U posljednjoj fazi, kromosomi su podijeljeni tako da je na svakom polu stanice jednak broj. Sada dolazi do diobe citoplazme nakon čega slijedi formiranje nove jezgrine ovojnice u svakoj od novonastalih stanica.

Kod višestaničnih organizama mitozom nastaju nove stanice. Te nove stanice se ne odvajaju u nove organizme (kao kod jednostaničnih organizama), već pomažu u rastu i razvoju istog organizma.

Kada stanica nije u diobi, DNA se nalazi u svom nitastom, razmotanom obliku i u tom obliku je spremna za udvostručavanje. Neposredno prije diobe, DNA se gušće pakira. Kada se ne bi \"stisnula\" postojao bi preveliki od pucanja i drugih oštećenja.

Geni su DIJELOVI DNA molekule koji nose upute za određena svojstva (npr. građa nekog dijela stanice). Na jednoj molekuli DNA nalazi se mnogo različitih gena, a geni za jedno svojstvo mogu se nalaziti i na različitim molekulama DNA.

Kada stanica nije u diobi, kromosomi su jednostruki, građeni od jedne DNA molekule. Jedna DNA molekula gradi jednu kromatidu. Prije nego se stanica krene dijeliti, kromosomi će se udvostručiti i svaki kromosom će se sastojati od dvije kromatide (2 DNA molekule)

DNA eukariota nalazi se unutar jezgre i ne izlazi iz nje. Jezgra služi kao dodatna zaštita DNA. Prokarioti nemaju razvijenu jezgru i kod njih je genetski materijal smješten u citoplazmi.

DNA je stabilnija nukleinska kiselina od RNA pri čijem umnažanju nastaje manje grešaka. Zbog toga je pogodnija za pohranjivanje nasljednih informacija na temelju kojih se razvija cijeli organizam. Nukleotidi DNA tvore gen - osnovnu jedinicu nasljeđivanja.

U svakoj tjelesnoj stanici nalazi se 2n kromosoma. To znači da postoji n različitih vrsta kromosoma, a od svake vrste u stanici je po 2 kromosoma, jedan naslijeđen od majke, a jedan od oca.

Čvrstim namatanjem DNA oko proteina nastaje kromosom, oblik DNA koji nastaje tijekom diobe. Takav je oblik pogodan za pomicanje DNA po jezgri tijekom nastanka novih stanica. Kromosom nosi gene i građen je od kromatina, a kromatin se sastoji od DNA namotane oko proteina.

Tijekom diobe DNA se pomiče unutar jezgre. Zbog toga je tijekom diobe čvrsto namotana oko posebnih proteina (histona) kako bi se lakše pomicala. \"Gušći\" oblik također smanjuje mogućnost oštećenja DNA tijekom diobe.

Prilikom udvostručavanja DNA molekule, pucaju poprečne veze koje povezuju dva lanca od kojih se sastoji DNA zavojnica. Svaki od tih lanaca je kalup na temelju kojeg se stvara novi lanac. Svaka novonastala molekula DNA sastoji se od jednog starog lanca (kalup) i jednog novog.

Oštećenja ili promjena broja kromosoma znači da stanici nedostaje dio gena potrebnih za funkcioniranje. Takve promjene uzrokuju poremećaja u radu organizma ili uzrokuju bolesti. Ponekad mogu biti i smrtonosne.

U tjelesnim stanicama čovjeka se nalazi 46 molekula DNA koje čine 46 jednostrukih kromosoma. Dvostruki kromosomi će nastati prije diobe.

DNA je deoksiribonukleinska kiselina koja pripada nukleinskim kiselinama. Nukleinske kiseline su makromolekule izgrađene od većeg broja nukleotida. Svaki se nukleotid sastoji od šećera pentoze, fosfatne skupine i dušične baze.

Mitoza je naziv za cjelokupni proces diobe kojim od tjelesnih stanica nastaju tjelesne stanice s istim brojem kromosoma. U mitozi od jedne stanice nastaju dvije stanice koje su identične međusobno i sa stanicom od koje su nastale.

Skup svih informacija u molekuli DNA označava skup svih gena nekog organizma. Skup svih gena naziva se genom.

