Reguliraju li sva živa bića sastav svojih tjelesnih tekućina

Stezljivi mjehurić je organel koji se nalazi u nekim jednostaničnim organizmima. Funkcionira tako da se polagano ispunjava vodom, a kada se ispuni stisne se i istisne vodu iz tijela jednostaničnog organizma. Time sprječava nakupljanje previše vode u jednostaničnom organizmu.

Biljke prilagođene na slana staništa nazivaju se slanuše. One mogu opstati na izrazito slanim staništima, kao što je obala mora. Imaju posebne solne žlijezde pomoću kojih izbacuju višak soli i brojne druge prilagodbe na svoje ekstremno stanište.

Iako reguliraju sastav tjelesnih tekućina, biljke i alge nemaju posebne organe za tu funkciju. Kod biljaka i algi cijeli organizam na različite načine utječe na regulaciju sastava tjelesnih tekućina.

Stezljivi mjehurić je organel koji se nalazi u nekim jednostaničnim organizmima. Funkcionira tako da se polagano ispunjava vodom, a kada se ispuni stisne se i istisne vodu iz tijela jednostaničnog organizma. Time sprječava nakupljanje previše vode u jednostaničnom organizmu. Stezljivi mjehurić imaju papučica i ameba.

Kada se organizam nalazi u vodi s mnogo otopljenih tvari, u njegovom tijelu ima manje otopljenih tvari nego u okolišu. Zbog toga voda pojačano izlazi iz tijela pa je potreban smanjeni rad stezljivih mjehurića kako bi se što manje vode izbacilo iz tijela.

Kada biljka ima dovoljno vode, otvara puči kako bi omogućila izmjenu drugih plinova (kisika i ugljikova(IV) oksida). Pri tome i voda izlazi iz biljke u obliku vodene pare.

Transpiracija je proces izlaska viška vode u obliku vodene pare kroz puči.

U uvjetima visoke vlažnosti zraka biljke slabije vrše transpiraciju jer je već mnogo vodene pare u zraku, pa je teško izbaciti dodatnu vodenu paru iz puči. U tim uvjetima biljke izbacuju višak vode u obliku kapljica.

Osim vodene pare u procesu transpiracije, kroz puči se događa i izmjena plinova koji su bitni za provođenje fotosinteze: ugljikovog(IV) oksida i kisika. Razmisli kako zatvaranje puči tijekom nedostatka vode utječe na fotosintezu!

Organizmima iz kopnenih (slatkih) voda posebno su bitni stezljivi mjehurići jer u njihovim tijelima ima više otopljenih tvari nego u okolnoj vodi, pa im voda stalno ulazi u tijelo procesom osmoze. Stezljivi mjehurići izbacuju višak vode i sprječavaju pucanje stanice.

Osim vodene pare u procesu transpiracije, kroz puči se događa i izmjena plinova koji su bitni za provođenje fotosinteze: ugljikovog(IV) oksida i kisika.

Jednostanični organizmi sastoje se od samo jedne stanice, a organi su složene strukture izgrađene od mnogo stanica, stoga je nemoguće da jednostanični organizam ima organe. No, koriste se drugačijim mehanizmima za reguliranje sastava tjelesnih tekućina.

Tijelo papučice ima puno više otopljenih tvari od destilirane vode. Zbog toga bi voda pojačano ulazila u tijelo papučice koje ne bi moglo normalno funkcionirati bez stezljivih mjehurića koji izbacuju višak vode.

Slično kao jednostavni beskralježnjaci koji izlučuju otpadne i štetne tvari preko površine tijela, jednostanični organizmi vrše izlučivanje preko \"površine tijela\". Kako su građeni od jedne stanice, njihova \"površina tijela\" zapravo je stanična membrana koja obavija stanicu preko koje štetne i otpadne tvari te višak vode mogu prolaziti difuzijom (proces prelaska tvari kroz polupropusnu membranu iz područja u kojem ima više tvari u područje u kojem ima manje tvari).

Kada se organizam nalazi u slatkoj vodi, u njegovom tijelu ima više otopljenih tvari nego u okolišu. Zbog toga voda pojačano ulazi u tijelo pa je potreban pojačani rad stezljivih mjehurića kako bi se izbacio višak vode.

