Reagiranje životinja na podražaje - sličnosti i razlike

Gmazovi imaju rašljasti jezik kojim palucaju i tako osjećaju mirise u zraku, što im omogućuje nalaženje plijena. Osim razvijenog njuha, gmazovi mogu osjetiti vibracije tla što im pomaže u pronalaženju plijena.

Nametnici su skupina u koju spadaju metilji, trakavice, dječja glista... Kako je to skupina koja je u pravilu manje izložena promjenama u okolini, njihovi živčani sustavi su slabije razvijeni.

Kod većine beskralježnjaka koji imaju centralizirani živčani sustav njegovo središte su gangliji, nakupine živčanih stanica. Gangliji su manji i jednostavnije građeni od mozga, ali vrše istu ulogu - upravljanje živčanim sustavom.

Osjetni živci kod kralježnjaka dovode živčane impulse od osjetila do središnjeg živčanog sustava. Time se omogućuje prepoznavanje podražaja i stvaranje osjeta. Ovaj proces jednako funkcionira u tijelu čovjeka.

Mozak je dio živčanog sustava kralježnjaka koji je zadužen za upravljanje i usklađivanje rada cijelog tijela. Mozak omogućuje da tijelo skladno funkcionira i pravilno reagira na podražaje.

Gujavica ima osjetne stanice za svjetlo po cijelom tijelu, što znači da može prepoznati je li u tami ili na svjetlosti bilo kojim dijelom tijela. Zbog te sposobnosti gujavica lakše prepoznaje je li joj cijelo tijelo u zemlji, čime sprječava isušivanje.

Puževi imaju oči smještene na vrhu ticala. Iako i druge životinje imaju ticala i koriste ih kao osjetne organe, obično na njima nisu smještene oči i ne koriste ih za vid, već za dodir.

Dupini i šišmiši služe se eholokacijom za snalaženje u prostoru, ali i lociranje plijena. Ove životinje odašilju specifične zvukove i primaju zvučne valove koji su se odbili od predmeta oko njih te na taj način prepoznaju okoliš oko sebe.

Miš koristi brkove kako bi dodirom prepoznao svoj okoliš. Brojni drugi sisavci također imaju brkove koji im pomažu da spoznaju svijet oko sebe.

Za razmnožavanje nekih kukaca posebno je važno osjetilo njuha. Ženke mogu ispustiti mirisne čestice, koje mužjak mora prepoznati da bi pronašao ženku. To je posebno bitno kada nema puno kukaca na istom mjestu, jer vjetar može odnijeti čestice mirisa na velike udaljenosti.

Glavonošci su skupina s najrazvijenijim živčanim sustavom od svih beskralježnjaka. Može se reći da u glavi imaju preteču mozga.

Pokretački živci kod kralježnjaka vode živčane impulse od središnjeg živčanog sustava do organa. Time se omogućuje pokretanje tijela i reakcija na podražaje. Ovaj proces jednako funkcionira u tijelu čovjeka.

Životinje s najrazvijenijim živčanim sustavom su kralježnjaci. I čovjek je kralježnjak, tako da kralježnjaci imaju živčani sustav vrlo sličan ljudskom.

Živčani sustav kralježnjaka sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Kako je i čovjek kralježnjak, njegov živčani sustav vrlo je sličan svim ostalim kralježnjacima: sisavcima, pticama, gmazovima, vodozemcima i ribama.

Neke ribe imaju bočnu prugu, posebni organ na bočnim stranama tijela, koji im omogućuje osjećanje pomicanja vode oko njih i promjena tlaka u vodi. Ti osjeti ribama pomažu zaobići zapreke u vodi i pobjeći od grabežljivaca.

Rašljasti jezik zmije i gušteri koriste i kao osjetilo mirisa. Naime, oni provode radnju koja se naziva palucanje, a time po zraku prikupljaju mirisne čestice koje podražuju posebne osjetne stanice te se u mozgu stvara osjet mirisa.

Ptice grabljivice imaju posebno dobro razvijen vid što im omogućuje uočavanje plijena na velikim udaljenostima. Uz to, imaju dodatne prilagodbe (oštar kljun i kandže) koje im omogućuju da ulove plijen koji su uočile.

