Mejoza se sastoji od dvije diobe nakon kojih nastaju četiri stanice s polovičnim brojem (n) kromosoma. Nakon prve diobe nastaju dvije stanice s polovičnim brojem (n) kromosoma. Zatim se te dvije stanice ponovno dijele te od njih nastaju ukupno četiri stanice pri čemu svaka ima polovični broj (n) kromosoma.

Kod čovjeka postoje dvije vrste spolnih kromosoma: X i Y. Žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y (XY).

Prostata je žlijezda koja se kod muškaraca nalazi iza mokraćnog mjehura. U prostati se stvaraju tvari koje potiču kretanje spermija koje se zatim izlučuju u sjemenu tekućinu.

Osobe s Downovim sindromom imaju 3 primjerka 21. kromosoma zbog čega se 21.3. obilježava kao Dan osoba s Down sindromom. Taj dan se često obilježava nošenjem različitih čarapa.

Jajna stanica može imati samo X spolni kromosom s obzirom na to da nastaje od tjelesnih stanica žene u kojima se nalaze dva X kromosoma te svaka spolna stanica naslijedi jedan od tih X kromosoma.

Molekula DNA građena je od dva lanca koji se zavijaju jedan oko drugog, zbog čega se njezina građa opisuje kao dvostruka (dva lanca) uzvojnica (lanci se zavijaju jedan oko drugog).

Sjemenici (muške spolne žlijezde) smješteni su u mošnjama, kožnom naboru koji se nalazi izvan tijela muškarca. Sjemenici su smješteni izvan tijela jer je za razvoj spermija potrebna niža temperatura od tjelesne.

Prirodne metode kontracepcije temelje se na praćenju promjena na tijelu žene kako bi se prepoznala ovulacija, no ne moraju uvijek biti pouzdane jer je ponekad teško prepoznati neke znakove ovulacije. Umjetne metode koriste različita kontracepcijska sredstva (npr. kondomi i kontracepcijske pilule) koji su pouzdaniji, no treba imati na umu da niti jedna metoda kontracepcije nije 100 % pouzdana.

Ženske spolne stanice nazivaju se jajne stanice. Nastaju u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) i sudjeluju u oplodnji.

Vanjski ženski spolni organi se nazivaju stidne usne i dražica te zajedno čine stidnicu. Stidne usne imaju zaštitnu ulogu, dok je dražica dio koji je prožet krvnim kapilarama i živčanim završecima te nabrekne tijekom spolnog odnosa stvarajući ugodu (orgazam).

Ovulacija je proces u kojem se zrela jajna stanica izbacuje iz mjehurića u kojem je sazrijevala tijekom prvog dijela menstrualnog ciklusa. Mjehurić s jajnom stanicom nalazi se u jajniku, odakle se jajna stanica izbacuje te ju prihvaća jajovod.

DNA je deoksiribonukleinska kiselina. D i N dolaze od DeoksiRibonukleinska, a A dolazi od acid (kiselina na engleskom). Naziv opisuje građu molekule.

Muške spolne stanice nazivaju se spermiji. Nastaju u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i sudjeluju u oplodnji.

Stanice nastale mitozom imaju jednaki broj kromosoma kao početna stanica. Upravo zato se DNA udvostručuje prije ulaska u mitozu, kako bi na početku diobe u stanici bila dvostruka količina DNA koja se zatim dijeli na dvije stanice.

U stanicama čovjeka se nalazi 46 molekula DNA. Svaka molekula DNA čini jedan kromosom.

Apstinencija (suzdržavanje od spolnih odnosa) jedino je što ima rizik 0 % od trudnoće i spolno prenosivih bolesti. Iako kondomi značajno smanjuju rizik od oba, ni oni ne nude 100 % zaštite. Kontracepcijske pilule štite od trudnoće, ali uopće ne štite od spolno prenosivih bolesti, dok prirodne metode kontracepcije nešto smanjuju rizik od trudnoće, no on je i dalje visok te također uopće ne štite od spolno prenosivih bolesti.

Spermiji mogu imati ili X ili Y spolni kromosom s obzirom na to da nastaju od tjelesne stanice muškarca u kojoj se nalaze X i Y kromosomi te će svaka spolna stanica naslijediti jedan od tih kromosoma.

