Srodnost i raznolikost živih bića

Kolutićavci su skupina beskralježnjaka kolutićave građe. Većina kolutićavaca živi u vodi (perjaničar u moru, a pijavica u slatkoj vodi), dok se gujavica prilagodila životu na kopnu.

Mahovine su skupina biljaka koje nemaju provodne žile i upijaju vodu cijelom površnim tijela. Iako su prave kopnene biljke, voda im je potrebna za razmnožavanje.

Žarnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju organizmi zrakaste simetrije tijela koji imaju žarnice. Prvi su organizmi koji imaju tkiva, a mogu biti sjedilački ili slobodno plivati.

Gmazovi su skupina kralježnjaka koja je prva u potpunosti prilagođena na život na kopnu. Prilagodbe za život na kopnu koje imaju gmazovi su ljuske i razvijena pluća kojima udišu zrak. Dijele se na ljuskaše (guštere i zmije), krokodile, kornjače i premosnike.

Sjemenjače se dijele na golosjemenjače i kritosjemenjače. Kod golosjemenjača su sjemeni zametci goli, a kod kritosjemenjača su skriveni unutar cvijeta, zbog čega se nazivaju i cvjetnice.

Lišaj je organizam nastao simbiozom jednostaničnih algi i gljiva. Lišajeve se smatra pionirima vegetacije jer mogu nastaniti staništa na kojima drugi organizmi ne mogu preživjeti i učiniti ih pogodnima za život, a koriste se i kao bioindikatori čistog zraka.

Lišaj je organizam nastao simbiozom jednostaničnih algi i gljiva. Lišajeve se smatra pionirima vegetacije jer mogu nastaniti staništa na kojima drugi organizmi ne mogu preživjeti i učiniti ih pogodnima za život, a koriste se i kao bioindikatori čistog zraka.

U gljive spadaju i kvasci, jednostanične gljivice koje uzrokuju vrenje. Po prehrani gljive se dijele na saprofite (otrovne i jestive gljive) i parazite (npr. guba i kandida).

Protisti (protoktisti) su skupina organizama kojoj pripadaju i autotrofni i heterotrofni organizmi, kao i jednostanični i višestanični organizmi. Primjer jednostaničnog heterotrofnog protista je papučica, a višestaničnog autotrofnog alga.

Mekušci su skupina beskralježnjaka kod koje neki predstavnici imaju ljušturu (puževi i školjkaši). Imaju mekano tijelo koje može biti dvobočno simetrično ili asimetrično. Mekušci se dijele na puževe, školjkaše i glavonošce.

Domena je najviša sistematska kategorija. Sva živa bića mogu se podijeliti u tri domene: arheje, bakterije i eukarioti.

Arheje su jednostanični organizmi koji mogu preživjeti na ekstremnim, nepovoljnim staništima na kojima niti jedan drugi organizam ne može preživjeti, kao što su dno oceana, kisela i izrazito vruća staništa - primjerice vulkani ili geotermalni izvori.

Vodozemci su skupina kralježnjaka prilagođena životu na kopnu, ali na vlažnim staništima. Većinom se razmnožavaju u vodi, a neki predstavnici u vodi provode čitav život. Dijele se na bezrepce (žabe), repaše (vodozemci, daždevnjaci) i beznošce.

Ribe su skupina kralježnjaka koja živi samo u vodi, a dijeli se na hrskavičnjače i koštunjače. Vodene su, dvobočno simetrične životinje sa škrgama, ljuskama i parnim perajama.

Bodljikaši su skupina beskralježnjaka koja je zrakasto simetrična, žive samo u moru i dijele se na ježince, zvjezdače, zmijače i trpove.

Domena je najviša sistematska kategorija. Sva živa bića mogu se podijeliti u tri domene: arheje, bakterije i eukarioti.

Životinje su višestanični, heterotrofni organizmi. Vrlo su raznolika skupina i nastanjuju raznolika staništa, uključujući vodu, kopnu i zrak.

Sve životinje dijele se na beskralježnjake i kralježnjake. Beskralježnjaci su spužve, žarnjaci, plošnjaci, oblići, mekušci, kolutićavci, člankonošci i bodljikaši, a kralježnjaci se dijele na ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce.

