Endokrini sustav i hormoni

Muške (sjemenici) i ženske (jajnici) spolne žlijezde imaju dvostruku ulogu. One stvaraju spolne hormone (testosteron, estrogen i progesteron), ali i spolne stanice (spermije i jajne stanice) koje služe za oplodnju i razmnožavanje.

Hormon koji izlučuje hipofiza. Ovaj hormon je odgovoran za rast organizma, a poremećaji u radu hipofize i njegovom lučenju mogu dovesti do patuljastog (nedostatak hormona rasta) ili divovskog rasta (previše lučenja hormona rasta.

Gušterača kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi. Inzulin smanjuje razinu šećera u krvi, a glukagon ju povećava.

Glukagon je hormon gušterače koji zajedno s inzulinom regulira količinu šećera u krvi. Glukagon povisuje razinu šećera u krvi aktiviranjem otpuštanja uskladištenog šećera iz jetre ili mišića.

Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Hormon rasta je odgovoran za rast i razvoj organizma. U nedostatku hormona javlja se patuljasti rast, dok kod izlučivanja previše hormona dolazi do gigantskog rasta.

Muški spolni hormon je testosteron, a proizvode ga muške spolne žlijezde, sjemenici. On regulira razvoj reproduktivnog sustava u muškaraca.

Endokrini sustav odgovoran je za izlučivanje i regulaciju hormona koji reguliraju biološke procese poput rasta i razvoja. Pomaže uskladiti rad cijelog tijela zajedno sa živčanim sustavom. Često utječe na sporije, dugotrajnije procese od onih koje kontrolira živčani sustav.

Jod je nužan za pravilan rad štitne žlijezde. Jod unosimo svakodnevno konzumiranjem umjereno slane hrane jer je sol koju koristimo jodirana. Kada dođe do nedostatka joda, rad štitne žlijezde se remeti, ona se višestruko povećava i dolazi do bolesti koju nazivamo gušavost.

Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama i omogućuje nagli nalet energije u kratkom vremenu. Izlučuje ga nadbubrežna žlijezda, parna žlijezda smještena na vršnom dijelu bubrega.

Šećerna bolest kada stanice gušterače ne mogu koristiti dostupan inzulin. Šećer ne može ući u stanice te dolazi do njegovog nakupljanja u krvi. Češći je od dijabetesa tipa 1.

Etilen je biljni hormon odgovoran za starenje biljke. Potiče dozrijevanje plodova, cvjetanje te otpadanje lišća kod listopadnog drveća u jesen, što štiti drveće od gubljenja vode preko listova tijekom zime.

Divovski rast ili gigantizam je poremećaj do kojeg dolazi uslijed pretjeranog izlučivanja hormona rasta kao posljedica pojave tumora. Hormon rasta je jedan od hormona koje izlučuje hipofiza.

Dijabetes ili šećerna bolest je uzrokovana previsokom razinom šećera u krvi. Do bolesti može doći zbog nedostatka inzulina (dijabetes tipa 1) ili nemogućnosti gušterače da reagira na inzulin (dijabetes tipa 2).

Endokrine žlijezde su žlijezde s unutarnjim izlučivanjem. One izlučuju svoje sekrete direktno u krv. Primjeri su hipotalamus, hipofiza, štitna žlijezda, spolne žlijezde.

Spolne žlijezde proizvode spolne stanice (jajne stanice i spermiji) i luče spolne hormone. Spolni hormoni (testosteron, estrogen i progesteron) reguliraju razvoj reproduktivnog sustava u žena i muškaraca.

Endokrini sustav najbliže je povezan sa živčanim sustavom. Često je neka pojava ili životni proces djelomično kontroliran živčanim sustavom, a djelomično hormonima koje luči endokrini sustav. Važno je zapamtiti da živčani sustav kontrolira rad endokrinog sustava.

