Središte za ravnotežu nalazi se u malom mozgu. Živčani impulsi stižu do malog mozga pomoću ravnotežnih živaca koji preuzimaju podražaje iz osjetila za ravnotežu koja se nalaze u uhu.

Osjetilo vida obuhvaća primanje podražaja, prijenos podražaja i obrađivanje podražaja. Podražaj primamo iz okoline pomoću oka. Zatim se podražaj prenosi pomoću vidnog živca do središta za vid u velikom mozgu gdje se on obrađuje i gdje nastaje slika.

U unutarnjem uhu nalazi se pužnica. Slušne stanice s dlačicama u pužnici titraju zajedno sa slušnim košćicama iz srednjeg uha. Na taj način se zvučni valovi pretvaraju u živčane impulse koje slušni živac prenosi u središte za sluh u velikome mozgu.

Postoji pet osnovnih okusa. To su slatko, slano, kiselo, gorko i umami. Različiti dijelovi jezika specijalizirani su različite okuse, pa određeni okus intenzivnije osjetimo određenim dijelom jezika.

Okus i njuh dva su najbliže povezana osjetila. Nadopunjavaju jedno drugo do razine da je teško osjetiti okus nečega ako mu ne osjetimo miris.

U koži se nalaze različita osjetilna tjelešca, a svako od njih prepoznaje različite podražaje. Tako postoje osjetilna tjelešca za hladnoću, osjetilna tjelešca za toplinu, nekoliko različitih osjetnih tjelešaca za dodir, a osjet bola prepoznaju živčani završetci.

Očna jabučica glavni je dio oka. Sastoji se od rožnice, zjenice, šarenice, leće, bjeloočnice, mrežnice i vidnog živca. Kroz zjenicu, leću i staklasti dio svjetlost ulazi do osjetilnih stanica koje se nalaze u unutrašnjosti oka, na ovojnici koja se naziva mrežnica.

Sljepoća podrazumijeva potpuni nedostatak vida. Slijepe osobe ne mogu čitati tiskani tekst, ali zato postoji Brailleovo pismo koje se sastoji od izbočenih točkica. Danas postoje i brojni računalni programi koji čitaju tekst, što slijepim osobama omogućuje slušanje pisanih sadržaja.

Nagluhost je oštećenje sluha u kojem je sluh oslabljen, ali osoba i dalje čuje. Može se korigirati nošenjem slušnog aparatića.

Vid je najrazvijenije osjetilo kod ljudi. Gotovo sve informacije koje naš mozak dobije o okolini, dobiva putem osjetila vida (čak 90 % informacija!).

Daltonizam je urođeni poremećaj vida zbog kojeg osoba ne razlikuje boje. Iako neke osobe s daltonizmom uopće ne mogu razlikovati boje, većina ima problema s razlikovanjem nekih, a ne svih boja (npr. crvena i zelena).

Slično kao osjetilo vida, i osjetilo suha se sastoji od osjetnog organa (uha), osjetnog živca (slušnog živca) i moždanog središta zaduženog za taj osjet (središte za sluh). Uho čine vanjsko, srednje i unutarnje uho koje je također važno i za ravnotežu.

Koža je najveći organ na tijelu koji obavija cijeli organizam. Bogata je osjetilima zahvaljujući kojima osjetimo dodir, bol i promjene temperature.

Do dalekovidnosti dolazi kada je očna jabučica prekratka. U tom slučaju, svjetlost koja dolazi stvara sliku iza mrežnice umjesto na mrežnici. Osoba je dalekovidna kada ne vidi jasno predmete u blizini, odnosno vidi samo na veće udaljenosti.

Osjetilom sluha osjetimo zvukove. Osjetilo sluha je jedno od najkompleksnijih organa u našem tijelu. Sastoji se od vanjskog i unutrašnjeg uha, slušnog živca i središta za sluh u velikom mozgu.

Građa uha može se podijeliti na tri cjeline: vanjsko uho, srednje uho i unutarnje uho. Vanjsko uho čine uška i zvukovod koji titranje prenosi do srednjeg uha gdje su smješteni bubnjić i slušne košćice. Slušne košćice titranje prenose u unutarnje uho gdje se nalaze slušne stanice koje podražaj pretvaraju u impuls koji se prenosi u središte za sluh u velikome mozgu.

Središte za vid nalazi se u velikom mozgu. U središtu za vid dolazi do stvaranja slike na temelju živčanih impulsa koje je vidni živac prenio od osjetilnih stanica do mozga. Iako oko prima podražaje, mozak od njih slaže cjelovitu sliku i daje joj značenje.

