Osjetila čovjeka

Osoba je kratkovidna kada ne vidi jasno predmete u daljini, odnosno vidi samo na kratke udaljenosti. Do kratkovidnosti dolazi kada je očna jabučica izdužena ili kada je rožnica previše zakrivljena. U tom slučaju, svjetlost koja dolazi stvara sliku ispred mrežnice umjesto na mrežnici.

Koža je najveći organ na tijelu koji obavija cijeli organizam. Bogata je osjetilima zahvaljujući kojima osjetimo dodir, bol i promjene temperature.

Osjetilni organi su zaduženi za primanje podražaja. Takvi organi sadrže posebne stanice koje su specijalizirane za prepoznavanje određenog tipa podražaja. Primljeni podražaj stanice prenose osjetilnom živcu koji taj podražaj pretvara u živčani impuls i prenosi ostatku živčanog sustava.

Osjetilne stanice za okus nalaze se na površini jezika. One primaju kemijski podražaj koji se zatim pretvara u električni signal koji okusnim živcima putuje do središta za okus u velikome mozgu.

Sljepoća podrazumijeva potpuni nedostatak vida. Slijepe osobe ne mogu čitati tiskani tekst, ali zato postoji Brailleovo pismo koje se sastoji od izbočenih točkica. Danas postoje i brojni računalni programi koji čitaju tekst, što slijepim osobama omogućuje slušanje pisanih sadržaja.

Koža je bogata osjetilnim tjelešcima za hladnoću, osjetilnim tjelešcima za toplinu, raznim osjetilnim tjelešcima za dodir i živčanim završecima koji prepoznaju osjet bola.

Iako podražaj primamo osjetilima, osjet nastaje u mozgu kada mozga obradi podražaj i nađe mu smisao. Podražaj do mozga dolazi u obliku živčanog impulsa. Gotovo svi podražaji nastaju u velikom mozgu (vid, sluh, okus, miris, kožna osjetila).

Daltonizam je urođeni poremećaj vida zbog kojeg osoba ne razlikuje boje. Iako neke osobe s daltonizmom uopće ne mogu razlikovati boje, većina ima problema s razlikovanjem nekih, a ne svih boja (npr. crvena i zelena).

Osjetilo ravnoteže uključuje organe za ravnotežu koji se nalaze u unutarnjem uhu, ravnotežne živce i središte za ravnotežu u malome mozgu. Živčani impulsi stižu do malog mozga pomoću ravnotežnih živaca koji preuzimaju podražaje iz osjetila za ravnotežu koja se nalaze u uhu.

Osjetilo sluha čine uho (vanjsko, srednje i unutarnje), slušni živac i središte za sluh. Uho prima zvučne podražaje iz okoline. Slušni (osjetilni) živac prenosi impuls (infomaciju) do središta za sluh u velikom mozgu.

Naše osjetilne stanice za okus se nalaze na površini jezika. One primaju kemijski signal otopljene hrane. Imamo pet vrsta osjetilnih stanica kojima možemo razlikovati pet okusa: slatko, slano, gorko, kiselo i umami. Različiti dijelovi jezika specijalizirani su različite okuse, pa određeni okus intenzivnije osjetimo određenim dijelom jezika.

Građa uha može se podijeliti na tri cjeline: vanjsko uho, srednje uho i unutarnje uho. Vanjsko uho čine uška i zvukovod koji titranje prenosi do srednjeg uha gdje su smješteni bubnjić i slušne košćice. Slušne košćice titranje prenose u unutarnje uho gdje se nalaze slušne stanice koje podražaj pretvaraju u impuls koji se prenosi u središte za sluh u velikome mozgu.

Srednje uho čine bubnjić i slušne košćice. Bubnjić titra kada do njega dođu zvučni valovi iz vanjskog uha. Ti titraji pomiču slušne košćice koje pojačavaju zvuk i prenose ga u unutarnje uho.