Adrenalin je odgovoran za reakcije tijela u stresnim situacijama i omogućuje nagli nalet energije u kratkom vremenu. Izlučuje ga nadbubrežna žlijezda smještena na vršnom dijelu bubrega.

Parna žlijezda endokrinog sustava. Po jedna je nadbubrežna žlijezda smještena na vršnom dijelu svakog bubrega. Nadbubrežna žlijezda izlučuje više tipova hormona, a neki od njih su adrenalin, aldosteron i kortizol.

Gušterača je i endokrina i egzokrina žlijezda. Kao endokrina žlijezda izlučuje inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi (inzulin smanjuje razinu šećera u krvi, a glukagon povećava). Kao egzokrina žlijezda izlučuje probavne enzime u probavilo.

Hipofiza, osim što koordinira rad endokrinog sustava, izlučuje hormon rasta. Kao što i sam naziv govori, on je odgovoran za rast organizma. Poremećaji rada hipofize mogu dovesti do lučenja premalo hormona rasta (patuljasti rast) ili previše hormona rasta (gigantski rast).

U stresnim situacijama, poput pisanja ispita, naše nadbubrežne žlijezde pojačano krenu izlučivati adrenalin (hormon stresa). Tada dolazi do bržeg i snažnijeg kucanja srca, ubrzanog disanja, povišenja krvnog tlaka te krv brže teče mišićima i mozgom što povećava dovod kisika.

Endokrine žlijezde izlučuju svoje sekrete (hormone) direktno u krv. Primjeri su hipotalamus, hipofiza, štitna žlijezda, spolne žlijezde. Suprotno od njih, egzokrine žlijezde izlučuju svoje produkte na površinu tijela ili u tjelesne šupljine.

Žlijezde su organi koji izlučuju različite sekrete. Mogu biti egzokrine i endokrine. Egzokrine žlijezde izlučuju svoje produkte na površinu tijela (npr. znoj) ili u određene organe (npr. probavni enzimi), a endokrine žlijezde direktno u krv.

Dijabetes (šećerna bolest) je uzrokovan previsokom razinom šećera u krvi. Do previsoke razine šećera u krvi može doći zbog nedostatka inzulina (dijabetes tipa 1) ili nemogućnosti gušterače da reagira na inzulin (dijabetes tipa 2).

Brojni životni procesi životinja su pod kontrolom hormona. Jedan od procesa za koje su hormoni presudni je preobrazba koja se javlja kod nekih kukaca i žaba, a označava prelazak iz mlade jedinke (gusjenice, punoglavca) u odraslu.

Ciljne stanice su određene stanice na koje djeluju samo određene vrste hormona. Kako bi hormon djelovao na stanicu, stanica mora imati molekule za prepoznavanje, odnosno receptore za taj hormon. Na primjer, stanice probavnog sustava neće reagirati na spolne hormone.

Jod je potreban za pravilnu proizvodnju hormona štitne žlijezde. Jod unosimo prehranom konzumirajući jodiranu kuhinjsku sol, ribu i plodove mora. U nedostatku joda dolazi do gušavosti, ali do poremećaja u radu štitne žlijezde može doći i usred previsoke količine joda u organizmu.

Egzokrine žlijezde su žlijezde s vanjskim izlučivanjem. One izlučuju svoje produkte na površinu tijela ili u tjelesne šupljine. Primjer su žlijezde znojnice koje izlučuju znoj na površinu tijela i žlijezde slinovnice koje izlučuju slinu u usnu šupljinu.

Patuljasti rast je poremećaj do kojeg dolazi uslijed nedovoljnog izlučivanja hormona rasta. Do njega može doći zbog pojave tumora ili povrede hipofize koja luči hormon rasta.

Žlijezda smještena s prednje strane vrata čija je glavna uloga reguliranje metabolizma. Za pravilan rad štitne žlijezde je potreban jod koji unosimo konzumirajući jodiranu sol.