U središnjem dijelu stanice dvostruki kromosomi se razdvajaju i polovica svakog dvostrukog kromosoma (jednostruki kromosom) putuje na suprotne krajeve stanice. Time se osigurava da obje buduće stanice dobiju po jedan primjerak svakog kromosoma.

Kako bi se pripremila za diobu, stanica raste i udvostručuje se DNA. Rastom se osigurava dovoljno materijala da od jedne stanice mogu nastati dvije. Udvostručenje DNA molekule omogućuje da obje novonastale stanice dobe po jednu kopiju genetskog materijala.

Jedna kromatida čini jedan kromosom. Kromatida se sastoji od jedne molekule DNA i proteina. Dakle, jednostruki kromosom se sastoji od samo jedne molekule DNA koja je čvrsto namotana oko proteina. .

DNA je dvolančana nukleinska kiselina koja ima sposobnost stvaranja vlastitih kopija upravo zbog svoje građe od dva lanca. Ta dva lanca su antiparalelna i povezana u obliku spiralne zavojnice.

Ako se jedna stanica podijeli, od nje nastanu dvije nove stanice. U tom procesu početna stanica nestaje.

Molekula DNA se udvostručuje kao priprema za diobu stanice kojom nastaju nove stanice. Udvostručavanjem molekule DNA omogućuje se prijenos cijele molekule DNA sa svim genetskim informacijama u sve nove stanice.

Mitoza je najučestalija kod čovjeka u životnim faza u kojima dolazi do najintenzivnijeg rasta organizma. To je razdoblje djetinjstva i mladenaštva, dok se usporava dostizanjem zrelosti, no ni tada ne prestaje u potpunosti.

DNA (deoksiribonukleinska kiselina) i RNA (ribonukleinska kiselina) su nukleinske kiseline. Nukleinske kiseline se sastoje od šećera pentoze (deoksiriboza ili riboza), fosfatne skupine i dušične baze (A,G,C,T,U). BNA je nepostojeća kratica.

Većina živog svijeta koristi DNA za nasljeđivanje genetskog materijala, što je slučaj i kod većine virusa. No, neki virusi mogu koristiti i RNA za prijenos nasljedne upute. RNA virusi su uzročnici bolesti poput ebole, dječje paralize, SARS-a.

Molekula DNA građena je od dva antiparalelna lanca koji se zavijaju jedan oko drugog. Zbog toga se njezina građa opisuje kao dvostruka (dva lanca) uzvojnica (lanci se zavijaju jedan oko drugog).

Molekula DNA smotava se u kromosom na samom početku mitoze jer je kromosom kompaktni oblik za prijenos DNA. Kada je DNA smotana u kromosom, postoji puno manji rizik da pukne ili da se ošteti od pomicanja po stanici tijekom mitoze.

DNA je deoksiribonukleinska kiselina. Sam naziv opisuje građu molekule. D i N dolaze od DeoksiriboNukleinska, a A dolazi od acid (kiselina na engleskom).

Dvostruki kromosom se sastoji od dvije kromatide. Svaka kromatida se sastoji od jedne molekule DNA i proteina. Dakle, jedan dvostruki kromosom se sastoji od dvije molekule DNA koje su nastale udvostručavanjem jedne molekule DNA.

Stanice nastale mitozom imaju jednaki broj kromosoma kao početna stanica. Upravo zato se DNA udvostručuje prije ulaska u mitozu, kako bi na početku diobe u stanici bila dvostruka količina DNA koja se zatim dijeli na dvije stanice.

U stanici se nalaze po dvije kopije gena. Jednu kopiju nasljeđujemo od majke, a jednu od oca (zato imamo karakteristike oba roditelja).

Kada je stanica u diobi, svaki kromosom se sastoji od dvije kromatide, a svaka kromatida sadrži jednu DNA molekulu. Kromosomi su dvostruki jer je prije diobe došlo do udvostručavanja DNA kako bi svaka novonastala stanica dobila jedan kromosomski set.

U drugoj fazi dolazi do razgradnje jezgrine ovojnice, a nastali dvostruki kromosomi putuju do središnjeg dijela stanice. Kažemo da su kromosomi poredani u metafaznoj ili ekvatorijalnoj ravnini.