Oplodnja (spajanje muške i ženske spolne stanice, tj. spermija i jajne stanice) odvija se u jajovodu. Nakon oplodnje, oplođena jajna stanica (zigota, buduće dijete) nastavlja razvoj u maternici.

Mošnja je naborana kožna vrećica u kojoj su smješteni sjemenici. Sjemenici se nalaze u mošnjama izvan tijela kako bi bila niža temperatura od tjelesne jer to pridonosi razvoju spermija.

Geni su dijelovi DNA koji nose upute za određena svojstva (npr. građa nekog dijela stanice). Na jednoj molekuli DNA nalazi se mnogo različitih gena, a geni za jedno svojstvo mogu se nalaziti i na različitim molekulama DNA.

U jednom dvostrukom kromosomu nalaze se dvije identične molekule DNA koje su nastale udvostručavanjem jedne molekule DNA. Naziv kromosom može se koristiti i za jednu čvrsto smotanu molekulu DNA (jednostruki kromosom) i za dvije povezane identične molekule DNA (dvostruki kromosom).

Svaka spolna stanica (jajna stanica, spermij) ima po jedan spolni kromosom. Tjelesne stanice imaju po dva spolna kromosoma (XX ili XY), a kako spolne stanice imaju polovičan broj kromosoma, imaju i samo jedan spolni kromosom.

Zigota nastaje stapanjem jezgara spermija (n) i jajne stanice (n) tijekom oplodnje. Kako zigota dobiva n kromosoma od spermija i n od jajne stanice, ukupno ima 2n kromosoma.

Oplodnja je proces spajanja jezgara spermija i jajne stanice. Tim procesom nastaje zigota od koje se tijekom trudnoće razvija dijete.

Ženske spolne žlijezde su jajnici. Uloge jajnika su lučenje ženskih spolnih hormona i stvaranje ženskih spolnih stanica.

Jednostruki kromosom sastoji se od samo jedne molekule DNA koja je čvrsto smotana. Naziv kromosom može se koristiti i za jednu čvrsto smotanu molekulu DNA (jednostruki kromosom) i za dvije povezane identične molekule DNA (dvostruki kromosom).

Mejozom od jedne stanice nastaju četiri nove stanice, pri čemu svaka ima polovični (n) broj kromosoma u odnosu na početnu stanicu.

Broj kromosoma u tjelesnim se stanicama označava s 2n. Kromosomi dolaze u paru, a pola ih dolazi od majke, a pola od oca. Ukupan broj kromosoma u tjelesnim stanicama je 46 i piše se 2n = 46.

Ženski spolni hormoni nazivaju se estrogen i progesteron. Nastaje u ženskim spolnim žlijezdama (jajnicima) i potiču razvoj ženskih spolnih karakteristika.

Pasjemenici se nalaze uz sjemenike (u kojima nastaju spermiji) i služe za dodatni razvoj i dozrijevanje spermija. Spermij nakon nastanka u sjemeniku dozrijeva u pasjemeniku prije nego što je spreman za izlazak iz tijela i sudjelovanje u oplodnji.

Mitoza je najučestalija kod čovjeka u životnim faza u kojima dolazi do najintenzivnijeg rasta organizma (od začeća do zrelosti, razmisli u kojoj dobi ljudi najviše rastu i mijenjaju se), dok se usporava dostizanjem zrelosti, no ni tada ne prestaje u potpunosti.

Muški spolni hormon naziva se testosteron. Nastaje u muškim spolnim žlijezdama (sjemenicima) i potiče razvoj muških spolnih karakteristika.

Muške spolne žlijezde su sjemenici. Uloge sjemenika su lučenje muških spolnih hormona i stvaranje muških spolnih stanica.

Sjemeni mjehurići stvaraju različite hranjive tvari (šećere, bjelančevine) koje izlučuju u sjemenu tekućinu. Te hranjive tvari pružaju spermijima energiju za kretanje.

Mejoza je stanična dioba koja se odvija samo u spolnim žlijezdama. Njome nastaju spolne stanice koje služe za razmnožavanje.