Biljke prilagođene na slana staništa nazivaju se slanuše. One mogu opstati na izrazito slanim staništima, kao što je obala mora. Imaju posebne solne žlijezde pomoću kojih izbacuju višak soli i brojne druge prilagodbe na svoje ekstremno stanište.

Voda iz biljke može izlaziti u tekućem i plinovitom obliku. Voda iz biljke najčešće izlazi u plinovitom obliku (vodena para) kroz puči, no neke biljke mogu izlučivati vodu i u tekućem obliku (u obliku kapljica koje se javljaju na rubovima listova).

Puči su otvori na listovima koji služe za izmjenu plinova. U skladu s time i voda prolazi kroz puči u plinovitom obliku, a plinoviti oblik vode naziva se vodena para.

Kada biljka ima premalo vode zatvara puči kako bi spriječila gubitak još veće količine vode. No, dok su puči zatvorene, biljka ne može vršiti ni izmjenu drugih plinova (kisika i ugljikova(IV) oksida).

Slično kao jednostavni beskralježnjaci koji izlučuju otpadne i štetne tvari preko površine tijela, jednostanični organizmi vrše izlučivanje preko \"površine tijela\". Kako su građeni od jedne stanice, njihova \"površina tijela\" zapravo je stanična membrana koja obavija stanicu preko koje štetne i otpadne tvari te višak vode mogu prolaziti difuzijom (proces prelaska tvari kroz polupropusnu membranu iz područja u kojem ima više tvari u područje u kojem ima manje tvari).

Puči su otvori na površini biljke koji služe za reguliranje količine vode u biljci. Bubrezi se javljaju kod kralježnjaka, cjevčice za izlučivanje kod beskralježnjaka složenije građe, a pučanstvo je drugi naziv za narod i nije povezan s biologijom.

Transpiracija je proces izlaska viška vode kroz puči. Transplantacija je presađivanje organa, respiracija je disanje, a inspiracije je nadahnuće (nije biološki pojam).

Biljke pohranjuju otpadne tvari u dijelove tijela koje kasnije mogu odbaciti i na taj način ukloniti otpadne tvari. Listovi i plodovi otpadaju s biljke, a kora se može ljuštiti. Za razliku od životinja kod kojih se proces izlučivanja vrši vrlo često, kod biljaka je ovaj proces značajno sporiji.

Biljke izlučuju vodu u obliku kapljica preko listova. Do te pojave dolazi u uvjetima visoke vlažnosti zraka, kada biljka ne može vršiti transpiraciju jer je mnogo vodene pare već u zraku.

Biljke nemaju posebne sustave za izlučivanje, pa ne izbacuju otpadne tvari, nego ih pohranjuju u listove, plodove i koru koje povremeno odbacuju kako bi se riješili otpadnih tvari u njima.

Biljke nemaju posebne sustave za izlučivanje, pa ne izbacuju otpadne tvari, nego ih pohranjuju u tijelo i povremeno odbacuju te dijelove tijela kako bi se riješili otpadnih tvari u njima.

U uvjetima visoke vlažnosti zraka biljke slabije vrše transpiraciju jer je već mnogo vodene pare u zraku, pa je teško izbaciti dodatnu vodenu paru iz puči. U tim uvjetima biljke izbacuju višak vode u obliku kapljica.

Biljke i alge nemaju posebne organe za izlučivanje. Kod biljaka i algi cijeli organizam na različite načine utječe na regulaciju sastava tjelesnih tekućina.

Jednostanični organizmi sastoje se od samo jedne stanice, a organi su složene strukture izgrađene od mnogo stanica, stoga je nemoguće da jednostanični organizam ima organe. No, koriste se drugačijim mehanizmima za reguliranje sastava tjelesnih tekućina.

Puči su otvori na površini biljke koji služe za reguliranje količine vode u biljci. Imaju posebnu strukturu koja ima omogućuje da se zatvaraju i otvaraju ovisno o količini vode u biljci.

Puči su otvori na površini biljke koji služe za reguliranje količine vode u biljci.