Zašto reagiramo na podražaje - osjetila

Osjetilom sluha osjetimo zvukove. To nam omogućuje komunikaciju s drugim ljudima, ali i lakše snalaženje u prostoru i prepoznavanje opasnosti.

Očnu jabučicu obavijaju tri ovojnice. Vanjska ovojnica je bijela i neprozirna, pa ima otvor na prednjem dijelu oka kroz koji ulazi svjetlost. Srednja ovojnica sadrži brojne žile, zjenicu i šarenicu. Na unutarnjoj ovojnici nalaze se osjetne stanice za vid.

Srednje uho započinje bubnjićem koji titra kada do njega dođu zvučni valovi iz vanjskog uha. Ti titraji pomiču slušne košćice koje pojačavaju zvuk i prenose ga u unutarnje uho.

Osjetilne stanice za miris nalaze se u nosu. Podražaj mirisa zatim se pretvara u živčani impuls u osjetilnim stanicama te se putem osjetilnog njušnog živca prenosi do središta za njuh u mozgu, gdje nastaje osjet njuha.

Osjetilni organi su zaduženi za primanje podražaja. U sebi sadrže posebne stanice koje su specijalizirane za određeni tip podražaja koji prepoznaju, a zatim prenosi osjetilnom živcu koji taj podražaj pretvara u živčani impuls i prenosi ostatku živčanog sustava.

Vid je najrazvijenije osjetilo kod ljudi. Gotovo sve informacije koje naš mozak dobije o okolini, dobiva putem osjetila vida (čak 90 % informacija!).

Osjetilni organi su zaduženi za primanje podražaja. U sebi sadrže posebne stanice koje su specijalizirane za određeni tip podražaja koji prepoznaju, a zatim prenosi osjetilnom živcu koji taj podražaj pretvara u živčani impuls i prenosi ostatku živčanog sustava.

Osjetne stanice za ravnotežu nalaze se u unutarnjem uhu. U unutarnjem uhu nalazi se tekućina koja se pomiče ovisno o položaju tijela. Osjetne stanice za ravnotežu reagiraju na pomicanje te tekućine i šalju živčane impulse u mozak koji prepoznaje o kakvom položaju tijela je riječ.

Očnu jabučicu obavijaju tri ovojnice. Vanjska ovojnica je bijela i neprozirna, pa ima otvor na prednjem dijelu oka kroz koji ulazi svjetlost. Srednja ovojnica sadrži brojne žile, zjenicu i šarenicu. Na unutarnjoj ovojnici nalaze se osjetne stanice za vid.

Trepavice, obrve i kapci pomoćni su dijelovi oka kojima je primarna uloga zaštita očne jabučice. Trepavice sprječavaju ulazak prašine i drugih sitnih čestica u oko, obrve osiguravaju da se znoj s čela ne slijeva u oči, a kapci mogu potpuno pokriti očnu jabučicu i zaštititi ju.

Uho je osjetilni organ za sluh, ali i za ravnotežu. Upravo zato što je uho dvostruko osjetilo, ono ima vrlo složenu građu.

Građa uha može se podijeliti na tri cjeline: vanjsko uho, srednje uho i unutarnje uho. Svaki dio ima drugačiju ulogu u primanju osjeta zvuka, a unutarnje uho zaduženo je i za osjet ravnoteže.

Leća je dio oka koji lomi svjetlost kako bi pravilno ulazila u oko. Leća osigurava da svjetlost uvijek pada na vidne stanice na unutarnjoj ovojnici oka. Elastična je i prozirna.

Koža je najveći organ na tijelu koji obavija cijeli organizam. Bogata je osjetilima, pa tako pomoću kože osjetimo dodir, bol i promjene temperature.

Očna jabučica glavni je dio oka kroz čiju zjenicu, leću i staklasti dio svjetlost ulazi do osjetilnih stanica koje se nalaze u unutrašnjosti oka, na ovojnici koja se naziva mrežnica.

Trepavice, obrve i kapci pomoćni su dijelovi oka kojima je primarna uloga zaštita očne jabučice. Trepavice sprječavaju ulazak prašine i drugih sitnih čestica u oko, obrve osiguravaju da se znoj s čela ne slijeva u oči, a kapci mogu potpuno pokriti očnu jabučicu i zaštititi ju.

Gluhoća je potpuni gubitak sluha. Osoba može biti gluha od rođenja ili može izgubiti sluh zbog različitih oštećenja slušnih organa i izlaganja prevelikoj buci.