Osjetilne stanice za miris nalaze se u nosu. Podražaj mirisa pretvara se u živčani impuls u osjetilnim stanicama te se putem osjetilnog njušnog živca prenosi do središta za njuh u velikome mozgu, gdje nastaje osjet njuha.

Vidni živac se nastavlja na očnu jabučicu. On prima živčane impulse iz osjetilnih stanica (mrežnice) i prenosi ih do središta za vid u mozgu. Na taj način vidni živac povezuje osjetilni organ sa središnjim živčanim sustavom.

Srednje uho započinje bubnjićem koji titra kada do njega dođu zvučni valovi iz vanjskog uha. Ti titraji pomiču slušne košćice koje pojačavaju zvuk i prenose ga u unutarnje uho.

Zbog mišića oko očne jabučice, ona se može pomicati, stanjivati i izduživati. To nam omogućuje fokusiranje predmeta koji su vrlo blizu, ali i koji su vrlo daleko. S druge strane, proširivanjem i sužavanjem zjenice kontroliramo količinu svjetlosti u oku, zbog čega vidimo i na sunčani dan i u sumrak.

Uho je osjetilni organ za sluh, ali i za ravnotežu. U unutarnjem se uhu nalazi pužnica sa slušnim stanicama koje podražaj pretvaraju u impuls koji putuje u mozak te organi za ravnotežu. Upravo zato što je uho dvostruko osjetilo, ono ima vrlo složenu građu.

Osjetilni organi su zaduženi za primanje podražaja. Takvi organi sadrže posebne stanice koje su specijalizirane za prepoznavanje određenog tipa podražaja. Primljeni podražaj stanice prenose osjetilnom živcu koji taj podražaj pretvara u živčani impuls i prenosi ostatku živčanog sustava.

Sve od navedenog su nedostaci vida. Kratkovidnost uzrokuje zamućivanje slike predmeta koji su udaljeni, a dalekovidnost zamućivanje predmeta koji su približeni. Slabovidnost uzrokuje zamućivanje slike neovisno o tome gdje se predmet nalazi.

Iako svi organi koji sudjeluju u stvaranju osjeta vida mogu utjecati na izgled slike, najbitnije je središte za vid u velikom mozgu. Upravo u mozgu se spaja niz informacija koje dolaze iz osjetila i daje im se smisao. Bez središta za vid, čak i s potpuno zdravim očima, ne bi mogli vidjeti.

Koža sudjeluje u termoregulaciji na više načina. S jedne strane, svojim osjetnim tjelešcima prikuplja informacije o promjeni temperature i šalje ih u mozak, a s druge strane preko kože se izlučuje znoj što hladi tijelo.

Trepavice, obrve i kapci pomoćni su dijelovi oka kojima je primarna uloga zaštita očne jabučice. Pomoćni dijelovi su i suzne žlijezde koje vlaže i ispiru oko čime sprječavaju razvoj bakterija te mišići oka koji usmjeruju očnu jabučicu prema promatranome predmetu.

Na površini jezika se nalaze osjetilne stanice za okus. Dodirivanje nečeg jezikom nam omogućuje da osjetimo okus. Možemo razlikovati slatko, slano, gorko, kiselo i umami.

Iako podražaj primamo osjetilima, osjet nastaje u mozgu kada mozga obradi podražaj i nađe mu smisao. Podražaj do mozga dolazi u obliku živčanog impulsa. Gotovo svi podražaji nastaju u velikom mozgu (vid, sluh, okus, miris, kožna osjetila).

Očna jabučica kratkovidnih osoba je izdužena te svjetlost koja dolazi stvara sliku ispred mrežnice umjesto na mrežnici. Osoba je kratkovidna kada ne vidi jasno predmete u daljini, odnosno vidi samo na kratke udaljenosti.

Vanjsku uho građeno je od uške i zvukovoda. Uška usmjerava zvuk u zvukovod, a zvukovodom titranje zvučnih valova putuje u srednje uho.

Osjetilne stanice na mrežnici primaju svjetlosne podražaje iz okoline i pretvaraju ih u živčane impulse. Pretvorba vanjskog podražaja u živčani impuls jedinstvena je za osjetilne organe.

Gluhoća je potpuni gubitak sluha. Osoba može biti gluha od rođenja ili može izgubiti sluh zbog različitih oštećenja slušnih organa i izlaganja prevelikoj buci.