Regulacija sastava tjelesnih tekućina životinja - sličnosti i razlike

U morskoj vodi nalazi se mnogo otopljenih soli (zato morska voda ima slan okus). U odnosu na morsku vodu u tjelesnim tekućinama ribe nalazi se manja količina soli. Kako su tjelesne tekućine ribe \"rjeđe\" (imaju manje otopljenih tvari) u odnosu na okolnu vodu, voda procesom osmoze izlazi iz tijela ribe iz prostora u kojem je koncentracija vode veća (tijelo ribe) u prostor u kojem je koncentracija vode manja (okolina). Morske ribe piju morsku vodu kako bi unijele što više tekućine u tijelo, ali time unose i dodatne soli. Zbog toga bubrezi izbacuju višak soli iz tijela, a zadržavaju vodu.

Beskralježnjaci jednostavnije građe nemaju organe za izlučivanje, nego izbacuju štetne i otpadne tvari preko površine tijela. Bubrezi su organi za izlučivanje kralježnjaka, a cjevčice za izlučivanje javljaju se kod beskralježnjaka složenije građe.

Pustinjska lisica ima duže bubrežne kanaliće od psa jer živi u pustinjskom području s manje dostupne vode. Duži bubrežni kanalići omogućuju joj apsorpciju veće količine vode iz krvi tijekom filtracije u bubrezima.

Mokraćni otvor je otvor kroz koji prolazi isključivo mokraća. Pojavljuje se kod većine sisavaca i riba.

Beskralježnjaci složenije građe imaju organe za izlučivanje koji se nazivaju cjevčice za izlučivanje. Neke od skupina organizama s cjevčicama za izlučivanje su kolutićavci i člankonošci.

Mokraća kralježnjaka najviše ovisi o količini dostupne vode, ali veliki utjecaj ima i vrsta hrane kojom se životinja hrani jer se voda u tijelo unosi i hranom i pićem.

Mokraćni otvor je otvor kroz koji prolazi isključivo mokraća. Pojavljuje se kod većine sisavaca i riba.

Beskralježnjaci jednostavnije građe nemaju organe za izlučivanje, nego izbacuju štetne i otpadne tvari preko površine tijela. Jedna od skupina organizama koje izlučuju otpadne tvari preko površine tijela su žarnjaci.

Kako su tjelesne tekućine ribe \"gušće\" (imaju više otopljenih tvari) u odnosu na okolnu vodu, voda procesom osmoze ulazi u tijelo ribe iz prostora u kojem je koncentracija vode veća (okolina) u prostor u kojem je koncentracija vode manja (tijelo ribe).

Morske ribe piju morsku vodu kako bi unijele što više tekućine u tijelo, ali time unose i dodatne soli. Zbog toga bubrezi izbacuju višak soli iz tijela, a zadržavaju vodu.

U kopnenim (slatkim) vodama nalazi se relativno malo otopljenih soli (zato kopnene vode nemaju slani okus). U odnosu na takvu vodu, u tjelesnim tekućinama ribe nalazi se veća količina soli. Kako su tjelesne tekućine ribe \"gušće\" (imaju više otopljenih tvari) u odnosu na okolnu vodu, voda procesom osmoze ulazi u tijelo ribe iz prostora u kojem je koncentracija vode veća (okolina) u prostor u kojem je koncentracija vode manja (tijelo ribe). Zato bubrezi riba kopnenih voda pojačano rade na izbacivanju viška vode i zadržavanju soli u tijelu.

U sušnim uvjetima nema dovoljno vode, pa su se životinje koje žive u tim područjima prilagodile tako što imaju duge bubrežne kanaliće. Dugi bubrežni kanalići povećavaju površinu kojom prolazi tekućina tijekom procesa filtriranja, zbog čega se više vode uspijeva vratiti u organizam.

Cjevčice za izlučivanje člankonožaca povezane su s probavnim sustavom, pa se otpadne tvari iz tjelesnih tekućina izbacuju zajedno s izmetom nastalim u probavnom sustavu.

U morskoj vodi nalazi se mnogo otopljenih soli (zato morska voda ima slan okus). U odnosu na morsku vodu u tjelesnim tekućinama ribe nalazi se manja količina soli.

Skakavac je člankonožac, a člankonošci spadaju u složene beskralježnjake, koji izlučuju štetne i otpadne tvari iz organizma pomoću cjevčica za izlučivanje. Štetne i otpadne tvari prikupljaju se u cjevčicama kroz koje dolaze do otvora na površini tijela i izlučuju se u okolinu.

Cjevčice za izlučivanje člankonožaca povezane su s probavim sustavom, zbog čega se otpadne tvari izbacuju direktno u probavni sustav te izlaze iz tijela s ostatcima hrane nakon probave.

