Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi. Inzulin smanjuje razinu šećera u krvi, a glukagon ju povećava.

Endokrine žlijezde izlučuju svoje sekrete (hormone) direktno u krv. Primjeri su hipotalamus, hipofiza, štitna žlijezda, spolne žlijezde. Suprotno od njih, egzokrine žlijezde izlučuju svoje produkte na površinu tijela ili u tjelesne šupljine.

Muške (sjemenici) i ženske (jajnici) spolne žlijezde imaju dvostruku ulogu. One stvaraju spolne hormone (testosteron, estrogen i progesteron), ali i spolne stanice (spermije i jajne stanice) koje služe za oplodnju i razmnožavanje.

Endokrini sustav odgovoran je za izlučivanje i regulaciju hormona. Pomaže uskladiti rad cijelog tijela zajedno sa živčanim sustavom. Često utječe na sporije, dugotrajnije procese od onih koje kontrolira živčani sustav.

Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim izlučivanjem, odnosno one koje svoje sekrete izlučuju direktno u krv. Štitnjača izlučuje hormone u krvotok, dok znojne žlijezde izlučuju znoj na površinu kože, a slinovnice izlučuju slinu u usnu šupljinu.

Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Kao što i sam naziv govori, on je odgovoran za rast organizma. Poremećaji rada hipofize mogu dovesti do lučenja premalo hormona rasta (patuljasti rast) ili previše hormona rasta (gigantski rast).

Glavna uloga štitne žlijezde je regulacija metabolizma, odnosno regulira skladištenje i potrošnju energije. Nalazi se na prednjoj strani vrata i potreban joj je jod kako ne bi došlo do razvoja bolesti (gušavost).

Žlijezde su organi koji izlučuju različite sekrete. Mogu biti egzokrine i endokrine. Egzokrine žlijezde izlučuju svoje produkte na površinu tijela (npr. znoj) ili u određene organe (npr. probavni enzimi), a endokrine žlijezde direktno u krv.

Endokrini sustav najbliže je povezan sa živčanim sustavom. Često je neka pojava ili životni proces djelomično kontroliran živčanim sustavom, a djelomično hormonima koje luči endokrini sustav. Važno je zapamtiti da živčani sustav kontrolira rad endokrinog sustava.

U stresnim situacijama, poput pisanja ispita, naše nadbubrežne žlijezde pojačano krenu izlučivati adrenalin (hormon stresa). Tada dolazi do bržeg i snažnijeg kucanja srca, ubrzanog disanja, povišenja krvnog tlaka te krv brže teče mišićima i mozgom što povećava dovod kisika.

Etilen je biljni hormon odgovoran za starenje biljke. Potiče dozrijevanje plodova, cvjetanje te otpadanje lišća kod listopadnog drveća u jesen, što štiti drveće od gubljenja vode preko listova tijekom zime.

Nadbubrežna žlijezda izlučuje adrenalin, hipofiza izlučuje hormon rasta, a gušterača izlučuje inzulin i glukagon. Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama i omogućuje nagli nalet energije u kratkom vremenu.

Štitna žlijezda nalazi se na prednjoj strani vrata i zadužena je za reguliranje metabolizma. Za normalno funkcioniranje potreban joj je jod, a ukoliko organizam ne dobiva dovoljno joda štitna žlijezda otiče i javlja se gušavost.

Hormon etilen prisutan je kod biljaka i gljiva. Kod gljiva potiče stvaranje spora koje služe za nespolno razmnožavanje. Neke gljive koje se razmnožavaju sporama mogu izazvati infekciju kod biljaka (npr. plijesni).

Za rast i razvoj biljaka najbitnija je hormonska ravnoteža, tj. koliko ima određenog hormona u odnosu na druge hormone. To je drugačije nego kod životinja kod kojih je bitno je li prisutan određeni hormon, a manje je bitno koliko je drugih hormona.

Brojni životni procesi životinja su pod kontrolom hormona. Jedan od procesa za koje su hormoni presudni je preobrazba koja se javlja kod nekih kukaca i žaba, a označava prelazak iz mlade jedinke (gusjenice, punoglavca) u odraslu.

Dijabetes (šećerna bolest) je uzrokovan previsokom razinom šećera u krvi. Do previsoke razine šećera u krvi može doći zbog nedostatka inzulina (dijabetes tipa 1) ili nemogućnosti gušterače da reagira na inzulin (dijabetes tipa 2).

Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama i omogućuje nagli nalet energije u kratkom vremenu. Izlučuje ga nadbubrežna žlijezda, parna žlijezda smještena na vršnom dijelu bubrega.

Estrogen i progesteron su ženski spolni hormoni. Oni nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) i reguliraju ženski reproduktivni sustav.

Određeni hormon može djelovati samo na svoje ciljne stanice. Svaki hormon ima točno određene ciljne stanice koje ga mogu prepoznati i reagirati. Na primjer, stanice probavnog sustava neće reagirati na spolne hormone.

Hipofiza se često naziva glavna žlijezda endokrinog sustava. Smještena je s donje strane mozga i smatra se vezom živčanog i endokrinog sustava s obzirom na to da prima informacije iz živčanog sustava i koordinira rad endokrinog sustava u skladu s time. Proizvodi svoje hormone, ali regulira i izlučivanje hormona drugih žlijezda.

Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Hormon rasta je odgovoran za rast i razvoj organizma. U nedostatku hormona javlja se patuljasti rast, dok kod izlučivanja previše hormona dolazi do gigantskog rasta.

Muški spolni hormon je testosteron, a proizvode ga muške spolne žlijezde, sjemenici. On regulira razvoj reproduktivnog sustava u muškaraca.

Jod je potreban za pravilnu proizvodnju hormona štitne žlijezde. Jod unosimo prehranom konzumirajući jodiranu kuhinjsku sol, ribu i plodove mora. U nedostatku joda dolazi do gušavosti, ali do poremećaja u radu štitne žlijezde može doći i usred previsoke količine joda u organizmu.