjer za takav odnos je bršljan koji živi na drveću i zbog toga je bolje izložen svjetlosti, a stablo od toga nema niti štete niti koristi.

Listopadno drveće preživljava hladnoću tako da odbaci lišće. Odbacivanjem lišča drvo više neće trošiti energiju na održavanje listova na životu. Također, odbacivanjem lišća mraz neće oštetiti biljku.

Mutualizam je oblik suživota (simbioze) u kojem obje vrste imaju koristi. Na primjer, odnos raka samca i moruzgve je mutualizam. Moruzgva štiti raka samca, a rak samac omogućuje moruzgvi lakši pronalazak hrane.

Ekstremofili su organizmi koji žive u ekstremnim uvjetima koji su štetni za većinu organizama. To su na primjer bakterije koje žive u vrućim izvorima ili na kiselom staništu koje je bogato sumporom.

Masno tkivo je jedna od prilagodbi životinja na život u hladnim polarnim područjima. Taj debeli potkožni sloj masnoće smanjuje gubitak topline u vodi te opskrbljuje organizam energijom kada nema dostupne hrane.

Deve i kaktusi imaju različite prilagodbe na život u pustinji. Pustinje su izrazito suhe. Temperature su preko dana vruće, a preko noći hladne, što znači da živa bića moraju imati razvijene mehanizme za zadržavanje vode i održavanje stalne temperature.

Sjemenka je oblik u kojem jednogodišnje biljke preživljavaju nepovoljne uvjete. Sjemenke dobro podnose hladnoću, imaju zalihu hranjivih tvari za razvoj mlade biljke i omogućuju da se i iduće godine razvije nova biljka.

Dubokomorske ribe razvile su prilagodbe na život u velikim dubinama gdje vladaju mračni i hladni uvjeti, a hrana je teško dostupna. One imaju velika usta, spor metabolizam i svjetleće organe.

Listopadno drveće gubi lišće kada se približava period nepovoljnih uvjeta poput hladnoće ili suše kada nema dovoljno vode, topline ili svjetlosti za proces fotosinteze. Odbacivanjem lišća, drvo prelazi u stadij mirovanja i više neće trošiti energiju na rast lišća.

U polarnim, hladnim područjima organizmi moraju uložiti puno truda da bi zadržali tjelesnu temperaturu dovoljno visokom za obavljanje životnih funkcija. Uz to, često imaju zalihe sala koje, osim što zadržavaju toplinu, mogu biti izvor energije kada nema hrane.

Brojne otrovne životinje, uključujući otrovne žabice i zmije, su žarke boje. Žarke boje predatorima signalizirju da su ti organizmi otrovni i neukusni. Neki organizmi imaju lažnu obojenost kako bi se zaštitili od predatora, a zapravo su neotrovni i vrlo ukusni.

Trajnice provode hladni dio godine u obliku gomolja, podanaka i lukovica. To su posebne strukture nastale od korijena ili stabljika koje se nalaze pod zemljom. Iz njih u proljeće, kada dođe toplije vrijeme, izrasta nova biljka.

Parazitizam je oblik suživota u kojem jedna vrsta ima koristi, a drugoj taj odnos šteti. Vrsta koja ima koristi naziva se parazit ili nametnik, a vrsta kojoj odnos šteti naziva se domadar ili domaćin. Primjeri parazita su trakavice koje zaražuju domaćina životinju i parazit pepelnica koja zaražuje domaćina vinovu lozu.

Jednogodišnje biljke hladni dio godine provode u obliku sjemenke. Sjemenke dobro podnose hladnoću, imaju zalihu hranjivih tvari za razvoj mlade biljke i omogućuju da se i iduće godine razvije nova biljka.

Simbioza je suživot jedinki različitih vrsta. Svaki odnos različitih vrsta može se nazvati simbiozom. Simbioza može biti pozitivna, negativna ili neutralna za jednu ili obje vrste koje sudjeluju u njoj.

Sove su često obojene kako bi se uklopile u svoje stanište. Sove umjerenih staništa (kao što je Hrvatska) obično su smeđe kako bi se stopile s granama drveća, dok su sove polarnih krajeva bijele kako bi se stopile sa snijegom.

Većina životinja živi u skupinama što olakšava preživljavanje. Životinja je u skupini zaštićena i lakše dolazi do hrane, lakše se razmnožava i lakše brine o potomstvu.

Komenzalizam je oblik suživota (simbioze) u kojem jedna vrsta ima koristi od tog odnosa, a druga nema niti štete niti koristi. Primjer za takav odnos je bršljan koji živi na drveću i zbog toga je bolje izložen svjetlosti, a stablo od toga nema niti štete niti koristi.

Paličnjak je kukac smeđe boje čije tijelo nalikuje grančici. On je biljojed i dan provodi mirujući na grančici što ga uspješno sakriva od predatora.

Tuljan je životinja polarnih područja koja ima debeli sloj sala. To salo pomaže zadržati stalnu temperaturu organizma, ali i služi kao izvor energije kada nema dovoljno dostupne hrane.

Podanak je oblik u kojem biljke trajnice preživljavaju nepovoljne uvjete. Podanak se nalazi ispod površine tla gdje je zaštićen od hladnoće. U proljeće se iz njega razvija novi izdanak. Neke od biljaka koje imaju podanak su perunika i đurđica.