Pomoćni dijelovi štite oko od prašine, znoja i prejake svjetlosti, vlaže i ispiru oko čime sprječavaju razvoj bakterija te usmjeravaju očnu jabučicu prema promatranom objektu. Pomoćne dijelovi oka čine kapci, trepavice, obrve, suzne žlijezde i očni mišići.

Postoji pet osnovnih okusa. To su slatko, slano, kiselo, gorko i umami. Različiti dijelovi jezika specijalizirani su različite okuse, pa određeni okus intenzivnije osjetimo određenim dijelom jezika.

Osjetilo vida obuhvaća primanje podražaja, prijenos podražaja i obrađivanje podražaja. Podražaj primamo iz okoline pomoću oka. Zatim se podražaj prenosi pomoću vidnog živca do središta za vid u velikom mozgu gdje se on obrađuje i gdje nastaje slika.

Osjetilne stanice na mrežnici primaju svjetlosne podražaje iz okoline i pretvaraju ih u živčane impulse. Pretvorba vanjskog podražaja u živčani impuls jedinstvena je za osjetilne organe.

Osjetilo vida ukljućuje oko, vidni živac i središte za vid koje je smješteno u velikom mozgu. Gotovo sve informacije koje naš mozak dobije o okolini, dobiva putem osjetila vida (čak 90 % informacija!).

Vanjsku uho građeno je od uške i zvukovoda. Uška usmjerava zvuk u zvukovod, a zvukovodom titranje zvučnih valova putuje u srednje uho.

U unutarnjem uhu nalazi se pužnica, slušni živac, organi za ravnotežu i ravnotežni živac. U pužnici se nalaze slušne stanice s dlačicama koje titraju zajedno sa slušnim košćicama iz srednjeg uha. Na taj način se zvučni valovi pretvaraju u živčane impulse koje slušni živac prenosi u središte za sluh u velikome mozgu. Ravnotežni živci prenose impulse do središta za ravnotežu u malome mozgu.

Očna jabučica kratkovidnih osoba je izdužena te svjetlost koja dolazi stvara sliku ispred mrežnice umjesto na mrežnici. Osoba je kratkovidna kada ne vidi jasno predmete u daljini, odnosno vidi samo na kratke udaljenosti.

Iako svi organi koji sudjeluju u stvaranju osjeta vida mogu utjecati na izgled slike, najbitnije je središte za vid u velikom mozgu. Upravo u mozgu se spaja niz informacija koje dolaze iz osjetila i daje im se smisao. Bez središta za vid, čak i s potpuno zdravim očima, ne bi mogli vidjeti.

Na površini jezika se nalaze osjetilne stanice za okus. Dodirivanje nečeg jezikom nam omogućuje da osjetimo okus. Možemo razlikovati slatko, slano, gorko, kiselo i umami.

Vanjsku uho građeno je od uške i zvukovoda. Uška usmjerava zvuk u zvukovod, a zvukovodom titranje zvučnih valova putuje u srednje uho do bubnjića.

Daltonizam je urođeni poremećaj vida zbog kojeg osoba ne razlikuje boje. Iako neke osobe s daltonizmom uopće ne mogu razlikovati boje, većina ima problema s razlikovanjem nekih, a ne svih boja (npr. crvena i zelena).

Uho je osjetilni organ za sluh, ali i za ravnotežu. U unutarnjem se uhu nalazi pužnica sa slušnim stanicama koje podražaj pretvaraju u impuls koji putuje u mozak te organi za ravnotežu. Upravo zato što je uho dvostruko osjetilo, ono ima vrlo složenu građu.

Vid je najrazvijenije osjetilo kod ljudi. Gotovo sve informacije koje naš mozak dobije o okolini, dobiva putem osjetila vida (čak 90 % informacija!).

Sljepoća podrazumijeva potpuni nedostatak vida. Slijepe osobe ne mogu čitati tiskani tekst, ali zato postoji Brailleovo pismo koje se sastoji od izbočenih točkica. Danas postoje i brojni računalni programi koji čitaju tekst, što slijepim osobama omogućuje slušanje pisanih sadržaja.