Etilen ili hormon rasta je biljni hormon važan za rast i razvoj biljaka. Potiče dozrijevanje plodova i cvjetanje, savijanje listova, starenje listova i cvjetova i njihovo otpadanje. Kod gljiva potiče stvaranje spora koje služe za nespolno razmnožavanje.

Štitna žlijezda nalazi se na prednjoj strani vrata i zadužena je za reguliranje metabolizma. Za normalno funkcioniranje potreban joj je jod, a ukoliko organizam ne dobiva dovoljno joda štitna žlijezda otiče i javlja se gušavost.

Hipofiza se često naziva glavna endokrina žlijezda. Smatramo ju vezom između živčanog i endokrinog sustava jer prima informacije iz živčanog sustava i koordinira rad endokrinog sustava u skladu s time. Proizvodi svoje hormone, ali regulira i izlučivanje hormona drugih žlijezda.

Hormon etilen prisutan je kod biljaka i gljiva. Kod gljiva potiče stvaranje spora koje služe za nespolno razmnožavanje. Neke gljive koje se razmnožavaju sporama mogu izazvati infekciju kod biljaka (npr. plijesni).

Endokrini sustav odgovoran je za izlučivanje i regulaciju hormona. Pomaže uskladiti rad cijelog tijela zajedno sa živčanim sustavom. Često utječe na sporije, dugotrajnije procese od onih koje kontrolira živčani sustav.

Šećerna bolest koja se javlja usred nedostatka inzulina u krvi. Dolazi do uništavanja stanica koje proizvode inzulin. Oboljele osobe moraju redovno mjeriti šećer u krvi te uzimati inzulin putem injekcija.

Za rast i razvoj biljaka najbitnija je hormonska ravnoteža, tj. koliko ima određenog hormona u odnosu na druge hormone. To je drugačije nego kod životinja kod kojih je bitno je li prisutan određeni hormon, a manje je bitno koliko je drugih hormona.

Inzulin je hormon koji izlučuje gušterača i koji zajedno s glukagonom regulira razinu šećera u krvi. Nakon obroka, u našoj krvi se nalazi povećana količina šećera te dolazi do povećanog lučenja inzulina. Inzulin omogućuje ulazak šećera u stanice i njegovo iskorištavanje za energiju.

Kemijske tvari koje izlučuju endokrine žlijezde. Izlučuju se u krv kojom se prenose do ciljnih stanica. Određeni hormon djeluje samo na one stanice koje imaju receptor za njegovo prepoznavanje.

Estrogen i progesteron su ženski spolni hormoni. Oni nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) i reguliraju ženski reproduktivni sustav.

Glavna uloga štitne žlijezde je regulacija metabolizma, odnosno regulira skladištenje i potrošnju energije. Nalazi se na prednjoj strani vrata i potreban joj je jod kako ne bi došlo do razvoja bolesti (gušavost).

Za rast i razvoj biljaka najbitnija je hormonska ravnoteža, tj. koliko ima određenog hormona u odnosu na druge hormone. To je drugačije nego kod životinja kod kojih je bitno je li prisutan određeni hormon, a manje je bitno koliko je drugih hormona.

Bolest štitne žlijezde. Dolazi do povećanja žlijezde i stvara se tzv. guša. Do pojave bolesti dolazi zbog nedostatka joda.

Određeni hormon može djelovati samo na svoje ciljne stanice. Svaki hormon ima točno određene ciljne stanice koje ga mogu prepoznati i reagirati. Na primjer, stanice probavnog sustava neće reagirati na spolne hormone.

Hipofiza se često naziva glavna žlijezda endokrinog sustava. Smještena je s donje strane mozga i smatra se vezom živčanog i endokrinog sustava s obzirom na to da prima informacije iz živčanog sustava i koordinira rad endokrinog sustava u skladu s time. Proizvodi svoje hormone, ali regulira i izlučivanje hormona drugih žlijezda.