Eukarioti su skupina organizama u čijim stanicama se DNA nalazi u jezgri. Eukarioti se dijele na protoktiste, gljive, biljke i životinje.

Sve životinje dijele se na beskralježnjake i kralježnjake. Beskralježnjaci su spužve, žarnjaci, plošnjaci, oblići, mekušci, kolutićavci, člankonošci i bodljikaši, a kralježnjaci se dijele na ribe, vodozemce, gmazove, ptice i sisavce.

Plošnjaci su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju virnjaci koji slobodno žive u vodi, ali i paraziti trakavice i metilji. Dvobočno su simetrični.

Bakterije su skupina organizama kojoj pripadaju jednostanični organizmi koji su najrasprostranjenija skupina organizama na cijelom svijetu. Osim različitih okolišnih uvjeta u kojima žive, često su prilagođene i na život u ili na drugim živim bićima.

Spužve su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju organizmi najjednostavnije građe, koji nemaju tkiva niti organe. Žive sjedilačkim načinom života, pričvršćene za dno mora ili slatke vode.

Bakterije su skupina organizama kojoj pripadaju jednostanični organizmi koji su najrasprostranjenija skupina organizama na cijelom svijetu. Osim različitih okolišnih uvjeta u kojima žive, često su prilagođene i na život u ili na drugim živim bićima.

Životinje su višestanični, heterotrofni organizmi. Vrlo su raznolika skupina i nastanjuju raznolika staništa, uključujući vodu, kopnu i zrak.

Eukarioti su skupina organizama u čijim stanicama se DNA nalazi u jezgri. Eukarioti se dijele na protoktiste, gljive, biljke i životinje.

Člankonošci su skupina beskralježnjaka koja ima člankovite noge. Dvobočno su simetrični, a može ih se naći u vodi, na kopnu i u zraku. Dijele se na kukce, rakove, pauke, škorpione i stonoge.

Sisavci su skupina kralježnjaka čije je tijelo prekriveno dlakama, mlado hrane mlijekom, a pripada im i čovjek. Dijele se na jednootvore (jedini ne rađaju žive mlade nego liježu jaja), tobolčare i prave sisavce (plodvaše).

Sjemenjače su skupina biljaka najbolje prilagođena životu na kopnu. Stvaraju sjemenke i nije im potrebna voda za razmnožavanje.

Arheje su jednostanični organizmi koji mogu preživjeti na ekstremnim, nepovoljnim staništima na kojima niti jedan drugi organizam ne može preživjeti, kao što su dno oceana, kisela i izrazito vruća staništa - primjerice vulkani ili geotermalni izvori.

Biljke se dijele na tri velike skupine: mahovine, papratnjače i sjemenjače. Te skupine mogu se dijeliti na još manje, preciznije skupine.

Ptice su skupina kralježnjaka koja ima perje, kljun i krila. Prva su skupina kralježnjaka koja održava stalnu tjelesnu temperaturu. Iako većina ptica leti (letačice), postoje i ptice koje ne lete (neletačice, npr. noj). Osim po zraku, brojne ptice mogu se kretati i po kopnu i po vodi.

Biljke su skupina višestaničnih, autotrofnih organizama prilagođenih za život na kopnu. Pričvršćene su za podlogu i mogu rasti cijeloga života.

Oblići su skupina beskralježnjaka kojoj pripadaju brojne vrste nametnika kao što su dječja glista, zavojita trihina i bijela glistica.

U gljive spadaju i kvasci, jednostanične gljivice koje uzrokuju vrenje. Po prehrani gljive se dijele na saprofite (otrovne i jestive gljive) i parazite (npr. guba i kandida).

Biljke su skupina višestaničnih, autotrofnih organizama prilagođenih za život na kopnu. Pričvršćene su za podlogu i mogu rasti cijeloga života.

Protisti (protoktisti) su skupina organizama kojoj pripadaju i autotrofni i heterotrofni organizmi, kao i jednostanični i višestanični organizmi. Primjer jednostaničnog heterotrofnog protista je papučica, a višestaničnog autotrofnog alga.

Bakterije mogu biti autotrofi i same si stvarati hranjive tvari ili biti heterotrofi i uzimati ih iz okoliša. Heterotrofne bakterije mogu biti paraziti ili saprotrofi (razlagači).