Sljepoća podrazumijeva potpuni nedostatak vida. Slijepe osobe ne mogu čitati tiskani tekst, ali zato postoji Brailleovo pismo koje se sastoji od izbočenih točkica. Danas postoje i brojni računalni programi koji čitaju tekst, što slijepim osobama omogućuje slušanje pisanih sadržaja.

Postoji pet osnovnih okusa. To su slatko, slano, kiselo, gorko i umami. Različiti dijelovi jezika specijalizirani su različite okuse, pa određeni okus intenzivnije osjetimo određenim dijelom jezika.

Vid je najrazvijenije osjetilo kod ljudi. Gotovo sve informacije koje naš mozak dobije o okolini, dobiva putem osjetila vida (čak 90 % informacija!).

Zjenica je otvor u srednjoj ovojnici oka kroz koji svjetlost ulazi u oko. To je središnji, crni dio oka. Mišići mogu kontrolirati veličinu zjenice ovisno o tome koliko je svjetlosti. Razmisli hoće li zjenica biti šira ili uža u uvjetima s malo svjetlosti!

Osjetne stanice za ravnotežu nalaze se u unutarnjem uhu. U unutarnjem uhu nalazi se tekućina koja se pomiče ovisno o položaju tijela. Osjetne stanice za ravnotežu reagiraju na pomicanje te tekućine i šalju živčane impulse u mozak koji prepoznaje o kakvom položaju tijela je riječ.

Na jeziku se nalaze osjetilne stanice za okus. Dodirivanje nečeg jezikom nam omogućuje da osjetimo okuse, npr. slano, slatko, kiselo.

Zjenica je otvor u srednjoj ovojnici oka kroz koji svjetlost ulazi u oko. To je središnji, crni dio oka. Mišići mogu kontrolirati veličinu zjenice ovisno o tome koliko je svjetlosti. Razmisli hoće li zjenica biti šira ili uža u uvjetima s malo svjetlosti!

Osjetilom sluha osjetimo zvukove. To nam omogućuje komunikaciju s drugim ljudima, ali i lakše snalaženje u prostoru i prepoznavanje opasnosti.

Iako podražaj primamo osjetilima, osjet nastaje u mozgu kada mozga obradi podražaj i nađe mu smisao. Gotovo svi podražaji nastaju u velikom mozgu.

Leća je dio oka koji lomi svjetlost kako bi pravilno ulazila u oko. Leća osigurava da svjetlost uvijek pada na vidne stanice na unutarnjoj ovojnici oka. Elastična je i prozirna.

Očna jabučica glavni je dio oka kroz čiju zjenicu, leću i staklasti dio svjetlost ulazi do osjetilnih stanica koje se nalaze u unutrašnjosti oka, na ovojnici koja se naziva mrežnica.

Građa uha može se podijeliti na tri cjeline: vanjsko uho, srednje uho i unutarnje uho. Svaki dio ima drugačiju ulogu u primanju osjeta zvuka, a unutarnje uho zaduženo je i za osjet ravnoteže.

Iako podražaj primamo osjetilima, osjet nastaje u mozgu kada mozga obradi podražaj i nađe mu smisao. Gotovo svi podražaji nastaju u velikom mozgu.

Na jeziku se nalaze osjetilne stanice za okus. Postoji pet osnovnih okusa. To su slatko, slano, kiselo, gorko i umami. Različiti dijelovi jezika specijalizirani su različite okuse, pa određeni okus intenzivnije osjetimo određenim dijelom jezika.

U oku nastaje umanjena i obrnuta slika. Do toga dolazi zbog načina na koji se svjetlost lomi pri ulasku u oko. Slika se okreće i uvećava u dijelu moždane kore zaduženom za vid, koji \"prevodi\" živčani impuls koji je stigao iz oka.

Okus i njuh dva su najbliže povezana osjetila. Nadopunjavaju jedno drugo do razine da je teško osjetiti okus nečega ako mu ne osjetimo miris.

Osjetilne stanice za miris nalaze se u nosu. Podražaj mirisa zatim se pretvara u živčani impuls u osjetilnim stanicama te se putem osjetilnog njušnog živca prenosi do središta za njuh u mozgu, gdje nastaje osjet njuha.

Vanjsku uho građeno je od uške i zvukovoda koji usmjerava zvukove prema unutrašnjosti uha. Na kraju zvukovoda nalazi se bubnjić koji titra i prenosi zvukove u srednje uho.

Koža je najveći organ na tijelu koji obavija cijeli organizam. Bogata je osjetilima, pa tako pomoću kože osjetimo dodir, bol i promjene temperature.

Slabočujnost je oštećenje sluha u kojem je sluh oslabljen, ali osoba i dalje čuje. Može se korigirati nošenjem slušnog aparatića.