Trepavice, obrve i kapci pomoćni su dijelovi oka kojima je primarna uloga zaštita očne jabučice. Pomoćni dijelovi su i suzne žlijezde koje vlaže i ispiru oko čime sprječavaju razvoj bakterija te mišići oka koji usmjeruju očnu jabučicu prema promatranome predmetu.

Osoba je dalekovidna kada ne vidi jasno predmete u blizini, odnosno vidi samo na veće udaljenosti. Do dalekovidnosti dolazi kada je očna jabučica prekratka. U tom slučaju, svjetlost koja dolazi stvara sliku iza mrežnice umjesto na mrežnici.

U koži se nalaze različita osjetilna tjelešca, a svako od njih prepoznaje različite podražaje. Tako postoje osjetilna tjelešca za hladnoću, osjetilna tjelešca za toplinu, nekoliko različitih osjetnih tjelešaca za dodir, a osjet bola prepoznaju živčani završetci.

Slično kao osjetilo vida, i osjetilo suha se sastoji od osjetnog organa (uha), osjetnog živca (slušnog živca) i moždanog središta zaduženog za taj osjet (središte za sluh). Uho čine vanjsko, srednje i unutarnje uho koje je također važno i za ravnotežu.

Očna jabučica glavni je dio oka. Sastoji se od rožnice, zjenice, šarenice, leće, bjeloočnice, mrežnice i vidnog živca. Kroz zjenicu, leću i staklasti dio svjetlost ulazi do osjetilnih stanica koje se nalaze u unutrašnjosti oka, na ovojnici koja se naziva mrežnica.

Osjetilne stanice za miris nalaze se u nosu. Podražaj mirisa pretvara se u živčani impuls u osjetilnim stanicama te se putem osjetilnog njušnog živca prenosi do središta za njuh u velikome mozgu, gdje nastaje osjet njuha.

Središte za vid nalazi se u velikom mozgu. U središtu za vid dolazi do stvaranja slike na temelju živčanih impulsa koje je vidni živac prenio od osjetilnih stanica do mozga. Iako oko prima podražaje, mozak od njih slaže cjelovitu sliku i daje joj značenje.

Termoregulacija je sposobnost organizma da održava stalnu tjelesnu temperaturu. Veliku ulogu u termoregulaciji ima koža. S jedne strane, svojim osjetnim tjelešcima koža prikuplja informacije o promjeni temperature i šalje ih u mozak, a s druge strane preko kože se izlučuje znoj koji hladi tijelo.

Središte za ravnotežu nalazi se u malom mozgu. Živčani impulsi stižu do malog mozga pomoću ravnotežnih živaca koji preuzimaju podražaje iz osjetila za ravnotežu koja se nalaze u uhu.

Nagluhost je djelomičan gubitak sluha. To je oblik oštećenja sluha prisutan kod osoba gdje su bubnjić, slušne košćice i slušne stanice manje osjetljive na zvuk. Nagluhe osobe često koriste slušne aparatiće kako bi bolje čule.

Zbog mišića oko očne jabučice, ona se može pomicati, stanjivati i izduživati. To nam omogućuje fokusiranje predmeta koji su vrlo blizu, ali i koji su vrlo daleko. S druge strane, proširivanjem i sužavanjem zjenice kontroliramo količinu svjetlosti u oku, zbog čega vidimo i na sunčani dan i u sumrak.

Vidni živac se nastavlja na očnu jabučicu. On prima živčane impulse iz osjetilnih stanica (mrežnice) i prenosi ih do središta za vid u mozgu. Na taj način vidni živac povezuje osjetilni organ sa središnjim živčanim sustavom.

Gluhoća je potpuni gubitak sluha. Osoba može biti gluha od rođenja ili može izgubiti sluh zbog različitih oštećenja slušnih organa i izlaganja prevelikoj buci.

Koža sudjeluje u termoregulaciji na više načina. S jedne strane, svojim osjetnim tjelešcima prikuplja informacije o promjeni temperature i šalje ih u mozak, a s druge strane preko kože se izlučuje znoj što hladi tijelo.

