Moždano deblo povezuje mozak i leđnu moždinu. U njemu dolazi do križanja živaca, zbog čega lijeva polutka mozga upravlja desnom stranom tijela i obrnuto. Moždano deblo jedan je od najbitnijih dijelova živčanog sustava jer upravlja brojnim tjelesnim funkcijama nužnima za održavanje života, kao što je rad srca i disanje, ali i refleksi kao što su gutanje i kihanje.

Osjetilna živčana vlakna primaju podražaje od osjetilnih organa i prenose ih do središnjeg živčanog sustava. U središnjem živčanom sustavu se ti podražaji obrađuju i interpretiraju kako bi tijelo znalo reagirati na njih.

Mozak se može podijeliti na tri glavna dijela: veliki mozak (zadužen za najsloženije funkcije), mali mozak (ispod velikog mozga) i moždanog debla koje povezuje mozak s leđnom moždinom.

Veliki mozak dijeli se na lijevu i desnu polutku. Između njih nalazi se duboka brazda. Lijeva polutka mozga upravlja desnom stranom tijela, a desna lijevom.

Živčana stanica sastoji se od kratkih ogranaka preko kojih prima podražaje, tijela u kojem se nalaze stanični organeli i živčanog vlakna (dugog ogranka) koje prenosi podražaj na iduću živčanu stanicu.

Živčane stanice prenose informacije u obliku živčanih impulsa. Živčani impulsi su električni signali koji nastaju kada se promjeni električni naboj živčane stanice. Ta promjena naboja prenosi se s jedne stanice na drugu i tako se živčani impuls širi.

Periferni živčani sustav izgrađen je od živaca. Živci prenose živčane impulse po cijelom tijelu. Neki živci zaduženi su za prijenos živčanih impulsa od osjetila do središnjeg živčanog sustava, a neki za prijenos impulsa od središnjeg živčanog sustava do organa čiji rad kontroliraju.

Pokretačka živčana vlakna prenose upute iz središnjeg živčanog sustava do ostatka tijela, npr. do unutarnjih organa ili mišića. Pokretačka živčana vlakna omogućuju tijelu da reagira na neki podražaj.

Svi sustavi organa povezani su u organizam. Da bi organizam skladno funkcionirao, mora postojati \"šef\" koji njime upravlja. Ljudskim organizmom upravlja živčani sustav, a endokrini sustav je zadužen za usklađivanje svih dijelova organizma s uputama koje šalje živčani sustav.

Živčana stanica ima sposobnost primanja podražaja (podražljivost) i provođenja informacija o tom podražaju (provodljivost). Ova svojstva omogućuju im prijenos živčanih impulsa po cijelom tijelu.

Mali mozak nalazi se ispod velikog mozga, u stražnjem dijelu lubanje i zadužen je za koordinaciju pokreta i održavanje ravnoteže. To postiže reguliranjem napetosti mišića. Razmisli kako bi na život osobe utjecala ozljeda malog mozga!

Sinapsa je razmak između završnih nožica jedne i kratkih ogranaka druge živčane stanice. U području sinapse dolazi do prijenosa živčanog impulsa pomoću kemijskih tvari.

Živčani sustav građen je od posebnih živčanih stanica koje imaju sposobnost provođenja živčanih impulsa i izgrađuju živčano tkivo. Živčane stanice nazivaju se neuroni.

Jači udarac u glavu može uzrokovati potres mozga. Simptomi potresa mozga su glavobolja, nesvjestica i mučnina, a može doći i do zaboravljanja.

Odmah nakon prestanka konzumiranja supstance o kojoj je osoba ovisna dolazi do apstinencijske krize. Tijekom krize ustezanja osoba se osjeća psihički i fizički loše jer joj se tijelo ponovno navikava na funkcioniranje bez štetnih supstanci. Iako prestanak konzumiranja supstance koja izaziva ovisnost dugoročno izaziva poboljšanje zdravstvenog stanja i bolje psihičko stanje, na početku je odvikavanje izrazito teško i bolno, zbog čega brojni ljudi odustanu i vrate se ovisnosti. Upravo zato bitno je niti ne počinjati konzumirati nikotin, alkohol i droge.

Epilepsija uzrokuje napadaje grčenja tijela u kojem osoba često pada na tlo, izlazi joj pjena na usta i ne može komunicirati s okolinom. Ako netko ima epileptični napad, treba ga poleći na bok i zaštititi ga od udaranja glavom.

Neuroni su živčane stanice i one čine temeljnu jedinicu građe i funkcije živčanog sustava. Neuroni imaju sposobnost provođenja živčanih impulsa i izgrađuju živčano tkivo.

U psihičke poremećaje ubrajaju se poremećaji u prijenosu živčanih impulsa u mozgu koji utječu na osjećaje i ponašanje osobe. Psihički poremećaji mogu se liječiti razgovorom sa psihologom ili terapijom sa psihijatrom.

Kako se živčani sustav proteže po cijelom tijelu, bitno je čuvati zdravlje cijelog tijela i svih sustava organa kako bi se živčani sustav zaštitio od stresa. Bitno je pružati živčanom sustavu dovoljno energije (hrana, san) za rad, ali i dovoljno podražaja (tjelesna aktivnost).

Živčani sustav dijeli se na središnji i periferni. Središnji se sastoji od mozga i leđne moždine, a periferni od živaca koji se šire po cijelom tijelu.

Nikotin, alkohol i droge izazivaju ovisnost kod ljudi koji ih redovno koriste. Osim ovisnosti (potrebe da ih se nastavi konzumirati), ove tvari stvaraju nepopravljivu štetu ne samo na živčanom sustavu, nego i na svim ostalim sustavima organa.

Živčani sustav odgovoran je za ubrzavanje i usporavanje rada brojnih organa i sustava organa. Može ubrzati rad probavnog sustava dok odmaramo, a ubrzati ga dok smo aktivni kako ne bi trošili energiju na probavu.

Na kraju živčanog vlakna nalaze se tanki, izduženi završetci koji se nazivaju završne nožice i pomažu u prijenosu podražaja. Završne nožice omogućuju da se živčani impuls prenese s jedne živčane stanice na drugu.

Moždani udar je krvarenje u mozgu zbog puknuća žile. Posljedica je oštećenje tog dijela mozga što može uzrokovati paralizu, a u težim slučajevima smrt.

Leđna moždina prolazi kroz kralježnicu. Iz nje izlaze živci koji se šire po cijelom tijelu. Leđna moždina kontrolira refleksne radnje i osigurava brze reakcije u slučaju opasnosti jer podražaj ne mora putovati do mozga da bi se izazvala reakcija, već ju koordinira leđna moždina.

Središnji živčani sustav sastoji se od mozga i leđne moždine, a zadužen je za primanje i obradu podražaja te slanje uputa ostatku tijela. Središnji živčani sustav jedan je od ključnih upravljačkih centara u tijelu.