Kako su tjelesne tekućine ribe \"rjeđe\" (imaju manje otopljenih tvari) u odnosu na okolnu vodu, voda procesom osmoze izlazi iz tijela ribe iz prostora u kojem je koncentracija vode veća (tijelo ribe) u prostor u kojem je koncentracija vode manja (okolina).

Nečisnica je zajednički otvor kroz koji iz tijela izlaze produkti sustava za izlučivanje, ali i probavnog i reproduktivnog sustava. Tipičan je za vodozemce, ptice i gmazove.

Iako mikroorganizmi nemaju posebne organe za izlučivanje, čak i oni, kao i sve životinje, imaju određene mehanizme kojima izbacuju štetne i otpadne tvari iz organizma te osiguravaju stalni sastav tjelesnih tekućina.

Bubreg je organ za izlučivanje kojeg imaju svi kralježnjaci, uključujući čovjeka. U bubregu se proizvodi mokraća koja sadrži otpadne tvari, ali i višak soli i vode iz tijela. Sustav za izlučivanje nekih kralježnjaka završava mokraćnim otvorom, a kod nekih završava nečisnicom. Mokraćni otvor pojavljuje se kod većine sisavaca i riba, a nečisnica kod vodozemaca, gmazova i ptica.

Žarnjaci spadaju u beskralježnjake jednostavnije građe, pa vrše izlučivanje preko površine tijela. To znači da žarnjaci mogu izbacivati štetne tvari preko cijele površine tijela i nemaju specijalizirane organe za tu funkciju.

Beskralježnjaci složenije građe imaju organe za izlučivanje koji se nazivaju cjevčice za izlučivanje. Bubrezi su organi za izlučivanje kralježnjaka, a jednostavniji organizmi vrše izlučivanje štetnih i otpadnih tvari preko površine tijela.

Gujavica je kolutićavac, a kolutićavci spadaju u složene beskralježnjake, koji izlučuju štetne i otpadne tvari iz organizma pomoću cjevčica za izlučivanje. Štetne i otpadne tvari prikupljaju se u cjevčicama kroz koje dolaze do otvora na površini tijela i izlučuju se u okolinu.

Cjevčice za izlučivanje kolutićavaca obavijene su kapilarama (vrlo tankim žilama), što omogućuje filtriranje krvi iz kapilara i izbacivanje štetnih i otpadnih tvari u cjevčice za izlučivanje, ali i lagano vraćanje korisnih tvari iz cjevčica u kapilare.

Nečisnica je zajednički otvor kroz koji iz tijela izlaze produkti sustava za izlučivanje, ali i probavnog i reproduktivnog sustava. Tipičan je za vodozemce, ptice i gmazove.

Kolutićavci spadaju u beskralježnjake složenije građe, pa vrše izlučivanje pomoću cjevčica za izlučivanje. Štetne i otpadne tvari prikupljaju se u cjevčicama kroz koje dolaze do otvora na površini tijela i izlučuju se u okolinu.

Bubreg je organ za izlučivanje kojeg imaju svi kralježnjaci, uključujući čovjeka. U bubregu se proizvodi mokraća koja sadrži otpadne tvari, ali i višak soli i vode iz tijela. Nečisnicom završava sustav organa za izlučivanje kod nekih kralježnjaka, a cjevčice za izlučivanje i površina tijela (koža) bitni su kod regulacije sastava tjelesnih tekućina beskralježnjaka.

Iako većina sisavaca (tobolčari, npr. klokan i plodvaši, npr. pas) ima mokraćni otvor, jednootvori (npr. čudnovati kljunaš) imaju nečisnicu. To je jedna od karakteristika jednootvora tipičnih za pretke sisavaca.

U sušnim uvjetima nema dovoljno vode, pa su se životinje koje žive u tim područjima prilagodile tako što imaju duge bubrežne kanaliće. Dugi bubrežni kanalići povećavaju površinu kojom prolazi tekućina tijekom procesa filtriranja, zbog čega se više vode uspijeva vratiti u organizam.

Člankonošci spadaju u beskralježnjake složenije građe, pa vrše izlučivanje pomoću cjevčica za izlučivanje. Štetne i otpadne tvari prikupljaju se u cjevčicama kroz koje dolaze do otvora na površini tijela i izlučuju se u okolinu.

S obzirom na to da tjelesne tekućine ribe imaju više otopljenih tvari od okolne vode, voda stalno ulazi u tijelo ribe osmozom. Zato bubrezi riba kopnenih voda pojačano rade na izbacivanju viška vode i zadržavanju soli u tijelu.