Do dalekovidnosti dolazi kada je očna jabučica prekratka. U tom slučaju, svjetlost koja dolazi stvara sliku iza mrežnice umjesto na mrežnici. Osoba je dalekovidna kada ne vidi jasno predmete u blizini, odnosno vidi samo na veće udaljenosti.

Oko je osjetilni organ koji se sastoji od glavnog dijela i pomoćnih dijelova. Glavni dio jest očna jabučica, a pomoćni dijelovi su trepavice, obrve, gornji i donji kapak, očni mišići te suzna žlijezde. Očna jabučica nam omogućuje da vidimo dok pomoćni dijelovi štite oko.

U unutarnjem uhu nalazi se pužnica. Slušne stanice s dlačicama u pužnici titraju zajedno sa slušnim košćicama iz srednjeg uha. Na taj način se zvučni valovi pretvaraju u živčane impulse koje slušni živac prenosi u središte za sluh u velikome mozgu.

U unutarnjem uhu nalazi se pužnica. Slušne stanice s dlačicama u pužnici titraju zajedno sa slušnim košćicama iz srednjeg uha. Na taj način se zvučni valovi pretvaraju u živčane impulse koje slušni živac prenosi u središte za sluh u velikome mozgu.

Osjetilom sluha osjetimo zvukove. Osjetilo sluha je jedno od najkompleksnijih organa u našem tijelu. Sastoji se od vanjskog i unutrašnjeg uha, slušnog živca i središta za sluh u velikom mozgu.

Glaukom je progresivna bolest propadanja očnog živca koja se očituje u povišenom očnom tlaku. Ako se bolest ne dijagnosticira na vrijeme može doći do potpunog gubljenja vida - sljepoće. Odgovarajućim liječenjem sljepoća se može spriječiti.

Građa uha može se podijeliti na tri cjeline:

1. vanjsko uho kojeg čine uška i zvukovod
2. srednje uho kojeg čine bubnjić i slušne košćice
3. unutarnje uho kojeg čine pužnica sa slušnim stanicama, slušni živac, organi za ravnotežu i ravnotežni živac.

Osjetilne stanice za miris nalaze se u nosu. Podražaj mirisa pretvara se u živčani impuls u osjetilnim stanicama te se putem osjetilnog njušnog živca prenosi do središta za njuh u velikome mozgu, gdje nastaje osjet njuha.

Okus i njuh dva su najbliže povezana osjetila. Nadopunjavaju jedno drugo do razine da je teško osjetiti okus nečega ako mu ne osjetimo miris.

Očna jabučica glavni je dio oka. Sastoji se od rožnice, zjenice, šarenice, leće, bjeloočnice, mrežnice i vidnog živca. Kroz zjenicu, leću i staklasti dio svjetlost ulazi do osjetilnih stanica koje se nalaze u unutrašnjosti oka, na ovojnici koja se naziva mrežnica.

Gluhoća je oblik oštećenja sluha kada dolazi do potpunog gubitka sluha. Može biti urođena ili rezultat oštećenja slušnih organa izlaganjem prevelikoj buci.

Osjetilni organi su zaduženi za primanje podražaja. Sadrže stanice specijalizirane za prepoznavanje određenog tipa podražaja i za prijenost podražaja do osjetilnog živca koji podražaj pretvara u živčani impuls.

Srednje uho započinje bubnjićem koji titra kada do njega dođu zvučni valovi iz vanjskog uha. Ti titraji pomiču slušne košćice koje pojačavaju zvuk i prenose ga u unutarnje uho.

Slabovidnost je teži nedostatak vida koji nastaje jer oko tijekom razvoja ne razvije normalnu vidnu oštrinu. Osoba ima zamagljen vid, nema osjećaj za dubinu prostora te teže vidi kontrast čak i kada nosi naočale.

Nagluhost je oštećenje sluha u kojem je sluh oslabljen, ali osoba i dalje čuje. Može se korigirati nošenjem slušnog aparatića.