Žarnjaci imaju živčani sustav izgrađen od umreženih živčanih stanica. U takvom tipu živčanog sustava svaki podražaj se prenosi u sve živčane stanice, pa žarnjaci na svaki podražaj reagiraju cijelim tijelom.

Složene oči građane su od mnogo malih okašaca, zbog čega je slika koja se stvara u njihovom mozgu nalik na mozaik. Složene oči imaju kukci i rakovi.

Kod većine beskralježnjaka koji imaju centralizirani živčani sustav njegovo središte su gangliji, nakupine živčanih stanica. Gangliji su manji i jednostavnije građeni od mozga, ali vrše istu ulogu - upravljanje živčanim sustavom.

Ptice grabljivice imaju posebno dobro razvijen vid što im omogućuje uočavanje plijena na velikim udaljenostima. Uz to, imaju dodatne prilagodbe (oštar kljun i kandže) koje im omogućuju da ulove plijen koji su uočile.

Spužve su sjedilački vodeni organizmi koji se prehranjuju tvarima koje im donese voda zbog čega im nije potrebno pokretanje, pa nemaju razvijen živčani sustav. Uz to, nemaju niti osjetne organe.

Kukci, kao i rakovi, imaju složene oči. Njihove oči složene su od mnogo malih okašaca, zbog čega je slika koja se stvara u njihovom mozgu nalik na mozaik.

Kako je čovjek i sam kralježnjak, osjetila ostalih kralježnjaka slična su osjetilima čovjeka. No, većina ostalih kralježnjaka ima barem jedno osjetilo koje puno bolje prepoznaje podražaje od osjetila čovjeka jer si prilagođeni na lov ili bježanje od grabežljivaca.

Neke ribe imaju bočnu prugu, posebni organ na bočnim stranama tijela, koji im omogućuje osjećanje pomicanja vode oko njih i promjena tlaka u vodi. Ti osjeti ribama pomažu zaobići zapreke u vodi i pobjeći od grabežljivaca.

Žarnjaci imaju živčani sustav izgrađen od umreženih živčanih stanica. U takvom tipu živčanog sustava svaki podražaj se prenosi u sve živčane stanice, pa žarnjaci na svaki podražaj reagiraju cijelim tijelom.

Dupini i šišmiši služe se eholokacijom za snalaženje u prostoru, ali i lociranje plijena. Ove životinje odašilju specifične zvukove i primaju zvučne valove koji su se odbili od predmeta oko njih te tako prepoznaju okoliš oko sebe.

Životinje koriste osjetila da bi prepoznale grabežljivce i pobjegle od njih, ali i da bi pronašle plijen. Uz to, osjetila im pomažu u pronalasku i komuniciranju s pripadnicima iste vrste, što im omogućuje život u skupinama i razmnožavanje.

Žarnjaci imaju osjetne stanice u područjima koja koriste za prepoznavanje hrane, u lovkama i oko usnog otvora. One im pomažu pri lovu na plijen.

Dobro razvijen živčani sustav preduvjet je za kretanje životinja. Dobro razvijen živčani sustav osigurava skladno pokretanje mišića u tijelu, što omogućuje kretanje. Uz to, bolje razvijeni živčani sustav olakšava prepoznavanje podražaja i reagiranje na njih prilikom kretanja (npr. izbjegavanje prepreka).

Većina beskralježnjaka osjeća dodir cijelim tijelom, slično kao i kralježnjaci. No, neke skupine zbog građe tijela to ne mogu. Na primjer, kukci i rakovi osjećaju dodir ticalima, a pauci dlačicama.

Žarnjaci imaju osjetne stanice u područjima koja koriste za prepoznavanje hrane, u lovkama i oko usnog otvora. One im pomažu pri lovu na plijen.

Živčani sustav kralježnjaka sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Kako je i čovjek kralježnjak, njegov živčani sustav vrlo je sličan svim ostalim kralježnjacima: sisavcima, pticama, gmazovima, vodozemcima i ribama.